DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 115     <-- 115 -->        PDF

46. EFNS KONHIOLAHTI, JOENSUU, FINSKA
Hranislav Jakovac
Domaćin ovogodišnjeg 46. EFNS susreta europskih šumara bila je Republika Finska, a neposredni domaćin bio je grad Joensuu, gdje su bili smješteni svi sudinici susreta i gdje su se odvijala sva popratna događanja (svečano otvaranje, sastanci, predavanja, proglašenje rezultata natjecanja i zvršna svečanost), a samo natjecanje održano je u 10-ak km udaljenom biatlonskom centru Konhiolahti. Kroz popratna događanja, stručno-turističke ekskurzije i prigodne brošure, domaćini nastoje sudionike upoznati sa zemljom domaćinom, pa ćemo, kao što to uvijek radimo, ukratko prenijeti čitateljima osnovne podatke o ovogodišnjem domaćinu 46. EFNS-a. O gradu Joensuu pisali smo u Šumarskom listu br. 9–10 2013. god. (str. 549–551) kada je u rujnu održan jesenski sastanak Komiteta EFNS-a, a ovdje ćemo nešto više reći upravo o zemlji domaćinu.
Republika Finska (Suomen tasavalta) nordijska je država (glavni grad Helsinki) omeđena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu – graniči sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Površina je 338 144 km2, s oko 5,5 mil. stanovnika (17,8 stanovnika na km2, što je čini jednom od najrijeđe naseljenih u Europi). BDP je preko 35 000 USD po stanovniku. Stanovnici pripadaju ugrofinskoj skupini naroda, a čine ga 95 % Finci i 5 % Šveđani. Školovanje je obvezno od 7-16 god., gotovo da nema nepismenih (oko 205 000 studenata na 13 svečilišta). Službeni jezici su finski i švedski. Neovisna je od 1917. god., a članica je EU od 1995. god.
Ako pogledamo reljef, oko 80 % površine su glacijalni nanosi, teren je nizak ili blago valovit (100–300 m n.v.) i šumovit (72 %) s oko 60 000 jezera i 3 000 otoka, tako da je 9,4 % površine voda. Najveće jezero je Saimaa (s čitavim sistemom jezera), potom Paijäne, a najveća rijeka je Vuoksi s čuvenim vodopadom Imatra. U Laponiji su brda do 500 m n.v., a na sjeverozapadu su ostaci Skandinavskih planina (najviši vrh Haltiototuri 1 234 m). Klima je manje ekstremna od očekivane – prosječne temperature su od 16 °C u srpnju do –9 °C u veljači, oborine (snijeg, kiša) od 460 mm na sjeveru do 710 mm na jugu, a snijeg 4–5 mjeseci na jugu i do 7 mjeseci na sjeveru.
Najveće prirodno bogatstvo su šume koje su 60 % u privatnom vlasništvu. Osim na jugu gdje ima brijesta i javora, glavne vrste drveća su četinjače (smreka i omorika). Od životinjskog svijeta tu su los, medvjed, vuk, polarna lisica, divlja mačka, od slatkovodnih riba losos, pastrva, grgeč, štuka i od slanih haringa i bakalar. U industriji glavno mjesto zauzima prerada drva, a potom industrija papira, koje pretstavljaju 40 % finskog izvoza (Botničko primorje – pojas od 700 km uz istoimeni zaljev, glavno je središte drvne industrije, a Tempere najveći grad Jezerske Finske, s preko 500 000 stanovnika, glavni je centar papirne i metalne industrije). Finska proizvodi još i teške strojeve, metal, brodove, elektro proizvode, kemikalije, keramiku, staklo, tekstil te hranu i piće. Uz spomenute drvne proizvode i papir izvozi: bakar, cink, srebro, nikal i zlato. Samo 7 % Finske je pod poljoprivrednim kulturama (najviše u Južnom primor­ju uz obalu Finskog zaljeva, gdje su povoljniji klimatski uv­jeti). Glede transporta, navodimo da sustav kanala po­vezuje finska jezera s Finskim zaljevom, a tu je još oko 5 800 km željezničke mreže i oko 78 000 puteva od kojih je 65 % asfaltiranih.
46. EFNS susret europskih šumara održan je prema sljedećem programu:
Ponedjeljak 17. 3. 2014. – Dolazak sudionika
Utorak 18. 3. 2014. – od 8 sati ekskurzije prema prethodnom izboru sudionika; u 19 sati svečano otvaranje 46. EFNS-a; u 20 sati sastanak vođa ekipa
Srijeda 19. 3. 2014. – od 9–12,30 sati službeni trening natjecatelja i probno gađanje; u 14 sati natjecanje slobodnim stilom trčanja; u 19 stručno predavanje na temu.: Los i šumarstvo
Četvrtak 20. 3. 2014. – od 8 sati natjecanje klasičnim stilom trčanja; u 19 sati godišnji sastanak Komiteta EFNS-a; u 20 sati stručno predavanje na temu: Splavarenje – nekada i danas.
Petak 21. 3. 2014. – od 9 sati natjecanje štafeta i nakon toga neposredno druženje ekipa pod motom – zajedništvo nacija; u 19 sati proglašenje rezultata natjecanja, zajenička večera i druženje uz glazbu i ples te naposljetku svečano zatvaranje susreta s primopredajom zastave EFNS-a između Finske i slijedećeg 47. EFNS domaćina, Švicarske.
Subota 22. 3. 2014. – odlazak sudionika.
Događanja su se odvijala prema predočenom programu. Hrvatska ekipa (20 članica i članova) putovala je u ponedjeljak avionom Zagreb-Frankfurt-Helsinki i vlakom Helsinki-Joensuu. Idućeg dana krenulo se sa stručno-turističkim ekskurzijama. Na izboru je bilo 6 ekskurzija. Ekskurzija br. 1 bila je na temu bionergije – prva zaustavna točka bila je proizvodnja kombinirane elektro (50 MW) i toplinske

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 116     <-- 116 -->        PDF

energije (140 MW). Pogonsko gorivo je drvna sječka, treset i biljno ulje. Izgrađeno je oko 180 km toplinske mreže koja grije oko 40 000 domaćinstava. Bio-ulje se proizvodi od 2013. god. i to oko 50 000 tona kojim se grije oko 10 000 kućanstava, a posebnim procesom prerađuje se u pogonsko gorivo bio-dizel. Na drugoj zaustavnoj točci sudionicima ekskurzije predstavljena je energetska udruga-zadruga koja broji 52 člana. Tu se također radi o kombiniranoj proizvodnji energije i topline (4,8 MWh) na bazi drva kao energenta, gdje se grije oko 700 kućanstava. Prednošću u odnosu na fosilna goriva (oko 2 mil. litara koja treba platiti prilokom kupnje), smatra se i to što novac ušteđen uporabom vlastititog energenta ostaje u regiji, a kućanstva imaju jeftinu energiju.
Ekskurzija br. 2 u programu je imala posjet "trening centru" za obuku radnika za rad u šumi, koja traje 3 godine. U Finskoj ima nekoliko obrazovnih institucija tog profila. Za trening služe različiti simulatori na kojima se obučava za rad na različitim poslovima i prigodnim strojevima za rad u šumarsvu uključujući i forwardere i harvestere, s osobitim naglaskom na mjere zaštite na radu. Na drugoj točci ove ekskurzije predočen je problem šumskih radova u močvarnom području (oko 10 mil. ha), od kojih polovicu treba drenirati za šumarstvo, a sačuvati humus od isparavanja hranjivih tvari.
Ekskurzija br. 3 imala je za cilj prikazati grad Joensuu kao Centar šumarstva, o čemu smo pisali u spomenutom Šmarskom listu br. 9–10/2013., pa ovdje to nećemo ponavljati.
Ekskurzija br. 4. koju smo mi odabrali, vodila nas je u tvornicu proizvodnje teških strojeva za rad u šumarsvu "John Deere" u Joensuu. Domaćini su nam ponajprije predstavili cijelu firmu kroz povijest te program proizvodnje u Joensuu, a potom nas proveli kroz hale prateći tijek proizvodnje od početka do gotovog proizvoda – forwardera i harvestera. John Deer je američka firma utemeljena 1837. god. u Illinoisu. Strojevi za rad u poljoprivredi predstavljaju 75 % proizvodnje, građevinski i strojevi za rad u šumarstvu 17 % (harvesteri, forwarderi, traktori, mali traktori, skideri, rovokopači i dr.), a 7 % je finacijski biznis.Tvornica u Joensuu počela je s radom 1972. god. i proizvodi teške strojeve za rad u šumarstvu za područje Europe i Azije. U tvornici radi 330 visokostručnih radnika – proizvodi su iznimno visoke kvalitete. U pripremi i posebice početnoj fazi proiz­vodnje oko 90 % poslova rade roboti, a proces od početka do gotovog proizvoda traje 10 dana – dnevno iz proizvodnje izlaze u prosjeku 2 proizvoda. Glavni kooperanti su domaća firma Nokia za gume i Njemačka (Mannheim) za potpuno opremljene upravljačke kabine. Kada smo rekli teški strojevi za rad u šumarstvu, taj termin važi i za težinu proizvoda i njegove radne mogućnosti, ali i za cijenu. Naime, forwarder, upravo testiran, kojega smo gledali na izlasku iz proiz­vodnje težak je 20 tona, isto toliko tona drvnih sortimenata može ponijeti na sebi, na 3 m udaljenosti dizalicom podiže 3650 kg, na 5 m 2150 kg, a na 7 m 1650 kg. Cijena forwardera je oko 400 000 €, a harvestera 600 000 € uz jamstvo od 10 godina. Velika financijska sredstva ulažu se u nova istraživanja (prosječno oko 15 mil. € godišnje), gdje radi oko 100 radnika-istraživača.
U programu ekskurzija br. 5. bio je posjet Šumarskom muzeju Lusto u Savonlinna (oko 130 km od Joensuu), a ekskurzije br. 6 dvosatna ski-tura, zatim posjet Parku prirode Ukko, potom odlazak do Koli "ledene ceste" (dužine 7 km, četvrte po dužini u Finskoj), koja je u uporabi tek kada led postigne debljinu od minimum 40 cm).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 117     <-- 117 -->        PDF

Kao što smo već spomenuli, natjecanja su se održavala na biatlonskom stadionu Konhiolahti, gdje je za vikend prije samog našeg dolaska održano natjecanje Svjetskoga kupa u biatlonu, a 2015. tu će se održati Svjetsko prvenstvo u biatlonu. Stoga nas je iznenadila činjenica da staze, a kamoli okolna šuma, nisu obilovale snijegom, a i ukupna se atmosfera teško mogla mjeriti s raspoloženjem na stazama Vrbovske poljane u Hrvatskoj. Nakon sjajne organizacije i izvrsnih rezultata hrvatskih trkača na 45. EFNS-u u Gorskom kotaru, hrvatska je reprezentacija u iznimno velikoj i jakoj konkurenciji, osobito brojnih domaćih natjecatelja, postigla vrlo dobre rezultate. Krenimo s rezultatima utrka u slobodnoj tehnici: žene na stazi od 5 km (2 x 2,5 km s gađanjem), u kategoriji Ž 51 (starost 51–60 god.), Marija Gubić

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 118     <-- 118 -->        PDF

osvojila je 12. mjesto. Kod muških na 10 km (2 x 5km s gađanjem) u kategoriji M 21 na 10 km, Tomislav Crnković osvojio je 5., a Blažimir Crnković 6. mjesto. Izvrstan je bio i Mladen Šporer u kategoriji M 41 s osvojenim 11. mjestom, a pratili su ga Neven Vukonić na 44., Goran Prelac na 47. i Klaudio Lisac na 49. poziciji. U utrkama klasičnim stilom nastupili su brojni natjecatelji, pa je tako naš najstariji predstavnik Hranislav Jakovac u kategoriji M 71, također na 10 km, zauzeo 20. mjesto. U kategoriji M 51, u izrazito brojnoj konkurenciji od 113 trkača, Franjo Jakovac je osvojio 22. mjesto. Natjecatelji u kategoriji M 41 postigli su sljedeće rezultate: Klaudio Lisac bio je 48., Neven Vukonić 51., Tomislav Kranjčević 53., Denis Štimac 58., Andrija Crnković 63. te Damir Trnski 83. U kategoriji M 31 Alen Abramović osvojio je izvrsno 4. mjesto, što su ponovili i naši natjecatelji iz mlađe kategorije, M 21 – Tomislav Crnković bio je također 4., dok je Denis Kauzlarić bio 8., a Ivan Rački 18. Dame su postigle sljedeće rezultate – u kategoriji Ž 31 Andreja Ribić zauzela je 16. mjesto, dok je u kategoriji Ž 41 Silvana Skender osvojila 9., a Tijana Grgurić 16. mjesto. Kruna nastupa naših reprezentativaca bila je štafetna utrka, gdje je muška štafeta Hrvatska I u sastavu Tomislav Crnković, Alen Abramović, Mladen Šporer i Blažimir Crnković osvojila 3. mjesto i brončanu medalju, iza dvije

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 119     <-- 119 -->        PDF

prvorangirane finske momčadi. Ostale hrvatske muške štafete zauzele su: Hrvatska II (Denis Kauzlarić, Franjo Jakovac, Goran Prelac, Neven Vukonić) 21. mjesto, Hrvatska III (Denis Štimac, Ivan Rački, Andrija Crnković, Klaudio Lisac) 37. mjesto i mješovita Hrvatsko-Slovenska štafeta (Damir Trnski, Tomislav Kranjčević, Janez Konečnik, Jernej Dornik) 43. mjesto, dok je ženska štafeta (Andreja Ribić, Silvana Skender i Marija Gubić) bila 14. Nakon svega, hrvatski su predstavnici s EFNS-a ispraćeni s velikim respektom ne samo zbog sportskih uspjeha, nego i zbog nebrojenih pohvala i priznanja za uloženi trud u organizaciji prošlogodišnjeg natjecanja, koje je cijeloj "EFNS-ovoj obitelji" ostalo u najljepšem sjećanju, i koje se i ove godine u Finskoj bezbroj puta spomenulo.
Ono što je još važno od događanja napomenuti, je zaključak sa godišnje sjednjice Komiteta EFNS-a, da je nakon