DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 88     <-- 88 -->        PDF

alatima od bakra i njihovoj izradi u željezno doba, prenošenju, privlačenju i prijevozu drva ljudskom snagom, životinjama, vodom, zrakom, izgradnji cesta, kamionskom transportu, željeznicama i drugim sredstvima. O pridobivanju drva, transportu, uporabi i ljudskoj osposobljenosti za te potrebe navodi nekoliko vrlo zanimljivih povijesnih zapisa. Nadalje govori o uvođenju motornih pila i o suvremenim tehnikama i tehnologijama i zanačenju vlastite režije, na što je ukazivao i Marinović u svoje doba. Naglašava da danas uporaba vlastite režije opada i da se uveliko smanjilo operativno djelovanje šumarskih stručnjaka na svim razinama, što će imati nepovoljne posljedice, a isto je sagledao i Marinović 1923. godine.
U potpoglavlju Šumarsko obrazovanje u Hrvatskoj Krpan navodi prvu školu na Korčuli osnovanu 1646. godine, a koju su morali pohađati svi koji su se bavili sječom drva. Slijedi iznošenje činjenica o nastojanju hrvatskih šumara za uspostavu domaćeg obrazovnog sustava u šumarstvu. Ističe da je središte hrvatskog šumarskog preporoda povezano s okupljanjem od 1846. godine oko Hrvatsko-Slavonskoga šumarskoga društva. Nadalje navodi podatke od 1860. godine kada je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, pa do danas kada se nastava na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održava po tzv. Bolonjskom procesu. Za peroid od 1860. godine do danas govori i o poteškoćama koje je imalo hrvatsko šumarstvo u svom 150 godina dugom obrazovanju.
Cijelo poglavlje je izuzetno značajno i vrlo poučno.
Slijedi prikaz Marinovićevog djela, što je i okosnica cijele ove knjige.
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji
Autor cijelog ovog teksta je, kako je Krpan u uvodu naveo, Milan Marinović. Da bi se gradivo lakše razumjelo Krpan je tekst, koliko je to bilo nužno, prilagodio suvremenom hrvatskom jeziku. Radi se o glavnom i najopsežnijem dijelu knjige koji obuhvaća 63 stranice teksta, u što je uključeno nekoliko vrlo impresivnih starih slika. Uz Predgovor i na kraju Pogovor, tekst je podijeljen u tri poglavlja i pripadajuća potpoglavlja, što je vidljivo u daljnjem prikazu.
Predgovor
U ovom kratkom tekstu autor ukazuje na potrebu sakupljanja točnih podataka o stvarnom stanju šuma te kako i šumom treba gospodariti država u smislu racionalnog iskorištavanja i održanja potrajnosti. U tom smislu je Jugo­slavensko šumarsko udruženje zaključilo da se izda brošura, odnosno objedine ranije objavljeni Marinovićevi radovi, koja će režijski način iskorištavanja šuma popularizirati, a u organizaciju će biti uključene državne šume i šume ostalih posjednika, te da se za to zainteresira i nestručna javnost, tako da se šume "eksploatiraju na način radi kojega se nećemo nikada stidjeti pred svojim potomstvom".
Pojam i historijat režijskog poslovanja
U uvodnom dijelu ovoga poglavlja najprije je istaknuto da je način iskorištavanja šuma najjači čimbenik koji utječe na rentabilnost šumskog gospodarenja. Zatim se tumači tržišna cijena drva, važnost prometnica (željeznica i priključaka) za prodaju drva na panju na velikim površinama, te štetnim posljedicama. Prednost se daje vlastitoj režiji koja uključuje izgradnju prometnica i svih radova u šumi.
Prodaja cijelih sječina na panju uz paušalnu cijenu. Radi se o tomu da se drvna masa unaprijed procjeni, a u daljnjem radu vlasnik šume ne sudjeluje. U tom smislu dato je nekoliko primjera i tumačenja.
Prodaja na panju po sortimentima. Radi se o prodaji samo jednog drvnog sortimenata ili svega na prodaju iznesenog drva, što zahtijeva dogovore između vlasnika šume i kupca.
Prodaja izrađenog drva (vlastita režija u širem smislu). Podnaslov jasno ukazuje da se rasvjetljava pojam režije. U tom smislu vlasnik šume obavlja sve poslove, a da ne zna tko će biti kupac. Govori se o povijesti takvog poslovanja. Ističe da je 1922. godine osnovan Fond za poslovanje u vlastitoj režiji u državnim šumama tadašnje Kraljevine, čime je postavljen kamen temeljac za novi način iskorištavanja i unovčenja šumskih proizvoda. Potpoglavlje završava tumačenjem značenja izrade i prodaje u vlastitoj režiji.
Opravdanost režijskog poslovanja
Uz uvodni dio, ovo se poglavlje sastoji od 7 potpoglavlja i predstavlja vrlo važan dio Marinovićeva teksta napisanog na 36 stranica. U uvodnom dijelu autor čitatelje upućuje da je režijski način iskorištavanja šuma u vlastitoj režiji povezan s uzgajanjem šuma, podržavanjem prirodne snage tla, važan je s gledišta konzumenata, socijalnog, financijskog i drugih gledišta, o čemu dalje raspravlja u pojedinim potpoglavljima.
Uzgojni momenti režije. Ovdje se govori o čistoj, oplodnoj i prebornoj sječi i prirodnom pošumljavanju. Uspoređuju se prednosti kada sve radove iskorištavanja, a povezano s time i uzgajanja, radi šumar, a koje su mane kada je iskorištavanje prepušteno kupcu. Ukazuje se i na manjkavosti nadzora. Potpoglavlje završava zaključkom da uzgojni interesi nalažu da se u iskorištavanje šuma zavede režijsko poslovanje.
Odnos režije prema šumskom gospodarstvu uopće i njen upliv na intenzitet tog gospodarenja. U ovom potpoglavlju Marinović daje jasnu sliku o značenju intenzivnog gospodarenja. Ističe da intenzivno gospodarenje nastoji postići maksimum kapitala uz očuvanje tla i ekonomičnost svih