DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(prosječna dob sastojine), razvoj prostorne strukture šume (prosječna površina sastojine), kretanje drvne zalihe, strukture očekivanih prihoda (glavni, međuprihod, ukupni), te vrijednosti bruto (glavni, međuprihod, ukupni) i neto očekivanih prihoda. Na odnosu dobivenih elemenata razvoja aktualne šume prema teoretskim, zasnivaju se kriteriji vrednovanja scenarija i pristupa određivanja sastojina za obnovu. Pri tomu su elementi teoretske šume (površina sastojine, prosječna dob sastojine, površina dobnog razreda, drvna zaliha dobnog razreda, drvna zaliha šume, etat prethodnog i glavnog prihoda prema površini i volumenu) određeni na temelju odgovarajućih jednadžbi za definiranje modela normalno uređene regularne šume (Čavlović 2013). Vrijednosti aktualnih i teoretskih bruto i neto prihoda određene su na temelju važećeg cjenika jediničnih vrijednosti posječenog drva te važećem troškovniku obnove i njege sastojina hrasta lužnjaka prema trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Vrednovanje scenarija i pristupa gospodarenja provedeno je na temelju ostvarenih ukupnih vrijednosti pojedinog kriterija na kraju projekcijskog razdoblja primjenom jednadžbe (1): gdje je t – broj gospodarskih polurazdoblja (number of 10-year management periods), X – promatrani kriterij (current management criteria), npr. ostvareni etat glavnog prihoda u pojedinom gospodarskom polurazdoblju. Odstupanje (osciliranje) pojedinog kriterija od utvrđenog teoretskog modela tijekom projekcijskog razdoblja istraženo je pomoću indeksa prosječnog odstupanja od teoretskog modela na temelju jednadžbe (2): gdje je IODS indeks prosječnog odstupanja između aktualnog i teoretskog kriterija (actual vs. theoretical management criteria average deviation), XSC promatrani kriterij ostvaren primjenom pojedinog scenarija (actual management criteria) i XN teoretska vrijednost promatranog kriterija (theoretical management criteria). 4. Rezultati Results Iz činjenice relativno malene površine istraživane šume hrasta lužnjaka i postizanja teoretske površine sastojine od 3,07 ha proizlazi zahtjevan zadatak pred planiranje i gospodarenje u budućim razdobljima. Razvoj prostorne strukture šume izražen je posredno preko kretanja broja i prosječne površine sastojina. Prema prvom scenariju, uz manje intenzivnu obnovu, u prosjeku bi se obnavljao veći broj sastojina manje površine, u odnosu na drugi scenarij s intenzivnijom obnovom. To se vidi iz kretanja prosječne površine sastojine (slika 1a), gdje na kraju projekcijskog razdoblja prosječna površina sastojine iznosi oko 5, odnosno 8 ha. Pri tomu nije izražen utjecaj pristupa rangiranja sastojina za obnovu na kretanje prosječne površine sastojine. Kretanje prosječne dobi sastojine kao posredni pokazatelj razvoja dobne strukture šume očekivano je jače utjecano scenarijima različitog intenziteta obnove. Intenzivnijom |