DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 83     <-- 83 -->        PDF

NAJSKUPLJA PRIRODNA NEPOGODA U HRVATSKOJ POVIJESTI
Goran Vincenc
Godina 2014. ostat će u sjećanju stanovnika Gorskog kotara kao godina kada je ovaj dio Hrvatske pogodila najveća i najskuplja elementarna nepogoda u povijesti države. Iako su meteorolozi danima najavljivali ledenu kišu, nitko nije niti sanjao kako će u noći na prijelazu sa 1. na 2. veljače ove godine, nestati gotovo cijeli tridesetogodišnji trud šumara Gorskog kotara. Te noći, ledena kiša koja je nemilice padala, stvorila je ledeni okov oko grana i krošanja stabala, opteretivši ih težinom koja je bila kobna za šumu na više od 43.000 ha. Pod pritiskom leda, cijele sastojine bukve ostale su bez krošnje, a najviše je stradao dio uz slovensku granicu i to područje Čabra, Gerova, Lokava, Fužina, Mrkoplja, Crnog luga, Tršća i Prezida.
Apokaliptični prizori koji su toga jutra dočekali Gorane, podsjećali su na ratna razaranja. Zatrpane prometnice naslagama zaleđenog drveća, uništeni i polomljeni električni vodovi, srušeni dalekovodi, samo su otvorili nagađanja o štetama u šumi iz koje se čulo pucanje grana i stabala koje je podsjećalo na pucanje iz puške. No, koliki su stvarni razmjeri štete, nitko nije htio pričati.
Kako tvrde stručnjaci, ledena kiša javlja se u hladnijem dijelu godine kada na zemljinu površinu, koja je ohlađena ispod 0 stupnjeva Celzijusa, padnu pothlađene kapljice kiše koje se trenutno lede i stvaraju homogeni sloj leda koji može prijeći nekoliko milimetara. Smatra se jednom od najopasnijih vremenskih pojava, jer gotovo uvijek uzrokuje velike štete. Znak je temperaturne inverzije u zraku, kada je u donjem sloju troposfere uz tlo vrlo hladno, dok iznad struji topli zrak. Oborine koje padaju u obliku snijega, prolazeći kroz sloj toploga zraka otapaju se i prelaze u kišu. Kapljice koje nakon tog ulaze u sloj hladnijeg zraka pri tlu postaju pothlađene te se lede pri dodiru s tlom. Ekstremni oblik ove pojave dogodio se u Gorskom kotaru.
Od samoga jutra, djelatnici Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Delnice ulagali su nadljudske napore kako bi zajedno s vatrogascima, komunalnim poduzećima, zaposlenicima HEP-a i djelatnicima županijskih službi umanjili razmjere ove katastrofe te omogućili stanovnicima Gorskog kotara normalan život.
U skladu s odlukom uprave Hrvatskih šuma, delnička je podružnica od samih početaka ledene katastrofe stavila sve kapacitete na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave. Najveće učešće u rješavanju nastalih šteta imali su ponajprije djelatnici šumarija koje su najviše zahvaćene ovom katastrofom. No, u pomoć su krenuli i radnici čije su šumarije manje pogođene ovom nepogodom. U saniranju šteta, uz šumarsko-tehničko osoblje i proizvodne radnike uključena je i mehanizacija, traktori te šumarski kamioni.