DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 129     <-- 129 -->        PDF

morati osnovati trgovačko društvo. Mi imamo dvije gospodarske djelatnosti od kojih je jedna iznajmljivanje prostora zgrade Šumarskog doma, a druga je izdavanje Šumarskog lista. Najam je ovim zakonom izuzet, međutim, Porezna uprava će donijeti posebnu odluku o oporezivanju ove djelatnosti. Druga novost je da će sve neprofitne udruge morati podnositi financijska izvješća, dakle isto kao i trgovačka društva. Udruge koje imaju prihod između 3 i 10 mil. kuna morat će imati svoju internu revizijsku kuću, koja će ovjeriti njihovo financijsko izvješće i koje će se objaviti na internim stranicama, a oni koji imaju prihod veći od 10 mil. kuna, morat će izvješće polagati državnoj reviziji i javno objavljivati svoja financijska izvješća. Sva ta praćenja odvijat će se kroz registar neprofitnih udruga, koji je osnovan prije nekoliko godina (2008. godine). Zapravo, mi ćemo se naći u situaciji da za nešto od naših djelatnosti spadamo u sustav PDV-a, a za nešto ne. Dakle od gospodarskih djelatnosti to su iznajmljivanje prostora Šumarskoga doma i izdavanje Šumarskog lista. Za sada ne podliježemo plaćanju poreza na dobit, jer sva financijska sredstva trošimo u skladu sa Statutom. Prema spomenutim promjenama Zakona, vjerojatno je da ćemo morati plaćati porez na dobit. U skladu s tim, za izdavanje Šumarskoga lista morali bi osnivati trgovačko društvo. Moguće rješenje je da Ministarstvu financija pokušamo obrazložiti da je Šumarski list znanstveno stručni časopis koji je usko specijaliziran i da nije konkurentan na tržištu, tj. drugim časopisima nije konkurencija.
Tijana Grgurić, dipl. ing., predsjednica ogranka Delnice, osvrnula se na Prijedlog sistematizacija Hrvatskih šuma d. o. o. i na posljedice takvog prijedloga na UŠ podružnicu Delnice, kao i na cijeli Gorski kotar s obzirom na specifične životne uvjete na tom području, dokaz čega su i aktualni katastrofalni ledolomi u šumama Gorskog kotara. Gorski kotar koji je oduvijek živio od šume i šumarstva, danas je u uvjetima sveopće centralizacije Hrvatskih šuma d. o. o. izložen depopulaciji i propadanju. Na tragu toga je i Prijedlog nove sistematizacije poduzeća koje predviđa smanjenje broja revira, pa tako i inženjera revirnika i tehničkog osoblja.
Izračun broja revira pri kojemu značajan utjecaj ima volumen srednje kubnog stabla čudan je i nema veze sa šumarskom strukom. Pita se da li nam je cilj proizvoditi tanko celulozno drvo ili furnirske trupce. Isto tako predlagač očito ne vidi razliku između jednodobnog i prebornog gospodarenja. U uređivanju šuma neprestano se smanjuje broj izvršitelja, tako da danas na obrasloj površini od preko 120.000 ha imamo samo 9 izvršitelja, od kojih 4 taksatora. Novi prijedlog sistematizacije na području UŠP Delnice u uređivanju šuma uopće ne predviđa šumarske tehničare, tj. pomoćnike taksatora, dok u nekim drugim UŠ podružnicama to nije slučaj. Ako ti ljudi i ne dobiju otkaz, morat će se preseliti u neka druga područja, što će samo ubrzati propadanje Gorskog kotara.
Oliver Vlainić, dipl. ing., napomenuo je da način izračuna broja revira po ovom Prijedlogu sistematizacije koji za osnovicu uzima 11.500 m3 etata po revirniku, nije u skladu s Pravilnikom o vrsti šumskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno, Ministarstva poljoprivrede koji se primjenjuje u radu Komore, a on propisuje 1 dipl. ing. šumarstva na svakih 10.000 m3 doznake bruto mase. Isto tako nije usklađen ni broj izvršitelja u ekološkoj službi.
Marina Mamić, dipl. ing., nadovezala se na problematiku sistematizacije. Ona je tek jučer doznala za taj Prijedlog sistematizacije, a brojni kolege na terenu uopće s njim nisu upoznati. Bilo kako bilo, sada konačno imamo neki pisani materijal na koji možemo reagirati te je prilika da sada Šumarsko društvo stane u zaštitu struke, jer situacija je više nego kritična. Po toj sistematizaciji na pojedinim radnim mjestima ostat će samo jedan izvršitelj, što znači da taj čovjek neće moći koristiti niti godišnji odmor, a u slučaju bolesti neće ga imati tko zamijeniti. Mnogi šumarski stručnjaci, ako i neće dobiti otkaz, zbog nemogućih uvjeta bit će prisiljeni napustiti tvrtku. Činjenica je i da su mnogi napustili poduzeće odlazeći u prijevremenu mirovinu. Da i ne govorimo o mladim šumarskim inženjerima koji su radili na određeno vrijeme, a sada će automatski ostati bez posla. U takvim okolnostima mladi koji su pred završetkom fakulteta u idućih 20 tak godina nemaju šanse dobiti posao. Ne znam da li će to što pomoći, ali mi kao šumarska struka moramo reagirati, da se ako ništa drugo zabilježi naš pokušaj.
Stjepan Blažičević, dipl. ing. rekao je kako su se njegove crne slutnje izrečene prije godinu dana, nažalost ostvarile. Iako onda nije bio shvaćen, pokazalo se da je bio u pravu i sada su se i ostali kolege "napokon probudili". Smatra da još uvijek nije kasno, Šumarsko društvo bez Komore i Šumarskog fakulteta samo ne može ništa napraviti, ali svakako mora reagirati. Takvi postupci izravno ugrožavaju šumarsku struku, a šumarski stručnjaci će u budućnosti vrijediti još manje nego što je to danas, a ako se pak taj trend nastavi, šumarstva za koju godinu neće ni biti.
Darko Posarić, dipl. ing. prisjetio se kako je on bio u Povjerenstvu za određivanje veličine revira koje je bilo formirano u 8. mjesecu i radilo je do 10. mjeseca 2013. godine. Ukupno nas je bilo 8 u tom povjerenstvu, a osim mene od ovdje nazočnih bio je i mr. sc. Zoran Đurđević. Imali smo jedno 5–6 sastanaka i na temelju zakonske regulative i strukovnih kriterija donijeli smo osnove za određivanje veličine revira, lugarije, čuvarskog područja