DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Mišljenje povjerenstva je bilo da je disertacija napisana u skladu s postulatima znanstvene objave te da zadovoljava kriterije znanstvene inovativnosti i izvornosti. Uspješnom realizacijom odobrenog protokola istraživanja, doktorand je na više terenskih lokacija kroz 5 godina istraživanja (2009–2013) uspio provesti planirane pokuse usmjerene na prevenciju i smanjenje šteta koje u visokovrijednim lužnjakovim sastojinama mogu uzrokovati glodavci iz podporodica Murinae i Arvicolinae. Svoje je rezultate kritički raščlanio, uspoređujući ih pritom s konceptualno sličnim istraživanjima. Nova znanstvena vrijednost koju donosi izrađena disertacija očitovala se u potvrdi prisutnosti rijetke vrste voluharica (Microtus lichtensteini Wettstein 1927) na području srednje Posavine, zatim u produbljivanju sljedećih spoznaja: sezonskoj i višegodišnjoj dinamici glodavaca dviju navedenih podporodica u ovisnosti o stanišnim i klimatskim parametrima, povezanosti brojnosti glodavaca i nastalih šteta na mladim hrastovim biljkama, kvantiteti oštećenja koje glodavci uzrokuju na korijenju šumskog pomlatka, mogućnostima utjecaja na brojnost glodavaca modifikacijom staništa u obliku uklanjanja nepoželjne vegetacije, učinkovitosti više preventivnih metoda zaštite protiv glodavaca (audio-vibracijski, okusni, mirisni i sistemični repelenti), morfometrijskim obilježjima uzorkovanih glodavaca i preciznosti determinacije nekih vrsta (Apodemus sylvaticus, A. flavicollis, Microtus agrestis, M. arvalis) na osnovi njihovih morfoloških osobina, prevalenciji leptospira i hantavirusa među analiziranim jedinkama, te brojnosti, vrstama i morfometrijskim parametrima krpelja (porodica Ixodidae) na istraživanom području. Posebno se može istaći vrijednost disertacije u pokušaju otvaranja novih puteva okolišno prihvatljivih metoda zaštite hrastovih sastojina od sitnih glodavaca, što je u posljednjih nekoliko godina aktualno u šumarskoj operativi. U znanstvenom smislu, disertacija je, poput svakog kvalitetno provedenog istraživanja, otvorila nova pitanja i ukazala na nove segmente koje je potrebno istražiti u budućnosti.
Novom doktoru znanosti čestitamo na ostvarenom znanstveno-istraživačkom postignuću i želimo uspješan nastavak profesionalne karijere.
4. SREDNJEEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2014.
Josip Dundović
Graz, 15–18. 1. 2014.
S kolegama mr. sc. Damirom Delačem, tajnikom HŠD-a i prof. dr. sc. Ivicom Tikvićem, članom Upravnog odbora HŠD-a, na poziv Austrijske udruge za biomasu, nazočio sam 4. Srednjeeuropskoj konferenciji o biomasi, koja je održana je u Grazu od 15. do 18. 1. 2014. godine u organizaciji Austrijske udruge za biomasu, Poljoprivredne komore Štajerske, Bioenergy 2020+ i Klimatskog i energetskog fonda, u suradnji sa Sajmom Graz i pod visokim pokroviteljstvom DI Andrä Rupprechter-a, saveznog ministra poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (Ministarstvo života.) Težište konferencije bilo je Energetska politika u Europi, a dala je opsežan pregled o političkim, ekonomskim i tehnološkim dostignućima u području energetskog korištenja biomase u Europi. Nazočilo joj je je preko 1100 sudionika iz 45 zemalja sa svih kontinenata. Ovako veliko zanimanje sudionika odraz je "svjetskog značaja Know-how austrijske bioenergije" naglasio je predsjednik Austrijske udruge za biomasu DI dr. Horst Jauschnegg. Sve ekskurzije i predavanja simultano su prevođeni na njemački i engleski jezik, a na linku Austrijske udruge za biomasu (www.cebc.at/service/praesentationen/) zainteresirani mogu naći 15 prezentacija.
Prvi dan, srijeda, 15. 1. 2014. sa mr. sc. Damirom Delačem sudjelovao sam (ukupno 37 sudionika) na ekskurziji IV na temu: "Mala tehnika rasplinjavanja – drvni plin, kogeneracijska postrojenja", a prof.dr.sc. Ivica Tikvić na ekskurziji V na temu: "Istraživanje i razvoj".

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Ekskurzija IV.
Drvni plin – malo kogeneracijsko postrojenje Kirchberg an der Raab izgrađeno je u ljeto 2013. godine, i to električne snage 20 kWel i toplinske snage 60 kWtop. Prema podacima Stefan Lachmann, REP Renewable Energy Products, d.o.o., 8015 Graz (S.Lachmann@christof-group.com) "Računamo sa oko 3,8 nm3/kg (Normkubični metar drvnog plina po kg suhog drva). Pri pretpostavci od 200 kg/srm (srednja težina nasipnog prm) dobije se 760 nm3/srm (Normalni kubični metar drvnog plina po srm suhog drva)." Cijena suhe sječke je 20 EUR-a/Srm, a proizvedena toplina 8 EURocenta/kWh (za industriju) i proizvedena električna energija 20 EURocenta/kWh (za Štajersku elektroprivredu).
Isti dan nakon ručka posjetili smo:
Drvni plin – srednje kogeneracijsko postrojenje CLEANSTGAS d.o.o., 8321 St. Margarethen/Raab pušten u pogon 2013. godine, električne snage 250 kWel i toplinske snage 430 kWtop. Investicija 1,1–1,2 mil. EUR-a ili 4900 EUR-a x 250 kWel. Uz 6000 pogonskih sati godišnje i 30 % poticaja za toplinsku mrežu ovo postrojenje amortizirat će se za 10 godina!
Drugi dan, četvrtak, 16. 1. 2014. nazočili smo sljedećim izlaganjima:
Plenarno zasjedanje na temu: "Energetska politika u Europi (prijepodne sa 6 referata) – nakon pozdrava i otvaranja konferenciji se obratio 16 minutnim govorom novi savezni ministar poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva DI Andrä Rupprechter na temu: Značaj bioenergije za zaštitu klime i gospodarstva. U svom izlaganju naglasio je: "Drvo je ključ za uspješni energetski zaokret!" Imamo jasnu viziju: Bioenergija je budućnost – Austrija je puna energije.
Zahvaljujući prirodnim uvjetima imamo najbolje preduvjete za 100 % opskrbu obnovljivim izvorima energije. Trenutno je udio obnovljivih izvora energije u bruto domaćoj potrošnji energije 32 %, a udio obnovljivih izvora električne energije u ukupnoj potrošnji električne energije je 65 %. Korištenjem obnovljivih izvora energije u 2012. godini, moglo se u Austriji izbjeći/uštedjeti emisija stakleničkih plinova u iznosu od 16,6 milijuna tona CO2-ekvivalenta. Uzevši u obzir velike hidroelektrane ušteđena/izbjegnuta emisija iznosila bi 30,1 milijuna tona. Tehnologije obnovljivih izvora stvaraju zajedno s mjerama uštede energijske potrošnje su "zelena radna mjesta" (green jobs) i donose dodanu vrijednost uz istovremenu zaštitu klime i okoliša.
Učinkovitost obnovljive energije i mjera energetske učinkovitosti manifestiraju se i u makroekonomskim značajkama. Trenutno se u sektoru zaštite okoliša privređuju gotovo 33 milijardi eura (BDP – bruto domaći proizvod), od kojih skoro polovica otpada na upravljanje energetskim resursima. U Austriji je oko 63.500 ljudi zaposleno u ovom sektoru.
Domaći sektor biomase je globalni predvodnik i tehnološki lider u grijanju na drvo, koje ima udio od 13 % ukupne potrošnje energije (to je više nego ukupna potrošnja energije Štajerske). Iz drva se u Austriji proizvede više obnovljive energije nego od svih drugih obnovljivih izvora energije zajedno. Poljoprivreda i šumarstvo su globalni predvodnik u održivoj opskrbi biomasom. Drvo kao kruto gorivo ostvaruje regionalnu novostvorenu vrijednost i osigurava pristupačnu (jeftinu) energiju za austrijska kućanstva i na raspolaganju je generacijama. Više od polovice od ukupno potrošene energije trošimo na toplinu, 33 % čine pogonska goriva, a samo 9 % električna energija za rasvjetu, računala i kućanske aparate.
Ključ za uspješni energetski zaokret leži u drvu. Nova informativna ofenziva Udruge za biomasu "Dobra toplina se obnavlja" obavještava širu javnost o važnosti energetskog korištenja drva za zaštitu klime, o novostvorenoj dodatnoj vrijednosti i informira o održivoj opskrbi energijom. Uz televizijske reklame i oglas, planirana je i medijska suradnja putem informativne platforme kako bi se ponudile informacije o temi grijanje na drvo. Kalkulator koji izračunava ostvarenu dodatnu vrijednost i uspoređuje emisiju CO2 i troškove grijanja različitih sustava grijanja, intervjui sa stručnjacima, prospekti pripremljeni na jednostavan način s najvažnijim značajkama, kao i tehnička informacija o pojedinim sustavima grijanja, zaokružuju ponudu. Početak informativne kampanje je kraj veljače 2014. godine.
Fokus leži na temama: održivi razvoj, CO2 neutralnost "krutog goriva", ogrjevno drvo i važnost drva za energetski zaokret. Činjenica je dakle, da bez biomase neće biti energetskog zaokreta ni u Austriji, a niti u Europi. Razvoj i daljnja izgradnja bioenergije u Austriji od velikog su značaja i potrebni su za postizanje političkih ciljeva s obzirom na korištenje energije i zaštitu klime te povećanje sigurnosti kod opskrbe energijom, za stvaranje novih visokokvalificiranih zelenih radnih mjesta (green jobs) kao i za jačanje konkurentnosti. Ne veseli nas renesansa elektrana na mrki ugalj (lignit) u Njemačkoj – ni jedan energent (nositelj energije) ne ispušta tijekom izgaranja toliko klimatski štetnog ugljičnog dioksida kao mrki ugljen. Razlog leži uglavnom u niskim cijenama certifikata.
Kao važan korak u smjeru Green Europe vidim pouzdane premise i standarde te ambiciozne ciljeve za energetsku i klimatsku politiku u EU do 2030. godine. Nužne su blagovremene odluke i određivanja kako bi politici, a i gospodarstvu, osigurali i dali sigurnost planiranja dugoročnih i djelotvornih investicijskih ulaganja, sve tamo za razdoblje do 2020. godine, a i nadalje. Od strane Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (Ministarstva života) jasno demantiramo postavljeno pitanje, da li se ubuduće treba orijentirati isključivo samo na jedan cilj, naime klimatsko-politički cilj. Važan je,

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 114     <-- 114 -->        PDF

doduše, cilj smanjena emisije stakleničkih plinova, ali ne i dovoljan, budući da nije svejedno s kojim sredstvima i načinima se smanjuje postignuta redukcija CO2..
Nuklearna energija ne predstavlja održiv oblik opskrbe energijom, i predstavlja podnošljivu opciju za borbu protiv klimatskih promjena. Odlučno odbacujemo s austrijskog gledišta državno zajamčene cijene za nuklearnu struju, kako je to predviđeno u Velikoj Britaniji za financiranje nuklearne elektrane Hinkley Point C. Obračunavanje stvarnih troškova kod svih energenata supstancijalno bi poboljšalo konkurentnost i poziciju obnovljivih izvora energije na tržištu. Težišta Ministarstva života leže i dalje na poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju uporabe obnovljivih izvora te poticajima za istraživanja inovativnih tehnologija za zaštitu okoliša.
Ministarstvo života podržava raznim poticajnim programima učinkovite te djelotvorno održive mjere: poticaji za različite mjere zaštite okoliša u Austriji; klimatski i energetski fond, na primjer: mjera zamjena kotla na ulje kotlom na drva; ofenziva "sanacija zgrada za stanovanje": toplinsko saniranje i zamjena načina grijanja.
U okviru Izvozne inicijative tehnologija za zaštitu okoliša Ministarstva života i Gospodarske komore, podupirane su u prošlosti austrijske tehnološke tvrtke koje se bave razvojem tehnologija iz sektora zaštite okoliša, osobito iz područja obnovljivih izvora energije, u izvozu tehnologije u više od 20 različitih zemalja. Ova inicijativa bila je vrlo uspješna zahvaljujući dobroj suradnji s gospodarstvom. Ostvarena dobit industrije tehnologija za zaštitu okoliša između 2007. i 2011. godine, odnosno u roku od šest godina, povećana je u tom području za 55 %. Stoga će se inicijativa izvoza nastaviti i u 2014. godini (Green Exports). Jedan od glavnih odredišta u izvoznoj inicijativi tehnologije za okoliš je Kina, koja ima ključnu ulogu u zaštiti svjetske klime. Ministarstvo života potpisat će u ožujku 2014. godine s najvećim gradom Kine, Chongqing-om, protokol o suradnji u području tehnologije okoliša. Središnja i Istočna Europa bit će i nadalje u težištu izvozne inicijative.
DI dr. Horst Jauschnegg, predsjednik Austrijske udruge za biomasu u referatu "Sirovinsko i/ili energetsko korištenje biomase" posebno je naglasio: "Kaskadsko korištenje drva" europskog sektora šumarstva i bioenergetskog sektora"! DI dr. Horst Hauschnegg prihvatio je nastup na 9. Hrvatskim danima biomase, Emaus, Našice, petak, 5. 9. 2014. godine.
Nakon plenarnog zasjedanja ispred postera/plakata Wärme und Strom aus dem Wald (Toplina i struja iz šume) dao sam intervju gospođi novinarki Sabine Schabler – Urban, Radio Helsinki: Klimanews, 8062 Kumberg o aktivnostima na korištenju biomase u Hrvatskoj (slika 1., Foto: Peter Schabler).
Paralelno zasjedanje 1, Toplina iz biomase: mala postrojenja (poslije podne sa 5 referata). Paralelno zasjedanje 2, Toplina iz biomase: industrijska postrojenja (poslije podne sa 6 referata).
Trećeg dana, petak, 17. 1. 2014. nazočili smo izlaganjima: Paralelno zasjedanje 4, Struja iz čvrste biomase (prije podne sa 8 referata).
U pauzi smo kolega Delač i ja uručili monografije: POPLAVNE ŠUME DI dr. Horst Jauschneggu, predsjedniku Austrijske udruge za biomasu i ŠUME HRVATSKOG SREDOZEMLJA dr. Heinz Kopetzu, predsjedniku Svjetske udruge za biomasu (slika 2., foto: Antonio Fuljetić). Dr. Heinz Kopetz prihvatio je poziv da sudjeluje sa referatom "Svjetsko tržište za biomasu" na 9. Hrvatskim danima biomase (Emaus, Našice, petak, 5. rujna 2014. godine).
Nakon ručka otputovali smo u Pinkovac / Güttenbach kraj Güssinga na dogovor sa DI Franzom Jandrasitsem o nastavku suradnje o drvnom plinu – kogeneraciji, te posjetili Biotoplanu Pinkovac, snage 2 MW topline, a zatim smo se vratili se u Zagreb.