DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 48     <-- 48 -->        PDF

i korištenja biomase amorfe. Iz navedenog projekta 2012. izdvojen je zaseban projekt "Biopotencijal i energetske značajke amorfe" i prenesen na Akademiju šumarskih znanosti. Istraživački poligon postavljen je u trinajstogodišnjoj amorfi u odjelu 126a u gospodarskoj jedinici Posavske šume, šumarija Sunja, UŠP Sisak. Postavljena su četiri pokusna polja, svako sa šest pokusnih ploha dimenzija 5 x 5 m u drukčijem prostornom rasporedu. Plohe nose brojčane oznake od 1 do 6, koje ujedno određuju vremenske intervale izmjera na plohama (slika 1). U okviru projekta po godinama je razrađen protokol istraživanja, kojim je utvrđena vrsta i opseg radova, metodologija terenskih izmjera i prikupljanja materijala, metode obrade podataka te vrsta i opseg laboratorijskih analiza. U ovom će se radu prikazati rezultati treće godine istraživanja biopotencijala amorfe, u kojoj su istraživanjima obuhvaćene pokusne plohe 1 i 3. Ukupno su izvršena mjerenja na osam pokusnih ploha te planirana laboratorijska istraživanja.
Pri terenskim izmjerama u unaprijed pripremljene manuale uctrava se tlocrtni položaj panjeva na plohama, utvrđuje se broj izdanaka na svakom panju, a izdancima se mjere visine s točnošću na cm pomoću prijenosne mjerne letve i promjer na prsnoj visini s točnošću na mm pomoću pomičnog mjerila – šublera. Potom se motornom pilom posjeku izdanci amorfe na svakoj plohi zasebno i uvežu u snopove, nakon čega se snopovi odvagnu na prijenosnoj vagi uz preciznost od deset dekagrama. Nakon vaganja uzimaju se iz snopova uzorci za laboratorijska ispitivanja. Masa uzorka kreće se oko 2 dva kilograma, a sa svake plohe uzima se po jedan uzorak.
Uzorci se obrađuju u Laboratoriju za fizikalno-kemijska ispitivanja Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebarsko. Za utvrđivanje mokrine na gram se točno odvaguju uzorci te suše na 105 ± 2°C do konstantne težine. Tada se ponovno odvagom utvrđuje masa uzorka u suhom stanju. U istom laboratoriju vrše se analize sastava drva i kore amorfe. Obrada mjernih podataka izvodi se na računalu uz uporabu programa Excel i Statistika.
Rezultati
Results
Nakon treće vegetacije izvedene su izmjere i sakupljeni uzorci na plohama 1 i 3 u pokusnim poljima, s tim da se radovi na plohama jednom godišnje ponavljaju, a na plohama 3 izvode po prvi put, ponavljajući se u trogodišnjem ritmu ophodnje. Rezultati terenskih izmjera prikazuju se na slikama 2, 3, 4 i 5. Na njima su za plohe 1 i 3 na svakom pokusnom polju predočeni tlocrtni položaji panjeva amorfe, a u odnosnoj tablici dani su podaci o ukupnom broju panjeva i izdanaka, srednjoj visini i srednjem promjeru izdanaka te masi izdanaka. Broj i masa izdanaka preračunana je na hektar.
Na slici 2 prikazani su podaci za plohe 1. Na tlocrtnom prikazu zabilježen je prostorni raspored panjeva, njihov oblik i plošna veličina. Na plohama nalazimo od 12 do 20 panjeva. Zapažamo da broj panjeva nije indikator proizvodnosti amorfe (slučaj s plohom u polju IV., koja ima najmanji broj panjeva i s plohom u polju I. gdje je broj najveći), već će, kako je vidljivo iz tabličnih podataka, korespondirati s brojem i dimenzijama izdanaka. Broj izdanaka na plohama varira u rasponu od 278 kom/plohi (111.200 kom/ha) do 389 kom/plohi (155.000 kom/ha). Srednje visine na plohama imaju raspon od 2,23 m do 2,48 m, a srednji promjeri od 7,35 mm do 8,58 mm. U pokusnom polju IV. zabilježena je masa izdanaka od 11.000 kg/ha kao najniža vrijednost, a u polju III. najveća vrijednost od 18.400 kg/ha. Srednja