DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 110 <-- 110 --> PDF |
bez obzira na to dali su biljke bile dobro ili loše ishranjene s dušikom. Zanimljivo je da je 2010. godine u kojoj nije bilo sušnoga stresa, prosječna masa dozreloga žira ovisila o intenzitetu fotosinteze, dok je u sušnoj 2011. godini masa dozreloga žira ovisila o vegetativnom razvoju biljaka ostvarenom u 2010. godini. To navodi na pretpostavku da se žir prilikom razvoja može opskrbljivati s ugljikohidratima iz različitih izvora (rezervna hraniva i hraniva proizvedena fotosintetskom aktivnošću) ovisno o utjecaju sušnoga stresa na fotosintetsku aktivnost, koja je vjerojatno primarni izvor ugljikohidrata potrebnih za razvoj žira. Stručno povjerenstvo u istom sastavu kao i na obrani rada dalo je svoju ocjenu i mišljenje o radu pristupnika kako slijedi: Mišljenja smo da je autor izradom doktorskoga rada kvalitetno obradio utjecaj ekofizioloških čimbenika na razvoj rasplodnih organa hrasta lužnjaka. Autor je pritom nizom novih znanstvenih spoznaja uvelike doprinijeo boljem razumjevanju utjecaja meteoroloških prilika na listanje i cvjetanje hrasta lužnjaka. Uz to, utvrđen je utjecaj meteoroloških prilika na odbacivanje plodova tijekom njihova razvoja. Primjenom suvremenih metoda s ciljem utvrđivanja fotosintetske aktivnosti, vodnoga statusa te ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom autor je doprinijeo boljem razumijevanju interaktivnog utjecaja fizioloških i okolišnih čimbenika na razvoj plodova kod hrasta lužnjaka. Prema tomu, dobiveni rezultati su značajni i trebali bi predstavljati temelj za daljnja istraživanja vezana uz procese oprašivanja, oplodnje i razvoja plodova u klonskim sjemenskim plantažama i prirodnim sastojinama. U skladu s navedenim, mišljenja smo da se doktorski rad pristupnika Krunoslava Severa može prihvatiti kao izvorno znanstveno djelo. Glede činjenice da sve što je navedeno u ovome doktorskom radu i tematika kojom se bavi i koju obuhvaća, razvidno pruža vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i praksi. Nove spoznaje u praksi mogli bi implementirati stručnjaci iz područja uzgajanja šuma i šumarske genetike prilikom provođenja uzgojnih zahvata u prirodnim sastojinama te pomotehničkih zahvata u klonskim sjemenskim plantažama. Ovom prigodom, kolegi Krunoslavu Severu čestitamo od srca na postignutom znanstvenom stupnju doktora znanosti. Želimo mu i dalje uspješan i plodan znanstveno-istraživački rad. DR. SC. MARKO VUCELJA Josip Margaletić Dr. sc. Marko Vucelja, dipl. ing. šumarstva, obranio je 11. prosinca 2013. godine doktorski rad pod naslovom "Zaštita od glodavaca (Rodentia, Murinae, Arvicolinae) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) – integrirani pristup i zoonotički aspekt", te je time kandidat završio cjelokupni program doktorskog studija, stekavši akademsko zvanje doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo, znanstvena grana Uređivanje i zaštita šuma. Javna obrana održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Boris Hrašovec – predsjednik – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – član – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Prof. dr. sc. Alemka Markotić – član – Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Marko Vucelja rođen je 25. 8. 1981. g. u Zagrebu. Osnovnu školu je završio 1995.g., a opću gimnaziju 1999. godine. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisao je 2000. godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod naslovom "Zaštita šuma na području šumarije Velika Gorica od 1998. do 2006. godine" obranio je u travnju 2007. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Margaletića. U srpnju 2007. godine stekao je i diplomu Pučkog |