DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Stoakley, J. T., A. Bakke, J. A. A. Renwick, J. P. Vité, 1978: The aggregation pheromone system of the larch bark beetle, Ips cembrae Heer. Z. Angew. Entomol., 86: 174–177.
Stratmann, J., 2004: Borkenkäferkalamitt 2003 was haben wir gelernt, sind wir für 2004 gerüstet? Forst Holz, 59: 166–169.
Suzuki, S., H. Imada, 1993: Effect of temperatures on the developmental period of Ips cembrae (Heer) (Coleoptera: Scolytidae). J. Jap. Forestry Soc., 75: 538–540.
Terasaki, Y., N. Yosida, K. Fukuyama, K. Furuta, 1987: Response of Larix leptolepis to inoculated Ips cembrae. Bull. Tokyo. Univ. For., 77: 19–30.
Watzek, G., H. Niemeyer, 1996: Verminderung der Borkenkäfergefähr durch Harvestertechnik und Arbeitsorganisation. Forst Holz, 51: 247–250.
Wermelinger, B., 2004: Ecology and management of the spruce bark beetle Ips typographus – a review of recent research. Forest Ecol. Manag., 202: 67–82.
Westhuizen van der, K., M. Wingfield, Y. Yamaoka, G. H. J. Kemp, P. W. Crous, 1995: A new species of Ophiostoma with a Leptographium anamorph from larch in Japan. Mycol. Res., 99: 1334–1338.
Yamaguchi, T., K. Sasaki, S. Matsuzaki 1989: Reaction of Japanese larch inoculated with Ceratocystis piceae. Annual Report of the Hokkaido Research Center, Forestry and Forest Products Research Institute, 75–79, Hokkaido.
Yamaoka, Y., M. J. Wingfield, M. Ohsawa, Y. Kuroda, 1998: Ophiostomatoid fungi associated with Ips cembrae in Japan and their pathogenicity to Japanese larch. Mycoscience, 39: 367–378.
Zhang, Q. H., G. Birgersson, F. Schlyter, F. Chen-Guo, 2000: Pheromone components in the larch bark beetle, Ips cembrae, from China: quantitative variation among attack phases and individuals. J. Chem. Ecol., 26: 841–858.
Zhang, Q. H., J. A. Byers, F. Schlyter, 1992: Optimal attack density in the larch bark beetle, Ips cembrae (Coleoptera: Scolytidae). J. Appl. Ecol., 29: 672–678.
Zhang, Q. H., F. Schlyter, F. Chen-Guo, Y. J. Wang, 2007: Electrophysiological and behavioral responses of Ips subelongatus to semiochemicals from its hosts, non-hosts, and conspecifics in China. J. Chem. Ecol., 33: 391–404.
Zúbrik, M., A. Kunca, J. Novotný, 2008: Hmyz a huby. Národné lesnícke centrum, 178, Zvolen.
Zumr, V., 1985: Biologie a ekologie lýkožrouta smrkového (Ips typographus) a ochrana proti němu. Academia, 105, Praha.
Sažetak
Na cijelom arealu, od najniže nadmorske visine do subalpinskog pojasa, glavni domaćin potkornjaku Ips cembrae je europski ariš, Larix decidua Mill. Samo ponekad ova vrsta naseljava i smreku, Picea abies (L.) Karsten. Osnovna bionomija potkornjaka I. cembrae razlikuje se od ostalih vrsta roda Ips i više-manje je poznata. Unatrag nekoliko godina publicirano je tek nekoliko istraživanja vezano za bionomiju i zaštitu šuma od ovog štetnika. Cilj ovog rada je stjecanje novih saznanja oRojenju, kroz pokus korištenja sintetskih mamaca; kornjaši I. cembrae su se lovili pomoću Theysohn® naletnih klopki te korištenjem feromonskih pripravaka Cembräwit®;
Prostornoj i vremenskoj distribuciji kornjaša na lovnim stablima; u drugom dijelu ožujka zdrava stabla ariša obarana su radi postavljanja prvog seta lovnih stabala u razmaku od 10–15 m na rubovima sastojina. Krajem srpnja drugi set postavio se unutar sastojine. Ulazne rupe evidentirane su na četiri sekcije svakog lovnog stabla;
Prezimljavanju kornjaša; pet trupčića dužine 0,7 m dobivene iz gornjeg dijela četiriju lovnih stabala. Četiri trupčića iz svakog lovnog stabla postavljeni su na pet mjesta u ariševoj sastojini. Od kraja rujna u mjesečnim intervalima (listopad–siječanj) setovi sekcija postepeno su se premještali u kaveze u laboratoriju.
Ukupna sanitarna sječa koja se u Češkoj provodi zbog napada potkornjaka I. cembrae mala je u odnosu ukupnu sanitarnu sječu radi potkornjaka. S druge strane, u nekim europskim zemljama takvi napadi predstavljaju ozbiljan problem. Primjerice ekstremna suša u 2003. godini uzrokom je gradacija u Srednjoj Europi. Drvna masa zaražena potkornjacima I. cembrae u Češkoj kulminirala u 2006. godini sa trendom opadanja (slika 1, tablica 1), dok je u Poljskoj količina potkornjacima zaražene drvne mase povećana za šest puta između 2006. i 2007. godine.
Potkornjak I. cembrae najčešće ima 2 generacije godišnje (Slika 2). Proljetno izlaženje iz zimovališta počinje na nižim i srednjim nadmorskim visinama početkom svibnja, rjeđe krajem travnja. Potkornjaci druge generacije izlaze na prijelazu lipnja i srpnja. Nova generacija imaga obavlja dopunsko žderanje u kasno ljeto u granama mladih stabala ili u blizini larvalnog hodnika gdje ima svježe kore. Nakon dopunskog žderanja imaga prezimljavaju dijelom u hodnicima ispod tanke kore oblovine ili češće u šumskoj stelji.