DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 95     <-- 95 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
Frane Grospić
(ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE)
Iz broja 6 studeni-prosinac 2013 izdvajamo:
Walter Mattioli i dr.: Utjecaj prorede na rekreativnu ulogu borove sastojine
Zelene površine u gradovima i njihovoj okolici imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu življenja rezidentnog stanovništva i smatraju se indikatorima održivoga okružja.
Šumske površine u gradskom i prigradskom okružju imaju važnu ulogu, od ekološko-okolišne do socijalno-ekonomske. Provjereni učinci zelenih površina na okoliš i dobrobit stanovnika su višestruki: smanjenje atmosferskog zagađenja, popravljanje mikroklime, promocija fizičke aktivnosti, povećanje društvenog povezivanja, smanjenje stresa i pozitivno djelovanje prirode na psihofizičko stanje. Gospodarenje šumama u urbanom prostoru daje prednost rekreativnom, estetskom i zaštitnom gledištu, ali ne isključuje proizvodnju i korištenje drvne mase. Rekreativci šume smatraju privlačnima i doživljavaju ih kao šumu s velikim stablima, normalne pokrivenosti terena s vrlo malo vidljivim antropološkim djelovanjem, što omogućava strukturnu i biološku raznolikost. Osobito nepovoljan dojam ostavlja gola sječa u prugama i krugovima.
U jednodobnim sastojinama prorede predstavljaju osnovnu šumsko-uzgojnu praksu, nezamjenjivu i učinkovitu za održanje multifunkcionalnosti šume, uključujući i onu turističko-rekreativnu.
Šumsko-uzgojni zahvati u šumama urbanoga područja nisu istovjetni s uzgojnom tehnikom u produktivnim šumama. Tako šumske zajednice urbanog područja trebaju imati specifičan tretman kako bi se osigurala rekreativna vrijednost. Šumski zahvati mogu oštetiti stabla koja ostaju i pomladak, što je posebice povećano uvođenjem mehanizacije u šumske radove početkom dvadesetog stoljeća. Neke šumske vrste su manje osjetljive na mehanička oštećenja, kao što je to na primjer bor u odnosu na jelu i smreku. Oštećenja na stablima uzrokuju ekonomske štete, a također pogoduju širenju raznih oboljenja koja umanjuju vrijednost i stabilnost ekosustava, što se dalje reflektira na sposobnost apsorpcije ugljika iz atmosfere, zaštitu tla i vodnog sustava. Istraživanja o utjecaju proreda i drugih šumsko-uzgojnih radova na turističko-rekreativnu funkciju šuma u Italiji u početnoj su fazi.
U ovom članku autori analiziraju učinke prorede u jednoj borovoj kulturi, koja se trajno koristi kao rekreativna površina Viterba, glavnoga grada provincije Lazio. To je borova kultura kalabrijskoga bora (Pinus laricio-poiret), stara 47 godina, smještena na lokaciji Valle Gelata nedaleko urbanog centra, na nadmorskoj visini 700-800 m. Kultura je dio šire šumske površine koja je nastala pošumljavanjem napuštenih poljoprivrednih površina poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem da se što prije zaštiti teren podložan eroziji. Početni cilj bio je proizvodnja drvne mase, ali je s vremenom postala sve važnija rekreativna uloga šume. Intenzivno se posjećivala površina od oko 120 ha, koja je predmet ovog istraživanja. Prva proreda na ovoj površini obavljena je zimi 1989–90., malog intenziteta, s eliminiranjem suhih i palih stabala, kako se ne bi narušio estetski izgled šume. Naknadno je obavljen pokus s većim intenzitetom (20 %) vodeći računa o rekreativnoj namjeni.
Zbog velike gustoće sastojine 2011/12. obavljena je druga proreda većeg intenziteta, kojom prilikom su analizirane karakteristike prorede, prouzrokovana oštećenja i utjecaj na dinamiku razvoja.
Pomoću topografske karte mjerila 1:25000, slučajnim odabirom određeno je 6 pokusnih površina, kružnog oblika, promjera 15 m, u kojima su u prsnoj visini izmjereni promjeri svih stabala debljih od 7,5 cm. Proreda je obavljena uporabom motornih pila, a izvlačenje cijelih stabala traktorskom vučom. Evidentirana su sva oštećenja na stablima koja su ostala poslije sječe, mjerenjem širine i visine oštećene kore na stablima. Proredom je izvađeno više od polovine stabala ili gotovo 40 % temeljnice, od čega 20 % od stabala većih debljinskih razreda, tj. 40 cm na više. Na uzorku od 901 stabla oštećeno je 410 ili 45,5 %, što upozorava na neadekvatan način izvlake.
Proredom se željelo favorizirati stabla srednjih dimenzija, te je izvađen ne mali broj dominantnih stabala. Iz tog razloga došlo je do reducirane pokrivenosti tla krošnjama, što je pogodovalo razvoju etaže grmlja, posebice lijeske, kupine i bršljana, koji su postojali i prije na mjestima slučajnih progala. Pojava grmlja smanjuje preglednost i mogućnost slobodnog kretanja posjetitelja. Redukcijom pokrivenosti terena htjelo se osigurati spontano širenje listača, što bi povećalo raznolikost, ali je to spriječeno razvojem gustog sloja grmlja.