DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 110     <-- 110 -->        PDF

bez obzira na to dali su biljke bile dobro ili loše ishranjene s dušikom. Zanimljivo je da je 2010. godine u kojoj nije bilo sušnoga stresa, prosječna masa dozreloga žira ovisila o intenzitetu fotosinteze, dok je u sušnoj 2011. godini masa dozreloga žira ovisila o vegetativnom razvoju biljaka ostvarenom u 2010. godini. To navodi na pretpostavku da se žir prilikom razvoja može opskrbljivati s ugljikohidratima iz različitih izvora (rezervna hraniva i hraniva proizvedena fotosintetskom aktivnošću) ovisno o utjecaju sušnoga stresa na fotosintetsku aktivnost, koja je vjerojatno primarni izvor ugljikohidrata potrebnih za razvoj žira.
Stručno povjerenstvo u istom sastavu kao i na obrani rada dalo je svoju ocjenu i mišljenje o radu pristupnika kako slijedi: Mišljenja smo da je autor izradom doktorskoga rada kvalitetno obradio utjecaj ekofizioloških čimbenika na razvoj rasplodnih organa hrasta lužnjaka. Autor je pritom nizom novih znanstvenih spoznaja uvelike doprinijeo boljem razumjevanju utjecaja meteoroloških prilika na listanje i cvjetanje hrasta lužnjaka. Uz to, utvrđen je utjecaj meteoroloških prilika na odbacivanje plodova tijekom njihova razvoja. Primjenom suvremenih metoda s ciljem utvrđivanja fotosintetske aktivnosti, vodnoga statusa te ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom autor je doprinijeo boljem razumijevanju interaktivnog utjecaja fizioloških i okolišnih čimbenika na razvoj plodova kod hrasta lužnjaka. Prema tomu, dobiveni rezultati su značajni i trebali bi predstavljati temelj za daljnja istraživanja vezana uz procese oprašivanja, oplodnje i razvoja plodova u klonskim sjemenskim plantažama i prirodnim sastojinama. U skladu s navedenim, mišljenja smo da se doktorski rad pristupnika Krunoslava Severa može prihvatiti kao izvorno znanstveno djelo.
Glede činjenice da sve što je navedeno u ovome doktorskom radu i tematika kojom se bavi i koju obuhvaća, razvidno pruža vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i praksi. Nove spoznaje u praksi mogli bi implementirati stručnjaci iz područja uzgajanja šuma i šumarske genetike prilikom provođenja uzgojnih zahvata u prirodnim sastojinama te pomotehničkih zahvata u klonskim sjemenskim plantažama.
Ovom prigodom, kolegi Krunoslavu Severu čestitamo od srca na postignutom znanstvenom stupnju doktora znanosti. Želimo mu i dalje uspješan i plodan znanstveno-istraživački rad.
DR. SC. MARKO VUCELJA
Josip Margaletić
Dr. sc. Marko Vucelja, dipl. ing. šumarstva, obranio je 11. prosinca 2013. godine doktorski rad pod naslovom "Zaštita od glodavaca (Rodentia, Murinae, Arvicolinae) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) – integrirani pristup i zoonotički aspekt", te je time kandidat završio cjelokupni program doktorskog studija, stekavši akademsko zvanje doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo, znanstvena grana Uređivanje i zaštita šuma. Javna obrana održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Boris Hrašovec – predsjednik – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – član – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Prof. dr. sc. Alemka Markotić – član – Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
Marko Vucelja rođen je 25. 8. 1981. g. u Zagrebu. Osnovnu školu je završio 1995.g., a opću gimnaziju 1999. godine. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisao je 2000. godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod naslovom "Zaštita šuma na području šumarije Velika Gorica od 1998. do 2006. godine" obranio je u travnju 2007. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Margaletića. U srpnju 2007. godine stekao je i diplomu Pučkog

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 111     <-- 111 -->        PDF

otvorenog učilišta Algebra za web dizajnera. Po završetku studija, u siječnju 2008. godine zaposlio se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (broj 068-1430115-2119) "Šumski ekosustavi kao prirodna žarišta hantavirusa i leptospira", čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Josip Margaletić. Od ožujka 2012. godine radi kao asistent na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. U lipnju 2011. godine stekao je diplomu Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet) za E-learning course dizajnera. Član je Hrvatskog društva biljne zaštite. Služi se engleskim i njemačkim jezikom. Do sada je objavio samostalno i u suautorstvu 9 izvornih znanstvenih i stručnih radova, od kojih 3 pripadaju skupini A1. Sudjelovao je na 29 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stučnih skupova. Bio je član organizacijskog tima međunarodnog simpozija o dabru, održanog 2012. godine u Ivanić-Gradu. Bio je osnivač i voditelj bubnjarske radionice koju je odobrila Agencija za odgoj i obrazovanje. Izdao je zbirku pjesama pod naslovom "Trice, sitnice, crtice". Oženjen je i otac je dvoje djece.
Doktorski rad napisan je pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Margaletića. Rad je opsega 243 stranice i sadržava 23 tablice, 124 slike i dijagrama, šest priloga, popis kratica i 500 navoda citirane literature. Strukturiran je u 10 glavnih poglavlja: Uvod, Predmet istraživanja, Ciljevi istraživanja, Područje istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi.
Prema planiranom programu istraživanja, doktorand je proveo višegodišnje praćenje populacija sitnih glodavaca iz podporodica Murinae i Arvicolinae na području Šumarije Lipovljani, ispitujući pritom mogućnosti implementacije metoda integrirane zaštite u postojeće okvire zaštite šuma od ovih štetnika. U uvodnom dijelu disertacije obrazložio je svrhu istraživanja, iznio biološke podatke o sitnim glodavcima obuhvaćenih istraživanjem, s osvrtom na važnost koju imaju kao rezervoari i vektori brojnih antropozoonoza, te iznio pregled potencijalnih metoda zaštite od glodavaca. Vrijedan dio disertacije je i analiza mjera zaštite od glodavaca primijenjenih u razdoblju od 1980. do 2012.g. u šumskim ekosustavima kojima gospodari poduzeće Hrvatske šume, d.o.o. Zagreb.
Predloženo istraživanje imalo je za cilj ispitati mogućnosti učinkovite primjene nekih preventivnih i represivnih mjera zaštite od sitnih mišolikih glodavaca (por. Murinae i Arvicolinae) u nizinskim lužnjakovim šumama kontinetalne Hrvatske. Integriranim, multidiciplinarnim pristupom utvrdile bi se okolnosti koje pridonose stvaranju nepovoljnih uvjeta za masovnu pojavu i posljedične gospodarske štete u obnovi lužnjakovih šuma (žir, hrastov ponik i mlade biljke). Značajan dio planiranih istraživanja imao je za cilj utvrditi brojnost, dinamiku i strukturu populacija sitnih glodavaca zajedno s izmjerom morfometrijskih parametara uzorkovanih jedinki te njihovo geopozicioniranje na odabranim lokalitetima. DNA sekvenciranjem planirala se obaviti genetska determinacija uzorkovanih jedinki glodavaca do razine vrste, te tako dobivene rezultate usporediti s rezultatima vizualne determinacije provedene na temelju morfometrijskih parametara. Radi boljeg razumijevanja okolnosti nastanka šteta, provela bi se analiza dinamike i intenziteta šteta na mladim biljkama hrasta lužnjaka zajedno s detaljnom analizom korijena oštećenih biljaka. U sklopu niza pokusa analize učinkovitosti repelentnih pripravaka/naprava (taktilni, zvučni i olfaktorni princip) očekivani su novi originalni podaci o mogućnostima primjene ovih metoda u kontekstu integrirane zaštite i obnove regularnih lužnjakovih šuma. Iznimno važan dio planiranog istraživanja odnosi se na testiranje uzorkovanih jedinki glodavaca na prisutnost bakterija iz roda Leptospira i virusa roda hantavirusa te mapiranje (geografsku lokaciju) svake pozitivne jedinke s ciljem kreiranja karte prirodnih žarišta zoonoza u RH. Poznato je da sitni glodavci predstavljaju rezervoar, odnosno izvor zaraze za brojne zarazne i parazitarne bolesti (leptospiroza, tularemija, bjesnoća, hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom itd.) čovjeka, te domaćih i divljih životinja. Testiranje uzorkovanih životinja s područja istraživanja na prisutnost patogenih bakterija iz roda Leptospira te hantavirusa predstavljao bi doprinos u mapiranju novootkrivenih prirodnih žarišta spomenutih zoonoza.
U nastavku, detaljno je opisao područje istraživanja te primijenjene metode rada, strukturirajući ovo poglavlje prema tipovima provedenih ekperimenata. Sve izvorne rezultate prikazao je u najopširnijem poglavlju rada, služeći se pritom tabličnim i grafičkim prikazima. Kronološki ih je iznio, počevši od analize mjera zaštite od glodavaca iz podporodica Murinae i Arvicolinae primjenjivanih na području državnih šuma Republike Hrvatske, zatim dinamike populacija i šteta od glodavaca na području šumarije Lipovljani, utjecaja šumskog reda na broj ulaznih rupa u tlu, potom učinkovitosti audio-vibracijskih, okusnih, mirisnih i sistemičnih repelenata, genetičke determinacije i morfometrijskih analiza uzorkovanih vrsta, zoonotičkog potencijala istih, odnosno prevalencije leptospira i hantavirusa među analiziranim glodavcima te brojnosti, determinacije i morfometrijske analize krpelja uzorkovanih na području istraživanja. U poglavlju rasprave provedbom odabranih statističkih metoda raščlanio je dobivene rezultate u gore navedenom redoslijedu. Vlastite spoznaje nastale na osnovi terenskih istraživanja, dobivenih rezultata i usporedbe s međunarodnim istraživanjima sličnog tipaa, prikazao je u obliku zaključaka strukturiranih u osam točaka.