DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Zaključci Conclusions Travnjaci reda Scorzonero-Chrysopogonetalia te šumski rubovi Ćićarije sa 624 ustanovljene svojte imaju veliku biljnu raznolikost te su u florističkom pogledu značajni. Oni se nalaze na prijelazu submediterana prema mediteransko-montanom vegetacijskom području, a od životnih oblika prevladavaju hemikriptofiti. Prema načinu gospodarenja najveći broj drvenastih i zeljastih svojti šumskog ruba zabilježen je na napuštenim površinama; na većini lokaliteta primijećeno je zarastanje s Brachypodium rupestre, a na manjem broju lokaliteta (uglavnom napuštenih pašnjaka) sa svojtama Laserpitium siler, Peucedanum oreoselinum, Juniperus communis i Pinus nigra. Zbog niske razine intenziteta ispaše istraživanih travnjaka Ćićarije, ne postoji signifikantna razlika u florističkom sastavu korištenih i nekorištenih pašnjaka; moguće je da niska razina intenziteta ispaše i neredovita košnja (niska razina smetnje) dovode do homogenizacije florističkog sastava, što u konačnici dovodi do smanjenja biljne raznolikosti. Izgleda da su livade više podložne invaziji B. rupestre, prema Bennie i sur. (2006) mezofilne livade su manje otporne nego pašnjaci i stoga više ranjive i podložne promjenama u smislu smanjenja florističke raznolikosti, zbog napuštanja redovite košnje. Zbog toga bi se redovito košenje trebalo provoditi i intenzivirati. S druge strane, suhe pašnjake bi trebalo održavati ispašom više vrsta manje selektivnih biljojeda kao što su krave, magarci ili konji. Nizak pritisak ispaše može se održati putem rotacijske ispaše, kojom se po potrebi može mijenjati pritisak, dok intenzivno napasivanje (>3 ovce/ha) treba izbjegavati zbog niske elastičnosti suhih pašnjaka (sporijeg oporavka nakon stresnih poremećaja). Kod davno napuštenih pašnjaka treba planirati intervencije u smislu uklanjanja grmlja i drveća. Osobitu pozornost treba posvetiti zaštiti i očuvanju istraživanih travnjaka kroz mjere gospodarenja (ispaša i košnja) kako da bi se održala bioraznolikost, spriječio započeti proces sukcesije travnjaka i održala kontrola širenja kolonizatorske vrste B. rupestre. Rezultati ovih istraživanja mogu pružiti osnovu za izradu i razvoj planova upravljanja, koji zahtijevaju određena znanja o procesima zarastanja te očuvanja bioraznolikosti, osobito na posebno zaštićenim područjima (SPA) unutar mreže Natura 2000, koja su bogata endemima, ugroženim biljnim vrstama i florističkim entitetima koji se u ovom području nalaze na rubu svog areala. Zahvala Acknowledgements Istraživanja prikazana u ovom radu obavljena su u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (178-1780469-2276). Literatura References Bonanomi, G., M. Allegrezza, 2004: Effetti della colonizzazione di Brachypodium rupestre (Host) Roemer et Schultes sulla diversita` di alcune fitocenosi erbacee dell’Appennino centrale, Fitosociologia 41 (2): 51–69 Bonanomi, G., S. Caporaso, M. Allegrezza, 2009: Effects of nitrogen enrichment, plant litter removal and cutting on a species-rich Mediterranean calcareous grassland, Plant Biosyst 143 (3): 443–455 Bennie, J., M. O. Hill, R. Barter, B. Huntley, 2006: Influence of slope and aspect on long-term vegetation change in British chalk grasslands, Journal of Ecology 94: 355–368 Bertoša, M., R. Matijašić, ur. (2005): Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Bobbink, R., J. H. Willems, 1987: Increasing dominance of B. pinnatum (L.) Beauv. in chalk grasslands: a threat to a species-rich ecosystem, Biological Conservation 40: 301–314 Bobbink, R., J. H. Willems, L. Bik, 1988: Effects of nitrogen fertilization on vegetation structure and dominance of B. pinnatum (L.) Beauv. in chalk grassland. Acta Botanica Neerlandica 37: 231–242 Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie, Grundzüge der Vegetationskunde, 3. Aufl. Springer Ver., Wien-New York Buckland, S. M., K. Thompson, J. G. Hodgson, J. P. Grime, 2001: Grassland invasions: effects of manipulations of climate and management, Journal of Applied Ecology 38: 289–294 Čarni, A., 1999: Natural "saum" vegetation in Ćićarija and on the Učka mountain range (NE Istria, Croatia), Nat. Croat. 8 (4): 385–398 Čarni, A., 2003: Vegetation of forest edges in the central part of Istria (Istria, northwestern Croatia). Nat. Croat. 12(3): 131–140 Čarni, A., J. Franjić, Ž. Škvorc, 2002: Vegetacija grmastih šumskih rubova u Slavoniji. Šumarski list 126 (9–10): 459–468 Catorci, A., G. Ottaviani, S. Ballelli, S. Cesaretti, 2011: Functional differentiation of Central Apennine grasslands under mowing and grazing disturbance regimes, Polish Journal of Ecology 59 (1): 115–128 Catorci, A., G. Ottaviani, R. Gatti, I. Vitasović Kosić, S. Cesaretti, 2012: Effect of spatial and temporal patterns of stress and disturbance intensities in a sub-Mediterranean grassland, Plant Biosystems, 146: 352–367 de Bello, F., J. Lepš, M. T. Sebastià, 2007: Grazing effect on species and functional diversity along a climatic gradient, Journal of Vegetation Science 18: 25–34 During, H. J., J. H. Willems, 1984: Diversity models as applied to a chalk grassland, Vegetatio 57: 103–114 Duru, M., P. Cruz, D. Magda, 2004: Using plant traits to compare sward structure and composition of grass species across environmental gradients, Appl.Veget. Sci., 7, 11–18 Franjić, J., Ž. Škvorc, D. Krstonošić, K. Sever, I. Alešković, 2012: Vegetacijske značajke primorskih bukovih šuma (Seslerio autumnali-Fagetum M. Wraber ex Borhidi 1963) i pretplaninskih bukovih šuma (Ranunculo platanifoliae-Fagetum Marinček et al.1993) na području Parka prirode Učka, Šumarski list, 11–12: 559–576 Grime, J. P., 1973: Competitive exclusion in herbaceous vegetation, Nature 242: 344–347 |