DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 45     <-- 45 -->        PDF

perioda na staništu pokusnog nasada (dob 5 god.). Istaknula se populacija HR 88 s najvišom prosječnom visinom (204,5 cm), iako preživljenje iste populacije za obje godine nije bilo izvrsno, 2010. godina 98,33 % i 2011. godina 88,33 %, što je za obje godine bilo ispod prosječnog preživljenja u testu. U rangu visina slijedile su je populacije HR 387 (UŠP Karlovac, Šumarija Karlovac) 190,8 cm i HR 317 (UŠP Zagreb, Šumarija Kutina) 189,9 cm. Treći vegetacijski period nije donio razliku u rangiranju najviše populacije HR 88, međutim populacija HR 12 koja je 2010. godine bila najniža, za samo godinu dana promijenila je redoslijed za šest mjesta, te joj je prosječna visina iznosila 176,7 cm, dok je prosječna visina svih biljaka u pokusu iznosila 182,7 cm. Može se uočiti da su se populacije HR 330 i HR 609 odlikovale najmanjim porastom prosječne visine u dvije sukcesivne godine.
Može se uočiti znatno veća unutarpopulacijska varijabilnost visina u odnosu na prethodnu godinu, što je vidljivo usporedbom veličine standardnih devijacija u dvije analizirane godine.
Analize varijabilnosti visinskog rasta – Analysis of height growth variability
Rezultati provedene analize varijance za slučajne efekte varijabilnosti: populacije, familije unutar populacija, interakcije blokova s populacijama i interakcije blokova s familijama unutar populacija, prikazani su u tablicama 2 i 3. Tablica 4 prikazuje izračunatu statističku značajnost fiksnog izvora varijabilnosti – blokova.
Procjene srednjih visina populacija izračunate su metodom najmanjih kvadratnih odstupanja (engl. Least square means), te je proveden Tukey-Kramer test signifikantnosti između procijenjenih prosjeka za populacije, tablice 5 i 6.
Analizom varijance za svojstvo visine u dvije sukcesivne godine utvrđene su statistički značajne razlike uzrokovane svim ispitivanim izvorima varijabilnosti, izuzev efekta familija (tablica 2 i 3).
Vidljivo je kako je efekt populacija bio statistički značajan u obje analizirane godine, dok efekt familija (ugniježden unutar populacija) nije, odnosno utvrđena je veća varijabilnost