DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 50     <-- 50 -->        PDF

osiromašenju genetske raznolikosti. Za pomlađivanje i pošumljavanje sličnih staništa kao što je bilo stanište pokusnog nasada, može se preporučiti korištenje šumskog reprodukcijskog materijala iz sjemenskih sastojina čije je potomstvo iskazalo prosječnu do visoku fenotipsku stabilnost s visokim stupnjem prilagođenosti (u smislu preživljenja i visinskog rasta). To su bile populacije: HR 88, HR 160, HR 389, HR 368, HR 12, HR 577, HR 317, HR 318 i HR 627. Nasuprot tomu, trebalo bi izbjegavati korištenje šumskog reprodukcijskog materijala od populacija koje su pokazale nisku razinu prilagođenosti, neovisno o njihovoj fenotipskoj stabilnosti. To su bile populacije: HR 330, HR 609, HR 16 i HR 203.
Rezultate dobivene analizama podataka za samo dvije uzastopne godine treba shvatiti kao preliminarne rezultate i naznake genetskog obrasca diferencijacije hrasta lužnjaka u Hrvatskoj te poticaj za nastavak istraživanja.
Zahvala
Acknowledgements
Ovo istraživanje dio je znanstvenog projekta MZOS 024-0242108-2099 – "Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo" (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske), znanstveno-istraživačkog projekta "Masovna i individualna selekcija, izbor i bonitiranje sjemenskih objekata" (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb) te znanstveno-istraživačkog projekta "Testiranje sjemenskih sastojina lužnjaka (Quercus robur L.) putem usporednih testova" (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; Uprava šuma Podružnica Karlovac).
Ovim putem autori se zahvaljuju za financijsku podršku. Zahvaljujemo i svim djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi sakupljanja sjemena u sjemenskim sastojinama, te osnivanja pokusne plohe i time omogućili ovo istraživanje.
Literatura
Literature
Bogdan, S., I. Katičić-Trupčević, D. Kajba, 2004: Genetic Variation in Growth Traits in a Quercus robur L. Open-Pollinated Progeny Test of the Slavonian Provenance. Silvae Genetica 53 (5–6): 198–201.
Bogdan, S., D. Bedeniković, M. Ivanković, 2008: Rezultati ge­netičkog testa s familijama dobivenim slobodnim opra­šivanjem plus stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenske regije srednja Podravina. Rad. – Šumar. inst. Jastreb. 43 (2): 93–114.
Bogdan, S., A. Jelušić, M. Ivanković, 2009: Testiranje genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj – prvi rezultati. U: Matić, S., Anić, I. (ur.) Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima", HAZU, IUFRO, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume d.o.o., 169–181, Zagreb.
Bogdan, S., D. Kajba, M. Ivanković, J. Gračan, 2011: Očuvanje genetske raznolikosti crnog bora (Pinus nigra Arnold). U: Matić, S. (ur.) Šume Hrvatskog sredozemlja. Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatsko šumarsko društvo, 352–358, Zagreb.
Bradshaw, A. D., 1965: Evolutionary significance of phenotypic plasticity in plants. Advances in Genetics, 13: 115–155.
Bradshaw, A.D. 2006: Unravelling phenotypic plasticity – why should we bother? New Phytologist, 170: 644–648.
DHMZ: Klimatski atlas Hrvatske 1961.–1990. i 1971.–2000. http://klima.hr/razno/publikacije/klimatski_atlas_hrvatske.pdf
DHMZ: Odstupanje od klimatskog prosjeka 1961–1990 za 2011. godinu. http://klima.hr/ocjene_arhiva.php
Ducousso, A., S. Bordacs, 2004: EUFORGEN Technical guideline for conservation and use for pendunculate and sessile oaks (Quercus robur and Q. petrea) International Plant Genetic Resources Institute, Rome, Italy, 6p
Eriksson, G., I. Ekberg, D. Capham, 2006: An introduction to Forest Genetics. Uppsala. 186.
Falconer, D. S., T. F. C. Mackay, 1996: Introduction to Quantitative Genetics. Longman Group Ltd. 464 str.
Franjić, J., 1993: Veličina žira kao pokazatelj individualne varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glas. šum. Pokuse, posebno izd. 4: 195–205.
Franjić, J., 1993a: Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Magistarski rad – PMF. Zagreb.
Franjić, J., 1994: Morphometric leaf analysis as an indicator of common oak (Quercus robur L.) variability in Croatia. Ann. Forest. 19 (1): 1–32.
Franjić, J., 1996: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Glas. šum. Pokuse 32: 153–214.
Franjić, J., 1996a: Multivariaty analysis of leaf properties in the common oak (Quercus robur L., Fagaceae) populations of Posavina and Podravina in Croatia. Ann. Forest. 21 (2): 23–60.
Franjić, J., Z. Škvorc, 2001: Dosadašnji rezultati istraživanja varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. U: S. Matić, A. P. B. Krpan, J. Gračan (ur.) Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Šumarski fakultet Zagreb, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, 53–59.
Gračan, J., 1996: Masovna selekcija. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU i "Hrvatske šume"p.o., Vinkovci – Zagreb, 118–127.
Garčan, J., N. Komlenović, P. Rastovski, 1991: Pokus populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šumarski list 6–9: 245–260, Zagreb.
Idžojtić, M. 2009: Dendrologija – list, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Suizdavači: Hrvatske šume d.o.o., Zagreb i Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 904p.
Ivanković, M., M. Popović, S. Bogdan, 2011: Varijabilnost morfometrijskih svojstava žireva i visina sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Šumarski list – Poseban broj, 46–58, Zagreb.
Katičić Bogdan, I., 2012: Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj. Disertacija. p 165.