DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Visokoj drvarskoj školi u Zvolenu (Slovačka), Institutu za drvo u Bratislavi (Slovačka), Švedskom institutu za istraživanja na području tehnologije drva u Stockholmu (Švedska), Laboratoriju za istraživanja na području drvne tehnologije u Tampereu (Finska), Tehničkom centru za drvo u Parizu (Francuska), Odjelu za drvo Univerziteta u Kyotu (Japan), U bivšoj Jugoslaviji, u Ljubljani na lesarskom odelku Biotehničkog fakulteta te u Sarajevu i Beogradu.
U nekoliko je navrata organizirao i bio vođa studijskih putovanja stručnjaka iz nekih hrvatskih i slovenskih drvnoindustrijskih poduzeća po odgovarajućim pogonima u Norveškoj i Švedskoj.
Školskih godina 1972. do 1974. bio je prodekan Drvnoindustrijskog odjela Šumarskog fakulteta, a školskih godina 1981. do 1983. i dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je dugogodišnji predstojnik Katedre za tehnologiju drva Šumarskog fakulteta, a također i dugogodišnji član Upravnog odbora i Redakcijskog savjeta časopisa "Drvna industrija" te kraće vrijeme obnašao i dužnost glavnog urednika tog časopisa. Bio je i član Uredničkog odbora Šumarskog lista za stručno područje pilanska prerada drva. Povremeno je na Fakultetu te raznim strukovnim organizacijama u Zagrebu obavljao i druge odgovarajuće poslove.
Obnašao je i niz funkcija u raznim internacionalnim stručnim organizacijama. Tako je od 1972. do 1974. godine bio predstavnik tadašnje Jugoslavije u Tehničkom savjetu SEV-a u Bratislavi. Neko je vrijeme bio predstavnik bivše Jugoslavije u Komitetu za drvo pri Ujedinjenim narodima. Od 1976. pa do 1984. godine bio je izabran za člana Internacionalnog savjeta IUFRO u svojstvu predsjednika jedne od sekcija. Aktivno je sudjelovao na pet svjetskih kongresa IUFRO (u Oslu 1976, Kyotu 1980, Ljubljani 1985, Montrealu 1990. i Tampereu 1995.g.). Sa referatom je sudjelovao i na Internacionalnoj konferenciji IUFRO, Sekcije za drvne proizvode u Oxfordu (Velika Britanija).
Objavio je sam ili u suradnji s drugim stručnjacima preko 100 znanstvenih i stručnih radova, 18 stručno-informativna rada, 12 ekspertiza i projekata, 22 prijevoda i prikaza iz strane znanstvene i stručne literature, 4 knjige – udžbenika te veći broj kraćih ili dužih informativnih radova. Radovi su objavljeni u raznim znanstvenim ili stručnim domaćim i stranim publikacijama, na hrvatskom, engleskom, njemačkom i norveškom jeziku.
Održao je u raznim gradovima Hrvatske i diljem svijeta preko 30 javnih predavanja. Uz to, napisao je niz recenzija te izradio brojne interne stručne studije i razne pisane materijale kao pomoć studentima pri učenju.
Jedini je u Republici Hrvatskoj objavio u jednom našem i jednom njemačkom znanstveno-stručnom časopisu dokumentirane podatke o štetama drvnoindustrijskih poduzeća u Hrvatskoj nastale tijekom Domovinskog rata.
Za svoj sveukupan znanstvenoistraživački, stručni i nastavni rad dobio je velik broj priznanja: 1989. godine od Zagrebačkog sveučilišta dobiva "Priznanje zaslužnog profesora", 1997. godine izabran je za "Počasnog člana Akademije šumarskih znanosti", 1998. godine dobiva "Povelju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske nastave i znanosti u Republici Hrvatskoj", 1999. godine dobiva "Zahvalnicu časopisa Drvna industrija", 2000. godine je od Zagrebačkog sveučilišta izabran u akademsko zvanje "Professor emeritus", 2005. godine na 2. drvnotehnološkoj konferenciji, održanoj u Opatiji, dobiva "Priznanje za životni doprinos razvoju drvnog sektora".
I u svojim neformalnim aktivnostima prof. Marijan Brežnjak bio je iznimno zanimljiva i društvena osoba. Plijenio je svojom jednostavnošću i prisnošću. Uvijek je bio spreman savjetovati i pripomoći oko održavanja nastave, napredovanja, pisanja ili objavljivanja radova. Kad god mu je zdravlje dopuštalo vrlo rado se odazivao na razna druženja bilo sa kolegama iz gimnazijskih dana, kolegama na Fakultetu i u Hrvatskom šumarskom društvu.
S obzirom na vrlo bogato životno iskustvo, bio je nadasve interesantan sugovornik i predavač. Kada se kao profesor u mirovini ponovo aktivirao u nastavi, često bi me studenti pitali kada će opet doći držati predavanje onaj "stari zanimljivi profesor". Nažalost toga više neće biti.
Svijetli lik i djela prof. Marijana Brežnjaka ostat će trajno upisana u anale Šumarskog fakulteta te u mislima i srcima onih koji su ga poznavali, družili se s njim i cijenili ga kao jednog od najvećih doajena drvno-tehnoloških znanosti na ovim prostorima.
Neka mu je vječna hvala.
 
Prof. dr. sc. Ingrid Šafranek
Kao najbliži svjedok pokojnikova života i karijere zahvaljujem dr. sc. Josipu Ištvaniću na tekstu In Memoriam kojim je rezimirao rad svog dugogodišnjeg kolege, profesora i mentora, rad kojega samo struka može na pravi način vrednovati.