DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 111     <-- 111 -->        PDF

otvorenog učilišta Algebra za web dizajnera. Po završetku studija, u siječnju 2008. godine zaposlio se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (broj 068-1430115-2119) "Šumski ekosustavi kao prirodna žarišta hantavirusa i leptospira", čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Josip Margaletić. Od ožujka 2012. godine radi kao asistent na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. U lipnju 2011. godine stekao je diplomu Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet) za E-learning course dizajnera. Član je Hrvatskog društva biljne zaštite. Služi se engleskim i njemačkim jezikom. Do sada je objavio samostalno i u suautorstvu 9 izvornih znanstvenih i stručnih radova, od kojih 3 pripadaju skupini A1. Sudjelovao je na 29 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stučnih skupova. Bio je član organizacijskog tima međunarodnog simpozija o dabru, održanog 2012. godine u Ivanić-Gradu. Bio je osnivač i voditelj bubnjarske radionice koju je odobrila Agencija za odgoj i obrazovanje. Izdao je zbirku pjesama pod naslovom "Trice, sitnice, crtice". Oženjen je i otac je dvoje djece.
Doktorski rad napisan je pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Margaletića. Rad je opsega 243 stranice i sadržava 23 tablice, 124 slike i dijagrama, šest priloga, popis kratica i 500 navoda citirane literature. Strukturiran je u 10 glavnih poglavlja: Uvod, Predmet istraživanja, Ciljevi istraživanja, Područje istraživanja, Metode istraživanja, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi.
Prema planiranom programu istraživanja, doktorand je proveo višegodišnje praćenje populacija sitnih glodavaca iz podporodica Murinae i Arvicolinae na području Šumarije Lipovljani, ispitujući pritom mogućnosti implementacije metoda integrirane zaštite u postojeće okvire zaštite šuma od ovih štetnika. U uvodnom dijelu disertacije obrazložio je svrhu istraživanja, iznio biološke podatke o sitnim glodavcima obuhvaćenih istraživanjem, s osvrtom na važnost koju imaju kao rezervoari i vektori brojnih antropozoonoza, te iznio pregled potencijalnih metoda zaštite od glodavaca. Vrijedan dio disertacije je i analiza mjera zaštite od glodavaca primijenjenih u razdoblju od 1980. do 2012.g. u šumskim ekosustavima kojima gospodari poduzeće Hrvatske šume, d.o.o. Zagreb.
Predloženo istraživanje imalo je za cilj ispitati mogućnosti učinkovite primjene nekih preventivnih i represivnih mjera zaštite od sitnih mišolikih glodavaca (por. Murinae i Arvicolinae) u nizinskim lužnjakovim šumama kontinetalne Hrvatske. Integriranim, multidiciplinarnim pristupom utvrdile bi se okolnosti koje pridonose stvaranju nepovoljnih uvjeta za masovnu pojavu i posljedične gospodarske štete u obnovi lužnjakovih šuma (žir, hrastov ponik i mlade biljke). Značajan dio planiranih istraživanja imao je za cilj utvrditi brojnost, dinamiku i strukturu populacija sitnih glodavaca zajedno s izmjerom morfometrijskih parametara uzorkovanih jedinki te njihovo geopozicioniranje na odabranim lokalitetima. DNA sekvenciranjem planirala se obaviti genetska determinacija uzorkovanih jedinki glodavaca do razine vrste, te tako dobivene rezultate usporediti s rezultatima vizualne determinacije provedene na temelju morfometrijskih parametara. Radi boljeg razumijevanja okolnosti nastanka šteta, provela bi se analiza dinamike i intenziteta šteta na mladim biljkama hrasta lužnjaka zajedno s detaljnom analizom korijena oštećenih biljaka. U sklopu niza pokusa analize učinkovitosti repelentnih pripravaka/naprava (taktilni, zvučni i olfaktorni princip) očekivani su novi originalni podaci o mogućnostima primjene ovih metoda u kontekstu integrirane zaštite i obnove regularnih lužnjakovih šuma. Iznimno važan dio planiranog istraživanja odnosi se na testiranje uzorkovanih jedinki glodavaca na prisutnost bakterija iz roda Leptospira i virusa roda hantavirusa te mapiranje (geografsku lokaciju) svake pozitivne jedinke s ciljem kreiranja karte prirodnih žarišta zoonoza u RH. Poznato je da sitni glodavci predstavljaju rezervoar, odnosno izvor zaraze za brojne zarazne i parazitarne bolesti (leptospiroza, tularemija, bjesnoća, hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom itd.) čovjeka, te domaćih i divljih životinja. Testiranje uzorkovanih životinja s područja istraživanja na prisutnost patogenih bakterija iz roda Leptospira te hantavirusa predstavljao bi doprinos u mapiranju novootkrivenih prirodnih žarišta spomenutih zoonoza.
U nastavku, detaljno je opisao područje istraživanja te primijenjene metode rada, strukturirajući ovo poglavlje prema tipovima provedenih ekperimenata. Sve izvorne rezultate prikazao je u najopširnijem poglavlju rada, služeći se pritom tabličnim i grafičkim prikazima. Kronološki ih je iznio, počevši od analize mjera zaštite od glodavaca iz podporodica Murinae i Arvicolinae primjenjivanih na području državnih šuma Republike Hrvatske, zatim dinamike populacija i šteta od glodavaca na području šumarije Lipovljani, utjecaja šumskog reda na broj ulaznih rupa u tlu, potom učinkovitosti audio-vibracijskih, okusnih, mirisnih i sistemičnih repelenata, genetičke determinacije i morfometrijskih analiza uzorkovanih vrsta, zoonotičkog potencijala istih, odnosno prevalencije leptospira i hantavirusa među analiziranim glodavcima te brojnosti, determinacije i morfometrijske analize krpelja uzorkovanih na području istraživanja. U poglavlju rasprave provedbom odabranih statističkih metoda raščlanio je dobivene rezultate u gore navedenom redoslijedu. Vlastite spoznaje nastale na osnovi terenskih istraživanja, dobivenih rezultata i usporedbe s međunarodnim istraživanjima sličnog tipaa, prikazao je u obliku zaključaka strukturiranih u osam točaka.