DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 89     <-- 89 -->        PDF

u Sopronu u Mađarskoj dobio je 1979. godine. Nagradu za životno djelo dobio je 1981. godine. Za istaknutu djelatnost u IUFRO-u 1990. godine dobio je posebno priznanje.
Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje znanstvenih disciplina genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u redovitu nastavu na Šumarskom fakultetu. To je učinjeno 1958. godine i od tada se te discipline predaju kao jedan predmet Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća. Od osnutka Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju do njegove smrti, akademik Vidaković uspio je osposobiti velik broj nastavnika i istraživača na Fakultetu i u Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko. Objavio je preko 200 stručnih i znanstvenih radova. Napisao je udžbenike – Četinjače-morfologija i varijabilnost (1982, 1993), Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća (1985), Conifers, morphology and variation (1991) i Golosjemenjače (2004). Bio je voditelj mnoštva domaćih i četiriju međunarodnih projekata u suradnji sa SAD-om.
PREDSTAVLJENA KNJIGA: FERDO BAŠIĆ: THE SOILS OF CROATIA
Tatjana Đuričić-Kuric
(Springer Verlag: Dordrecht, Heidelberg, Berlin London, New York, 2013)
U prostorijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je u petak 25. studenog 2013. godine vrijedna knjiga našeg uvaženog prof. emeritusa dr. sc. Ferde Bašića, pod nazivom "The Soils of Croatia" – tla Hrvatske. Kako se iz naslova vidi knjiga je pisana na engleskom jeziku u izdanju prestižnog izdavača znanstvene literature Springer Verlag, a tiskana je u elitnim znanstvenim središtima svijeta; Dordrecht (Nizozemska), Heidelberg i Berlin (Njemačka) London (Engleska), New York (USA). To nas potvrđuje kao dio razvijenog svijeta kojemu imamo što dati.
Predstavljanju je nazočilo preko 200 sudionika iz svih krajeva Hrvatske; od Iloka do Hvara, među kojima brojni prijatelji; "sijede glave" – uglednici poljoprivredne i šumarske struke i obitelj autora. Skupom je predsjedao doajen agronomske struke, akademik Frane Tomić.
U uvodnoj riječi dekanica Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Tajana Krička prigodno je govorila o ovom fakultetu s bogatom povijesti i dugom tradicijom. Kako je osnovan pod nazivom Poljoprivredno šumarski fakultet ishodište je šumarskog visokog školstva. Iskazala je uvjerenje da će

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 90     <-- 90 -->        PDF

ulaskom u Europsku Uniju poljoprivreda doživjeti nove razvojne poticaje. Ova knjiga značajna je zbog toga što iscrpno opisuje tlo kao prirodni resurs i nacionalno blago, ali i pokazuje put i način njegove djelotvorne zaštite i održivog gospodarenja.
Prof. dr. sc. Milan Mesić – predstojnik Zavoda za opću proizvodnju bilja u kojemu je autor djelovao, iznio je povijesne podatke o razvoju Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Prema njegovim riječima autor knjige je u svom dugogodišnjem djelovanju ostavio trag u poljoprivrednoj znanosti, na prvom mjestu u "Zagrebačkoj školi gospodarenja tlom i zaštite tla", a u nastavi u Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, na Rudarsko geološko naftnom, Prirodoslovno-matematičkom i Prehrambeno tehnološkom fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te na studiju Mediteranske poljoprivrede u Splitu, Agronomskom fakultetu u Mostaru i Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Prof. dr. sc. Ferdo Bašić bio je koordinator rada preko 80 autora izrade Nacionalnog izvješća za FAO – Svjetski skup o hrani u Rimu (1996), pod naslovom: Hrvatska poljoprivreda na raskrižju. U Etiopiji je radio četiri godine na istraživanju erozije vodom tropskih lateritnih tala poslije krčenja tropskih šuma. Počasni je savjetnik Sveučilišta sv. Stjepana u Gödöllö-u, te član brojnih domaćih i stranih udruženja i udruga. Sudjelovao je u preko 60 znanstvenih i stručnih projekata te vodio dva međunarodna projekta.
Govoreći u ime Hrvatskog društva za proučavanje tla, čiji je utemeljitelj i prvi predsjednik u samostalnoj Hrvatskoj bio upravo autor knjige, aktualni predsjednik Prof. dr. sc. Milan Poljak, opisao je rad i zasluge brojnih autora u izradi Opće pedološke karte Hrvatske 1:50 000, u okviru velikog projekta trajne vrijednosti. On posebno ističe pravodobno prepoznavanje od strane hrvatskih pedologa ekoloških tzv. "non-food" uloga i vrijednosti tla, koje promovira Hrvatsko

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 91     <-- 91 -->        PDF

pedološko društvo i međunarodne organizacije kao što je IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode, s ciljem ispravnog vrednovanja i zaštite ovog nacionalnog resursa. Naveo je aktualne projekte koji se odvijaju prije 12. Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva (22–26. rujna 2014. u Dubrovniku).
Akademik Frane Tomić citirao je misao našeg poznatog prirodoslovca i akademika Mije Kišpatića iz prvog udžbenika o tlu na hrvatskom jeziku "Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo" koji je 1877. godine izdan na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima; "Sveta je istina da za unapređenje gospodarstva nije dovoljna samo radina ruka, nego znanje i naobraženje… Tlo, iz kojeg nam sve bogatstvo niče, je mrtva gomila ruda, koja se ne zna sama prilagođavati svim ljudskim potrebama, njoj valja umna rukovoditelja – da nam trud korisno urodi". Tako je, u drugoj polovici 19. stoljeća počeo razvoj znanosti o tlu na našim prostorima i uvijek bio u svjetskom vrhu. Danas je Hrvatska zahvaljujući knjizi koju predstavljamo, među rijetkim zemljama u Europi čija je monografija o tlu objavljena na engleskom jeziku i tako postala pristupačna svima u svijetu. Čestitao je prof. dr. sc. Ferdi Bašiću na ovom izuzetnom doprinosu znanosti i praksi, odnosno na njegovom "životnom djelu", te spomenuo prof. dr. sc. Mihovila Gračanina kao prethodnika i učitelja znanosti o pedosferi koja je interakcija svih sfera: vode, zraka i tla, koje su jednako značajne ali je tlo u vlasništvu pojedinca, iako se posljedice lošeg gospodarenja odražavaju na sve nas. Stoga je u Rio de Janeiru 1992. godine Konferencija UN-a o okolišu i održivom razvoju otvorila put održivoj poljoprivredi i razvoju. U Mastrichtu je 1989. godine definirano da poljoprivreda i tlo osim proizvodnje hrane imaju i druge višeznačne uloge (ekološke, socijalne, prostorne, krajobrazne, rekreacijske, turističke).
Skupu su pročitana pisma dr. sc. Siniše Srečeca iz Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca te Ljudevita Tropana iz Hrvatskih voda, koji su čestitali i zahvalili organizatoru na pozivu za predstavljanje.
Na kraju se skupu obratio i sam autor profesor emeritus dr. sc. Ferdo Bašić, koji je biranim riječima zahvalio svima koji su se okupili na predstavljanju, ali i onima koji su zaslužni za opstanak u akademskom krugu i za karijeru autora, posebno ističući od šumara; profesora Andriju Vrankovića, akademika Slavka Matića, pok. prof. dr. sc. Branimira Prpića i prof. dr. sc. Đuru Rauša, te naglasio da je u svom četrdesetgodišnjem radu imao preko 268 suradnika – koautora iz praktički svih naših sveučilišnih i znanstvenih središta. Posebno se za pomoć zahvalio Prof. dr. sc. S. Husnjaku – predstojniku Zavoda za pedologiju. Toplim, biranim riječima govorio je o svojim suradnicima prof. dr. sc. Ivici Kisiću, prof. dr. sc. Milanu Mesiću, doc. dr. sc. Željki Zgorelec, dr. sc. Ivani Šestak i dr. sc. Aleksandri Jurišić. Četiri desetljeća svog znanstvenog, nastavnog i stručnog rada posvetio je poznavanju tla, gospodarenju tlom i zaštiti tog izuzetnog, višenamjenskog