DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Na većini lokaliteta primijećeno je zarastanje s Brachypodium rupestre, a na manjem broju lokaliteta (uglavnom napuštenih pašnjaka) sa svojtama Laserpitium siler, Peucedanum oreoselinum, Juniperus communis i Pinus nigra.
Drvenaste i zeljaste svojte šumskoga ruba – Woody and herbaceous taxa of forest edge
Na istraživanom području travnjaka Ćićarije zabilježene su drvenaste biljke (35 svojti) te zeljaste svojte šumskoga ruba (74 svojte) iz razreda Trifolio-Geranietea sanguinei. U tablici 5 uz svojte su prikazani njihovi životni oblici, florni elementi, ekološke indikatorske vrijednosti (EIV), pojavnost i učestalost pojavljivanja prema načinu gospodarenja, kategorija zaštite, odnosno status (npr. invazivna) i lokaliteti gdje su zabilježene. Od ukupnog broja zabilježenih drvenastih i zeljastih vrsta šumskog ruba (109 svojti) najveći broj pripada porodici Rosaceae (13 svojti), Fabaceae (12 svojti) i Liliaceae (10 svojti). Od životnih oblika su uz fanerofite (P – 27 svojti) i nanofanerofite (Np – 8) u velikom broju zastupljeni hemikriptofiti (H – 40) i geofiti (G – 16), dok su hemikriptofiti (H) i terofiti (T) zastupljeni sa po 9 svojti. Izdvojene svojte većinom pripadaju europsko-azijskom flornom elementu (41 svojta), mediteranskom flornom elementu (26 svojti) te južnoeuropskom flornom elementu (16 svojti). Među ugroženim svojtama valja istaknuti vrstu Gentiana symphyandra (EN) te osjetljivu Lilium bulbiferum (VU). Na području Ćićarije utvrđena je prisutnost Amorpha fruticosa, zabilježene samo na jednom lokalitetu, što ukazuje na stabilnost zajednica te nisku razinu korištenja travnjaka. Prema načinu gospodarenja najveći broj drvenastih i zeljastih svojti šumskog ruba zabilježen je na napuštenim površinama: NP – 58 svojti i NL – 28 svojti, dok je na korištenim površinama KL (16 svojti) i KP (7 svojti) utvrđeno signifikantno manje.
Provedena analiza ekoloških indikatorskih vrijednosti (EIV) za drvenaste i zeljaste svojte šumskih rubova (slika 3) pokazuje da se korišteni pašnjak razlikuje među ostalim načinima gospodarenja, što je najbolje diferencirano za EIV hranjiva, kontinentalnost i svjetlost.
Prema pojavnosti pojedinih svojti te njihovoj učestalosti pojavljivanja prema načinu gospodarenja (tablica 5), izdvojene su karakteristične svojte za napuštene livade i pašnjake (tablica 6). Neke se svojte pojavljuju isključivo na korištenim livadama te su označene kao pokazatelji mezofilnog staništa, odnosno kao indikatori vlažnosti i dubine tla. Druge se pak svojte pojavljuju samo na pašnjacima, te su označene kao pokazatelji suhog/kserotermnog staništa.
Rasprava – Discussion
Jedan od čimbenika koji uzrokuje bogati floristički sastav i veliku bioraznolikost Ćićarije je njen biogeografski položaj na kojemu se susreću tri važne biogeografske zone: Sredozemlje, Dinaridi i srednja Europa s Alpama (Kaligarič 1997). U ovom istraživanju je na 27 lokaliteta travnjaka (103 plohe) na Ćićariji, u razdoblju od 2008. do 2010.g. utvrđeno ukupno 624 vaskularnih biljnih svojti razvrstanih u 275 rodova i 62 porodice. Šest najzastupljenijih porodica s najvećim brojem svojti (Asteraceae (15,87 %), Fabaceae (10,26 %), Poaceae (9,78 %), Lamiaceae (6,57 %), Liliaceae (4,49 %) i Rosaceae (4,33 %) predstavlja 51,44 % ukupno zabilježene flore, a njihov postotni udio u skladu je s prisutnošću tih porodica u flori Hrvatske (Nikolić i Topić 2005). Ovi su podaci u skladu i s ranijim istraživanjima flore na Ćićariji (Vitasović Kosić i Britvec 2006), gdje su najzastupljenije porodice na lokalitetu Slum: Asteraceae (15,14 %), Poaceae (13,30 %), Fabaceae (11,01 %), Lamiaceae (8,72 %) te Caryophyllaceae (6,42 %). Iz njihovog gotovo jednakog florističkog sastava možemo zaključiti da je područje travnjaka Ćićarije homogeno, a da lokalitet Slum reprezentativno predstavlja travnjake Ćićarije. Dvostruko veći postotak zastupljenosti porodice Poaceae na Ćićariji (13,3 %) u odnosu na zastupljenost porodice Poaceae u Hrvatskoj – 6 % (Nikolić i Topić 2005) objašnjava se činjenicom da su istraživana samo travnjačka staništa.
Uspoređujući brojnost flore travnjačkih staništa diljem Hrvatske, uočava se da travnjaci Ćićarije sa 624 ustanovljene svojte imaju veliku biljnu raznolikost te su u florističkom pogledu značajni. Tako je primjerice na području suhih travnjaka Požeške kotline zabilježeno je 247 biljnih svojti (Zima 2008), na Žumberku 1006 svojti (Vrbek 2005); na travnjacima Primorsko-goranske županije Randić (2007) bilježi 622 svojte, dok je za kamenjarske pašnjake Paga, Krka i Cresa zabilježeno ukupno 310 svojti (Ljubičić 2012). Prema Duru i sur. (2004) smatra se da je više od 40 vrsta po snimci dobra biljna raznolikost, stoga zabilježenih 42–48 vrsta po snimci na travnjacima Ćićarije (Vitasović Kosić i sur. 2012) ulazi u tu kategoriju.
Floristički gledano značajni su utjecaji četiriju skupina geoelemenata: mediteranskog s juga, ilirskog s jugoistoka, te europskog i alpskog sa sjevera, odnosno sjeverozapada, što je uočljivo iz zastupljenosti flornih elemenata travnjaka Ćićarije. S obzirom na gotovo jednaku zastupljenost mediteranskog flornog elementa (31,15 %) i euroazijskog flornog elementa (29,97 %) smatra se da se istraživano područje Ćićarije nalazi na prijelazu submediterana prema mediteransko-montanom vegetacijskom području.
Horvat (1949) navodi da postotak zastupljenosti pojedinih životnih oblika nekog područja ukazuje na klimatske prilike koje vladaju u tom području. U tom smislu postotni udio hemikriptofita istraživanog područja (53,83 %) nešto je viši od prosječnog postotka zastupljenosti umjerenog klimatskog područja (46,00 %), a vrlo sličan području Samoborske Plešivice i okolnih područja gdje je zabilježen gotovo jednaki postotak hemikriptofita – 55,20 % (Vlahović 2007).