DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Prikaz knjige "DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME" - Prof. dr. sc. MARILENA IDŽOJTIĆ Igor Poljak Krajem prošle godine tiskana je nova knjiga "Dendrologija – cvijet, češer, plod, sjeme" autorice prof. dr. sc. Marilene Idžojtić. Knjiga sadrži 672 stranice u boji A4 formata, a tiskana je u 1000 primjeraka u nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz Hrvatske šume d.o.o., Zagreb kao sunakladnika. Recenzenti su prof. dr. sc. Robert Brus (Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet), doc. dr. sc. Marko Zebec (Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet) i prof. dr. sc. Božena Mitić (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet). Odlukom Povjerenstva za sveučilišno-nastavnu literaturu Sveučilišta u Zagrebu knjiga je odobrena za korištenje u svojstvu sveučilišnog udžbenika. Ovaj udžbenik treći je u nizu dendroloških udžbenika iste autorice u kojima su opisana te fotografijama detaljno prikazana morfološka obilježja drvenastih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, formi, križanaca i kultivara). Prvi udžbenik "Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju", izdan 2005. godine, prikazuje najvažnija obilježja po kojima se u zimskom razdoblju listopadne vrste mogu razlikovati i prepoznati. U drugom udžbeniku "Dendrologija – List", iz 2009. godine, prikazana su morfološka obilježja listova, vegetativnih organa koji imaju veliku važnost za prepoznavanje listopadnih, vazdazelenih i zimzelenih drvenastih svojti. Ovim, trećim udžbenikom, obuhvaćeni su generativni organi, iznimno značajni za sigurno određivanje pojedinih svojti te je time zaokružena cjelina prikaza morfologije drvenastih biljaka važnih za naše šumarstvo i urbano šumarstvo. Udžbenik je podijeljen u šest poglavlja. U uvodnom poglavlju autorica daje pregled morfologije cvjetova, češera, plodova i sjemenki golosjemenjača i kritosjemenjača što čitateljima omogućuje razumljivo praćenje teksta u daljnjem dijelu knjige, kojim su obuhvaćeni opisi pojedinih svojti. Drugo poglavlje obuhvaća sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača do razine roda. Navedeni pregled uvršten je prije trećeg poglavlja, u kojem su vrste i ostale svojte navedene prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, uz navođenje pripadnosti porodici. Tako čitatelji mogu dobiti jasan uvid u sistematiku svih svojti obuhvaćenih ovim udžbenikom. Treće poglavlje, Opis cvjetova, češera, plodova i sjemena drvenastih sjemenjača, zauzima najveći dio knjige, a u njemu su opisane te fotografijama prikazane 852 svojte (560 vrsta, 13 podvrsta, 10 varijeteta, 2 forme, 18 križanaca i 249 kultivara). Izbor svojti sukladan je nastavi na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, za više predmeta na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Svojte su poredane prema abecednom slijedu znanstvenih naziva, od roda Abelia do roda Ziziphus. Osim znanstvenih naziva svojti navedeni su i znanstveni sinonimi i hrvatski nazivi te pripadnost porodici. Za svojte koje do sada nisu imale hrvatske nazive ti su nazivi predloženi kao moguće rješenje za dosadašnju prazninu. Slijedi podatak o spolnosti, rasporedu cvjetova i načinu oprašivanja. Nakon tih uvodnih podataka dolazi opis cvjetova te opis plodova i sjemena, odnosno za golosjemenjače češera i sjemena, bobuljastih češera i sjemena ili samo sjemena (za vrste čije sjemenke nisu u češerima). Za cvjetove kritosjemenjača navedeno je jesu li uresni ili mirisni, a naglašeno je i ako su zigomorfni. Detaljni opis građe cvjetova uvijek počinje opisom ocvijeća, nakon čega za dvospolne cvjetove slijedi opis muških pa ženskih dijelova cvijeta, a za jednospolne cvjetove opis muških pa ženskih cvjetova. Ako su cvjetovi u cvatovima, to je također navedeno, kao i položaj cvjetova, odnosno cvatova na biljci. Zadnji podatak za cvjetove je vrijeme cvjetanja, koje se uglavnom odnosi na naše klimatske uvjete i većinom je izvorni iskustveni podatak dobiven višegodišnjim praćenjem. Za plodove i sjeme također je poštivan slijed navođenja podataka: od opisa plodova, broja i opisa sjemenki u plodu, vremena dozrijevanja u našim klimatskim uvjetima, do načina rasprostranjivanja plodova, odnosno sjemena. Naglašeno je ako su plodovi uresni. Nakon |