DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 91 <-- 91 --> PDF |
pedološko društvo i međunarodne organizacije kao što je IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode, s ciljem ispravnog vrednovanja i zaštite ovog nacionalnog resursa. Naveo je aktualne projekte koji se odvijaju prije 12. Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva (22–26. rujna 2014. u Dubrovniku). Akademik Frane Tomić citirao je misao našeg poznatog prirodoslovca i akademika Mije Kišpatića iz prvog udžbenika o tlu na hrvatskom jeziku "Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo" koji je 1877. godine izdan na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima; "Sveta je istina da za unapređenje gospodarstva nije dovoljna samo radina ruka, nego znanje i naobraženje… Tlo, iz kojeg nam sve bogatstvo niče, je mrtva gomila ruda, koja se ne zna sama prilagođavati svim ljudskim potrebama, njoj valja umna rukovoditelja – da nam trud korisno urodi". Tako je, u drugoj polovici 19. stoljeća počeo razvoj znanosti o tlu na našim prostorima i uvijek bio u svjetskom vrhu. Danas je Hrvatska zahvaljujući knjizi koju predstavljamo, među rijetkim zemljama u Europi čija je monografija o tlu objavljena na engleskom jeziku i tako postala pristupačna svima u svijetu. Čestitao je prof. dr. sc. Ferdi Bašiću na ovom izuzetnom doprinosu znanosti i praksi, odnosno na njegovom "životnom djelu", te spomenuo prof. dr. sc. Mihovila Gračanina kao prethodnika i učitelja znanosti o pedosferi koja je interakcija svih sfera: vode, zraka i tla, koje su jednako značajne ali je tlo u vlasništvu pojedinca, iako se posljedice lošeg gospodarenja odražavaju na sve nas. Stoga je u Rio de Janeiru 1992. godine Konferencija UN-a o okolišu i održivom razvoju otvorila put održivoj poljoprivredi i razvoju. U Mastrichtu je 1989. godine definirano da poljoprivreda i tlo osim proizvodnje hrane imaju i druge višeznačne uloge (ekološke, socijalne, prostorne, krajobrazne, rekreacijske, turističke). Skupu su pročitana pisma dr. sc. Siniše Srečeca iz Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca te Ljudevita Tropana iz Hrvatskih voda, koji su čestitali i zahvalili organizatoru na pozivu za predstavljanje. Na kraju se skupu obratio i sam autor profesor emeritus dr. sc. Ferdo Bašić, koji je biranim riječima zahvalio svima koji su se okupili na predstavljanju, ali i onima koji su zaslužni za opstanak u akademskom krugu i za karijeru autora, posebno ističući od šumara; profesora Andriju Vrankovića, akademika Slavka Matića, pok. prof. dr. sc. Branimira Prpića i prof. dr. sc. Đuru Rauša, te naglasio da je u svom četrdesetgodišnjem radu imao preko 268 suradnika – koautora iz praktički svih naših sveučilišnih i znanstvenih središta. Posebno se za pomoć zahvalio Prof. dr. sc. S. Husnjaku – predstojniku Zavoda za pedologiju. Toplim, biranim riječima govorio je o svojim suradnicima prof. dr. sc. Ivici Kisiću, prof. dr. sc. Milanu Mesiću, doc. dr. sc. Željki Zgorelec, dr. sc. Ivani Šestak i dr. sc. Aleksandri Jurišić. Četiri desetljeća svog znanstvenog, nastavnog i stručnog rada posvetio je poznavanju tla, gospodarenju tlom i zaštiti tog izuzetnog, višenamjenskog |