DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 100     <-- 100 -->        PDF

posebno sagledavati. Kakav je učinak navedenih klimatskih anomalija na šumu možemo pratiti i putem FAPAR-a, odnosno indikatora fotosinteze iz kojega se očitava kretanje vegetacijske aktivnosti za svaki tip šuma u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić održao je prezentaciju o sušenju nizinskih šuma u Hrvatskoj. Ukazao je na znatnu količinu slučajnog prihoda koja se ne smanjuje, nego je stalno visoka te je postala već kronični problem koji zadire u sve segmente šumarstva. Nadovezao se na predavanje prof. Klime o važnosti održavanja što cjelovitijih šumskih kompleksa, te ukazao na činjenicu da zadiranjem u ključni čimbenik stabilnosti kao što je hidrološki u nizinskim šumama, uništavamo velike šumske komplekse. Za primjer je naveo cjelovitu prašumu Prašnik kod Okučana, u kojoj odumiru krošnje starih stabala i glavna vrsta nestaje, iako se radi o netaknutoj šumi, utjecanoj samo prirodnim uvjetima. Također ukazuje na nedostatno praćenje i bazu podataka kako bismo mogli povezati sve elemente u odgovor na pitanje zašto nam se sve to dešava. Odgovor na takvo kronično, kontinuirano, prostorno i vremenski različito sušenje i oštećivanje stabala, nalazi u adaptivnom, tj. prilagođenom gospodarenju u svakoj pojedinoj cjelini šume. S ovakvim osjetljivim, a vrijednim ekosustavima kao što su nizinski, trebalo bi intenzivnije gospodariti, a jedan od najznačajnijih elemenata njihovog opstanka je vodni režim.
Dr. sc. Roman Rosavec prikazao je park prirode Lonjsko polje sa 50560 ha kao najveće močvarno područje RH, dio nacionalne ekološke mreže, SPA područje i dio mreže NATURA 2000. Naveo je da je 70 % tog vrijednog područja pokriveno upravo šumama. Ključni moment za njihovu stabilnost i opstanak su abiotski čimbenici (voda – poplavna i podzemna) i također brojni biotski čimbenici, svi međusobno izuzetno povezani. Za primjere je naveo preveliku opterećenost šumskog staništa pitomim svinjama koje su se povukle na mikrouzvisinu uslijed nedavne poplave, kopanje kanala, klimatske prilike i štetnike. Također ključnim problemom nizinskog područja navodi zakorovljenje tla amorfom. Iznosi podatak da je za nedavne poplave voda po prvi puta doprla čak do temelja objekta u Opekama.
Dr. sc. Anica Bilić i ovoga puta donijela nam je mirise i duh Kozarčeva zavičaja, te nas uputila na roman "Hrast", spisateljice Mare Švel iz Vrbanje, u kojemu možemo naći opis poplave koja se dogodila oko 1920. godine (nakon I svjetskog rata) i njenih posljedica. Napomenula je da su naši hrvatski pisci bili duboko sjedinjeni s narodom s kojem su živjeli, te su opisivali stvarne probleme, a manje se bavili imaginacijama. Za ovu priliku pripremila je znanstvenu usporedbu dviju Kozarčevih pripovjetki kao odgovor na pitanje: "U čemu je tajna popularnosti Tene?". Poruka je upečatljiva i važna za nas. Radi se o tome da je Tena lijepa poput Slavonije, ali podatna, sklona užicima i nepromišljena. Osvaja ljepotom, jedinim što ima. Pronašao ju je Čeh Beranek koji se istinski zaljubio u nju.S obzirom da je Tena sinonim za Slavoniju, a Slavonija je danas lijepa i siromašna poput Tene, postoji opasnost da poput Tene postane groteskno tijelo.
58. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji je u Grand hotelu "4 opatijska cvijeta" u vremenu od 11. do 14. veljače 2014. godine održan 58. seminar biljne zaštite. Nazočilo mu je oko 500 sudionika. Kao i prošle godine seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ, Društvo) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS, Centar), a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Medijski pokrovitelji bile su tvrtke Agroglas i Dodir prirode. Izlošcima i pisanim brošurama svojevrstan doprinos dali su proizvođači i distributeri sredstava i opreme za zaštitu bilja, ukupno 12 izlagača. Održavanje 58. seminara biljne zaštite sponzoriralo je 20 tvrtki.
Protokol otvaranja seminara vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Renata Bažok, koja je svim sudionicima uputila pozdrave i riječi dobrodošlice. Naglasila je da se na 58. seminaru okupilo iskustvo, mudroast, snaga i mladenačka energija s ciljem razmjene mišljenja, znanja i iskustava. Riječi zahvale uputila je svim sponzorima ovoga seminara i posebno pozvanim gostima. Uz predsjednicu skup su pozdravili direktor hotela "4 opatijska cvijeta" gospodin Davor Saršon, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Ivan Ostojić, predsjednik društva za varstvo rastlin Slovenije, dr. sc. Stanislav Trdan, predsjednik Hungarian plant protection society, dr. sc. Zoltan Imrej