DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Milan Pernek, Nikola Lacković (HŠI): Utjecaj domaćina i prihvatljivost izabranih vrsta drveća na prehranu gusjenica gubara.
Prvi autor je iznio tvrdnju da određivanje kritičnih brojeva za gubara ima uz slabosti i izravan utjecaj na troškove suzbijanja. Nadalje je govorio o rezultatima dvogodišnjih istraživanja o palatibilnosti gusjenica gubara različitih populacija na lišću različitih vrsta drveća. Rezultati su vrlo značajni za poduzimanje mjera u budućim suzbijanjima gubara.
Boris Hrašovec (ŠF), Luka Kasumović (UŠP Gospić), Milivoj Franjević (ŠF): Prezimljavanje smrekovog pisara u šumama Like i odraz na mogućnost njihova suzbijanja.
Kasumović je iznio podatke koje su dobili istražujući način prezimljavanja smrekovog pisara pod korom i u stelji u Štirovači i na Zavižanu, a koji su značajni za sanaciju žarišta i redukciju potkornjaka u napadnutim smrekovim sastojinama. O mjestu prezimljavanja i nadmorskoj visini ovisi i vrijeme rojenja, a u svezi s tim određen je i termin kada treba poduzimati zaštitne mjere.
Krunoslav Arač (UŠP Koprivnica), Milan Pernek (HŠI): Pojava, biologija, rasprostranjenost i štetnost velikog ariševog potkornjaka u Hrvatskoj te mogućnost monitoringa.
Arač o ovom potkornjaku izvještava već nekoliko godina, pa tako i na ovom seminaru. Izvijestio je da je napravljena karta rasprostranjenosti ariševog potkornjaka, utvrđeno je vrijeme rojenja i štetnost. Najbrojnije zaraze bile su u prošloj godini, a razlog tomu su nepovoljne klimatske prilike za ariševa stabla, a te su pogodovale razvoju i napadu potkornjaka. U Hrvatskoj je prvi puta primijenjen monitoring za ariševog velikog potkornjaka uporabom feromonskog pripravka Cembräwit® u klopkama tipaTheyshon®.
Marno Milotić, Davorin Kajba, Danko Diminić (ŠF): Fenološka motrenja u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj s obzirom na zarazu gljivom Chalara fraxinea.
Navedena gljiva je u Hrvatskoj na običnom i poljskom jasenu već nekoliko godina i vrlo je opasna. Autori su utvrđivali prisutnost gljive u klonskim sjemenskim plantažama autohtonih genotipova plus stabala poljskog jasena na području Nove Gradiške i Čazme. Tijekom istraživanja gljiva nije utvrđena u tim plantažama, o čemu je i mnogim drugim podacima o gljivi govorio Danko Diminić.
Milan Glavaš (HŠD), Andrija Vukadin (HCPHS): Najštetniji kukci i gljive na platanama s posebnim osvrtom na plataninu pepelnicu.
Glavaš je izvijestio da posvuda u Hrvatskoj platanu redovito napadaju platanina mrežasta stjenica i moljac platanina lišća. Uz štete ti kukci platanama narušavaju i estetski izgled i ometaju prolaznike. Suzbijanje se svodi na biološke mjere. Od mnogobrojnih gljiva na platanama najštetnija je Ceratocysti fimbriata f. sp. platani, ali ista u Hrvatskoj nije utvrđena. Gljiva Apiognomonia veneta ponekad uzrokuje totalnu defolijaciju u početku listanja platana. Microsphaera platani – platanina pepelnica je sredinom ljeta 2013. godine intenzivno napala lišće brojnih platana diljem Hrvatske. Ovo je prvi izvještaj o njenoj prisutnosti u Hrvatskoj, a u Europi je svrstana u invazivne alohtone vrste. Vrlo je štetna i trebalo bi je istraživati.
Zaključak
Sudionici šumarskog dijela 58. seminara biljne zaštite zaključili su da su sva izlaganja bila na izuzetno visokoj znanstvenoj i stručnoj razini, a obrađivana materija obuhvatila je suvremena događanja u zaštiti šuma. Vrlo je značajno da su kolege iz pojedinih UŠP ukazali na brojne probleme s kojima se susreću pri suzbijanju pojedinih vrsta kukaca, pogotovo gubara. Posebno je značajno izvješće o novom invazivnom štetniku – Corythuca arcuata u hrastovim šumama i o invazivnoj gljivi Microsphaera platani na platanama. Moderan pristup suzbijanju sitnih glodavaca, istraživanje vrlo opasne gljive na jasenu, zaštita biljaka u rasadnicima i sagledavanje šumskih požara, daju nadu u ispravan put zaštite šuma. Izlaganje mađarskog kolege vrlo je poučno i bilo bi korisno da se njegov cjelovit rad objavi u Šumarskom listu.
Svi su referati na šumarskoj sekciji izloženi u jednom danu, ali je to povezano s nizom teškoća i mnogim nedostacima. Zbog tako skraćenog vremena izlagači i slušatelji opterećeni su dolaskom i povratkom u jednom danu, onemogućeno je slušanje izlaganje po drugim sekcijama, premalo je bilo vremena za pregled materijala za zaštitu bilja koje su izložile pojedine tvrtke, a isto tako izostalo je vrijeme za razmjenu mišljenja i iskustava među šumarima i drugim stručnjacima. Velika je manjkavost da su referenti imali ograničeno vrijeme izlaganja, a svi zajedno premalo vremena za raspravu nakon izlaganja. Nadamo se da šumari na budućim seminarima neće biti opterećeni vremenski i da će moći nazočiti svim izlaganjima, pa će i ovi nedostaci o kojima smo govorili biti otklonjeni.