DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 97     <-- 97 -->        PDF

više nego bilo koje šumsko drvo utjecao na čovjeka svojom rasprostranjenošću i uporabom. Plod je davao bitnu namirnicu za preživljavanje, a stablo drvne sortimente: građu, ogrjev, ugljen, sirovinu za proizvodnju tanina i dr. Istodobno na tom području mogla se uzgajati stoka, posebice ovce. Posebna aktivnost, često od velike važnosti, je skupljanje gljiva, što je osiguravalo dodatne prihode.
Kesten je rasprostranjen u gotovo cijeloj Italiji, posebice na brežuljcima i planinama mediteranskog područja. Raširen je uzgoj kestena kao voćke s kvalitetnim plodovima. Najčešći uzgojni oblik je panjača.
U 18. stoljeću kestenove šume zauzimale su najveće površine, oko 800000 ha. Stotine tisuća seljaka ovisilo je o uzgoju kestena i korištenju kestena, svježeg, suhog i u obliku brašna.
Oko 2000. g. površina kestena u Italiji iznosi oko 200000 ha, od toga na Toscanu otpada oko 75000 ha, od čega kultiviranih 21000 ha.
U "Monografiji o kestenu" autor Lodovico Piccioli (1922. g.) piše: "kesten bolje od bilo koje kulture odgovara za skromne ekonomije te ekonomije zatvorene u teško dostupna područja, loše plodnosti i guste naseljenosti".
Poslije rata nastupilo je napuštanje uzgoja kestena kao voćke. Zadnjih dvadesetak godina provode se velike akcije za popularizaciju uzgoja kestena, čemu doprinosi velika potražnja za proizvodima od ploda kestena. U nastojanju promjene načina života u planinskim područjima, važnu ulogu odigrao je turizam, kao dodatak osnovnim djelatnostima, poljoprivredi i stočarstvu – šumarstvu. Elitni svijet pokazao je veliki interes u početku za područje Alpa, a kasnije i Apenina. Veličanstveni krajolici i razni sportovi (skijanje, alpinizam, planinski biciklizam, šetnice i dr.) zainteresirali su velik broja turista, što je omogućavalo višestruke mogućnosti za ostvarenje zarada lokalnog stanovništva, često na štetu obavljanja dotadašnjih djelatnosti.
Turističke aktivnosti često puta nisu u sukladu s održivim ekosustavom i očuvanjem prirodnih vrijednosti, ali ta orijentacija u živlotu u planinskom okružju je nezaustavljiva.
Izložba fotografija "Šuma okom šumara" u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji
Tijana Grgurić
Od 9. do 12. prosinca 2013. postavljena je Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji tradicionalna izložba fotografija. Prigodom Međunarodnog desetljeća bioraznolikosti, izložba pod nazivom "Šuma okom šumara" nastavak je prošlogodišnje izložbe s motivima šuma i šumskih staništa Gorskog kotara. Ovakve prigodne izložbe organiziraju se u Primorsko-goranskoj županiji povodom Međunarodnog dana planina, redovito već duži niz godina.
Javna ustanova "Priroda" postavila je i ovogodišnju izložbu o šumama u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom – Ogranak Delnice. U postavljanje izložbe uključio se i Hrvatski muzej turizma Opatija. Ove su godine izložene fotografije sa jubilarnog 10. Bjelovarskog salona fotografije s međunarodnim sudjelovanjem poznatim pod nazivom "ŠUMA OKOM ŠUMARA". Tako će se među četrdesetak izloženih fotografija i oko dvadesetak autora – šumara moći doživjeti šume Gorskog kotara i cijele Hrvatske. Nekolicina fotografija snimljena je i u susjednim