DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Druga skupina ciljeva bila je istražiti istovremeni utjecaj (interakciju) sušnoga stresa i ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom na:
- fotosintetsku aktivnost hrasta lužnjaka,
- vegetativni razvoj
- razvoj žira.
Tijekom istraživanja, meteorološke prilike (količina oborina, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, vlaga u tlu i temperatura tla) precizno su bilježene pomoću automatske meteorološke postaje instalirane na pokusnoj plohi.
Na temelju fenoloških motrenja i precizno bilježene temperature zraka razvoj listova i cvjetova definiran je sumom toplinskih jedinica (STJ) potrebnom da biljka prijeđe iz jedne u drugu fenološku fazu razvoja (lista ili cvjeta). Utjecaj meteoroloških prilika (količina oborina, vlaga tla, temperatura tla, relativna vlažnost zraka) na početak otvaranja pupova i trajanje listanja, cvjetanja te početak trušenja polena i receptivnost ženskih cvjetova (iskazano u STJ) ispitan je modelom linearne regresije. S jedne strane u model su uključene razlike u STJ (ΔSTJ) koje su utvrđene oduzimanjem njihovih vrijednosti u 2011. od vrijednosti u 2010. godini (za svaku biljku uključenu u istraživanje). S druge strane, u model su bile uključene razlike u meteorološkim prilikama (količina oborina, relativna vlažnost zraka, vlaga tla i temperatura tla) koje su također zabilježene 2010. i 2011. godine prije početka ili tijekom razvoja istoga organa.
Dobiveni rezultati ukazuju da meteorološke prilike utječu na trajanje razvoja listova i cvjetova kao i na trajanje trušenja polena te receptivnost ženskih cvjetova. Međutim, na početak otvaranja lisnih i cvjetnih pupova osim temperature zraka ostali meteorološki čimbenici nisu imali značajnijeg utjecaja. U uvjetima veće vlage tla i veće relativne vlažnosti zraka biljkama je bila potrebna manja suma toplinskih jedinica kako bi dovršile razvoj listova i cvjetova te započele s trušenjem polena i receptivnošću ženskih cvjetova. Biljke koje su bile izložene većoj relativnoj vlažnosti zraka u završnoj fazi razvoja muških cvjetova (pet dana prije početka trušenja) duže vremena su trusile polen. Veća količina oborina, veća vlaga u tlu i relativna vlažnost zraka u fazi receptivnosti ženskih cvjetova, pozitivno su utjecale na trajanje receptivnosti.
Utjecaj meteoroloških prilika na fiziološke značajke polena (klijavost polena i rast polenovih mješinica) promatran je u nekoliko kritičnih razdoblja tijekom razvoja muških cvjetova (10 dana prije početka bubrenja pupova, tijekom bubrenja pupova, tijekom otvaranja pupova i početka razvoja muških resa, u završnoj fazi razvoja muških resa). Utjecaj meteoroloških prilika (količina oborina, apsolutna minimalna dnevna temperatura zraka, apsolutna maksimalna dnevna temperatura zraka i apsolutna minimalna relativna vlažnost zraka) na in vitro klijavost polena i rast polenovih mješinica utvrđen je modelom linearne regresije te dodatno ispitan analizom varijance s ponovljenim mjerenjima.
Dobiveni rezultati ukazuju da istovremeni utjecaj maksimalnih dnevnih temperatura zraka i minimalne relativne vlažnosti zraka za vrijeme otvaranja pupova i početka izduživanja muških resa negativno utječu na postotak klijavosti polena i rast polenovih mješinica in vitro. Prije početka otvaranja pupova meteorološke prilike nisu značajno utjecale na klijavost polena i rast polenovih mješinica, kao niti u završnoj fazi razvoja muških resa.
Utjecaj meteoroloških prilika na dinamiku odbacivanja plodova promatran je također u nekoliko kritičnih razdoblja (nedugo nakon polinacije, za vrijeme oplodnje, prije početka intenzivnog razvoja supki, nakon razvoja supki, tijekom završne faze razvoja/zriobe) i analiziran je modelom linearne regresije.
Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da najviše potencijalnih plodova (ženskih cvjetova) biva odbačeno u razdoblju između oprašivanja i oplodnje, te između oplodnje i početka rasta plodova u dužinu (razvoja supki) što se nije moglo dovesti u vezu s negativnim utjecajem meteoroloških prilika. U kasnijim fazama razvoja koje nastupaju u srpnju, kolovozu i rujnu postoje naznake kako meteorološke prilike mogu utjecati na odbacivanje plodova. Tijekom intenzivnog rasta plodova (razvoja supki) nedostatak vlage u tlu može se dovesti u vezu s intenzivnijim odbacivanjem plodova. U fazi dozrijevanja plodova njihovo odbacivanje može se dovesti u vezu s većom količinom oborina.
Izloženost istraživanih biljaka sušnome stresu tijekom istraživanja utvrđena je pomoću prijenosne komore za izmjeru vodnoga potencijala u ksilemu lista (PMS Instruments, Corvalis, Ore). Ishranjenost biljaka s dušikom utvrđena je na temelju kemijskih analiza biljnoga materijala (listova) i tla uzorkovanoga na pokusnoj plohi. Intenzitet fotosinteze mjeren je pomoću prijenosnog uređaja LCpro+ (ADC BioScentific, 2007). Vegetativi razvoj biljaka bio je opisan visinskim i debljinskim prirastom te dužinski i debljinski prirastom postranih grana istraživanih biljaka. Razvoj žira istraživanih biljaka definiran je njegovom masom u svježem i suhom stanju nakon sakupljanja, što je obavljeno sredinom rujna 2010. i 2011. godine. Modelom linearne regresije i analizom varijance utvrđen je utjecaj suše i ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom na fotosintetsku aktivnost, vegetativni razvoj i razvoj žira.
Dobiveni rezultati ukazuju na to da sušni stres 2011. godine, koji je bio posebno naglašen u razdoblju tijekom razvoja žira, nije negativno utjecao na razvoj žira (masu suhe tvari žira), ali u interakciji s nedostatnom ishranjenosću biljke s dušikom, utjecaj suše na razvoj žira bio je negativan. Sušni stres u 2011. godini imao je posebno negativan utjecaj na fotosintetsku aktivnost i vegetativni razvoj