DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Knjiga je velebno djelo autorice prof. Ane Lemić i predstavlja "zamrznutu sliku Velebita i muzej na otvorenom", kako je to obilježila dr. sc. Tatjana Kolak, savjetnica Muzeja Like Gospić i drugi recenzent djela.
Prof. Ana Lemić rođena je u Kaniži kod Gospića 1943. g., gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirala je fiziku i matematiku. Predavala je na Pedagoškoj akademiji i gimnaziji u Gospiću, gdje je od 1996.g. do umirovljenja 2009. g. bila ravnateljica.
Prof. Ana Lemić aktivno se bavi planinarstvom dugi niz godina, bila je predsjednica planinarskog društva "Visočica" iz Gospića i urednica je časopisa Lički planinar, u kojemu je, kao i u časopisima Vila Velebita, Priroda, Hrvatski planinar i dr. objavila mnoge svoje priloge.
Već od ranog djetinjstva bila je oduševljena Velebitom kojega je u punoj veličini gledala iz rodne kuće. Odrastanjem se ta zadivljenost planinom povećavala, a nakon prvog posjeta Velebitu veza je postala neraskidiva. Velebit je posjećivala više od sto puta godišnje, te pritom bilježila i fotografirala ostatke sela i kuća koje svjedoče život i čvrstu vezu čovjeka i planine koja je taj život omogućavala.
Ljubav prema planini prerasla je u želju da trajno živi na Velebitu, što joj se i ostvarilo. Njezin obiteljski dom sada se nalazi u Baškim Oštarijama, prijevoju koji dijeli Srednji od Južnog Velebita.
Uz Predgovor i Uvod, djelo je podijeljeno na dva glavna poglavlja: Opći dio – naseljavanje Velebita.
Naselja na Velebitskoj primorskoj padini
U Predgovoru i Uvodu autorica navodi razloge koji su je doveli do ideje da započne stvaranje ovog zaista impozantnog djela. To je ponajprije ljubav prema Velebitu i impresioniranost ljepotom i veličinom. Nije dovoljan jedan ljudski vijek da bi se obišla cijela planina dugačka preko 150 km od Vratnika do Zrmanje, široka u prosjeku 14 km i prosječne visine oko 1350 m n.v., sa vrhuncima koji dosežu preko 1700 m n.v.
Velebit je poznat po velikoj biološkoj raznolikosti. Sa svojih 365 endemskih vrsta, od kojih se 151 nalaze unutar državnih granica, Hrvatska predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe.
Bogatstvo flore i faune proizlazi iz činjenice da se Velebit uzdiže od mora do planinskih vrhunaca i spušta u kontinentalni dio, te se nalazi na razdjelnici dviju različitih klima, submediteranske i kontinentalne, što se odražava na raznolikost i brojnost vrsta.
Velebit je po riječima dr. Željka Poljaka za Hrvate isto što je Olimp Grcima ili Triglav Slovencima. Velebit je čak i više od toga, on je ličkom i podgorskom čovjeku bio "hranitelj i branitelj", osiguravao mu najnužnije životne potrebe.