DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 95 <-- 95 --> PDF |
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA Frane Grospić (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE) Iz broja 6 studeni-prosinac 2013 izdvajamo: Walter Mattioli i dr.: Utjecaj prorede na rekreativnu ulogu borove sastojine Zelene površine u gradovima i njihovoj okolici imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu življenja rezidentnog stanovništva i smatraju se indikatorima održivoga okružja. Šumske površine u gradskom i prigradskom okružju imaju važnu ulogu, od ekološko-okolišne do socijalno-ekonomske. Provjereni učinci zelenih površina na okoliš i dobrobit stanovnika su višestruki: smanjenje atmosferskog zagađenja, popravljanje mikroklime, promocija fizičke aktivnosti, povećanje društvenog povezivanja, smanjenje stresa i pozitivno djelovanje prirode na psihofizičko stanje. Gospodarenje šumama u urbanom prostoru daje prednost rekreativnom, estetskom i zaštitnom gledištu, ali ne isključuje proizvodnju i korištenje drvne mase. Rekreativci šume smatraju privlačnima i doživljavaju ih kao šumu s velikim stablima, normalne pokrivenosti terena s vrlo malo vidljivim antropološkim djelovanjem, što omogućava strukturnu i biološku raznolikost. Osobito nepovoljan dojam ostavlja gola sječa u prugama i krugovima. U jednodobnim sastojinama prorede predstavljaju osnovnu šumsko-uzgojnu praksu, nezamjenjivu i učinkovitu za održanje multifunkcionalnosti šume, uključujući i onu turističko-rekreativnu. Šumsko-uzgojni zahvati u šumama urbanoga područja nisu istovjetni s uzgojnom tehnikom u produktivnim šumama. Tako šumske zajednice urbanog područja trebaju imati specifičan tretman kako bi se osigurala rekreativna vrijednost. Šumski zahvati mogu oštetiti stabla koja ostaju i pomladak, što je posebice povećano uvođenjem mehanizacije u šumske radove početkom dvadesetog stoljeća. Neke šumske vrste su manje osjetljive na mehanička oštećenja, kao što je to na primjer bor u odnosu na jelu i smreku. Oštećenja na stablima uzrokuju ekonomske štete, a također pogoduju širenju raznih oboljenja koja umanjuju vrijednost i stabilnost ekosustava, što se dalje reflektira na sposobnost apsorpcije ugljika iz atmosfere, zaštitu tla i vodnog sustava. Istraživanja o utjecaju proreda i drugih šumsko-uzgojnih radova na turističko-rekreativnu funkciju šuma u Italiji u početnoj su fazi. U ovom članku autori analiziraju učinke prorede u jednoj borovoj kulturi, koja se trajno koristi kao rekreativna površina Viterba, glavnoga grada provincije Lazio. To je borova kultura kalabrijskoga bora (Pinus laricio-poiret), stara 47 godina, smještena na lokaciji Valle Gelata nedaleko urbanog centra, na nadmorskoj visini 700-800 m. Kultura je dio šire šumske površine koja je nastala pošumljavanjem napuštenih poljoprivrednih površina poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem da se što prije zaštiti teren podložan eroziji. Početni cilj bio je proizvodnja drvne mase, ali je s vremenom postala sve važnija rekreativna uloga šume. Intenzivno se posjećivala površina od oko 120 ha, koja je predmet ovog istraživanja. Prva proreda na ovoj površini obavljena je zimi 1989–90., malog intenziteta, s eliminiranjem suhih i palih stabala, kako se ne bi narušio estetski izgled šume. Naknadno je obavljen pokus s većim intenzitetom (20 %) vodeći računa o rekreativnoj namjeni. Zbog velike gustoće sastojine 2011/12. obavljena je druga proreda većeg intenziteta, kojom prilikom su analizirane karakteristike prorede, prouzrokovana oštećenja i utjecaj na dinamiku razvoja. Pomoću topografske karte mjerila 1:25000, slučajnim odabirom određeno je 6 pokusnih površina, kružnog oblika, promjera 15 m, u kojima su u prsnoj visini izmjereni promjeri svih stabala debljih od 7,5 cm. Proreda je obavljena uporabom motornih pila, a izvlačenje cijelih stabala traktorskom vučom. Evidentirana su sva oštećenja na stablima koja su ostala poslije sječe, mjerenjem širine i visine oštećene kore na stablima. Proredom je izvađeno više od polovine stabala ili gotovo 40 % temeljnice, od čega 20 % od stabala većih debljinskih razreda, tj. 40 cm na više. Na uzorku od 901 stabla oštećeno je 410 ili 45,5 %, što upozorava na neadekvatan način izvlake. Proredom se željelo favorizirati stabla srednjih dimenzija, te je izvađen ne mali broj dominantnih stabala. Iz tog razloga došlo je do reducirane pokrivenosti tla krošnjama, što je pogodovalo razvoju etaže grmlja, posebice lijeske, kupine i bršljana, koji su postojali i prije na mjestima slučajnih progala. Pojava grmlja smanjuje preglednost i mogućnost slobodnog kretanja posjetitelja. Redukcijom pokrivenosti terena htjelo se osigurati spontano širenje listača, što bi povećalo raznolikost, ali je to spriječeno razvojem gustog sloja grmlja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Proreda u borovoj kulturi u Valle Gelata imala je negativan učinak, jer je smanjena rekreativna vrijednost kao glavna funkcija kulture. Korištenje drvne mase, relativno male vrijednosti, nije bio primaran cilj. Ipak, i u ovim okolnostima borik je sačuvao svoju rekreativnu vrijednost. Tome je najviše doprinijelo posebno atraktivno okružje i prisutnost krupnih stabala kalabrijskog bora, koji tu predstavlja egzotičnu vrstu, jer nema drugih autohtonih četinjača. U okružju su isključivo autohtone, prirodne šume listača. Zelene površine bitno utječu na dobrobiti življenja stanovnika gradova i ta njihova uloga ne smije biti zanemarena. To upućuje na specifičan razvoj i iskustvo u gospodarenju takvim površinama, a ne ostajanje samo na projektiranju staza i uslužnih servisa. Piermaria Corona i dr.: Površine na raspolaganju građanima unutar zaštićenih područja Pravo korištenja zemljišta koje pripada drugima, članovima kolektiva organiziranog administrativnog uređenja naziva se "građanska uporaba" (usi civici). Ovaj pojam precizno označava pravo korištenja terena drugih vlasnika (usus, e non dominium) i određuje uvjete podjele vlasništva, isključivo s građanima određene komune (civis). Najčešći oblici korištenja na poljoprivrednim i šumskim površinama te pašnjacima su pravo skupljanja drveta, pašarenje, korištenje vode, sijanje usjeva i dr. Termin "građanska uporaba" sadrži dva termina sličnog obilježja: građanska uporaba na privatnom vlasništvu tj. stalna prava građana neke općine na ograničeno pravo uživanja tuđeg privatnog posjeda: korištenje komunalnog zemljišta koje je naslijeđe starog općeg vlasništva. Spomenuto privatno vlasništvo je naslijeđe bivšeg feudalnog ili crkvenog vlasništva. Na području alpskog masiva tradicionalno postaje "vlasništvo obiteljskih zajednica", što označuje terene koji mogu koristiti isključivo nasljednici izvornih stanovnika. Zakon od 16. lipnja 1927.g sadrži osnovni normativni tekst o ovoj materiji, gdje se osim ostalog utvrđuje za građansko javno dobro pravna karakteristika nedjeljivosti, neotuđivosti, bez prava dosjelosti, te zabrane pretvaranja u stalno šumsko, poljoprivredno-pašnjačko područje, čime bi se izjednačile s režimom državnog zemljišta s kojim graniči. Kasnijim odredbama tereni su klasificirani kao pašnjaci ili uporabljivi za šumu podvrgnuti zakonima sektora. Građanska prava korištenja zemljišta drugih vlasnika su sigurno u suprotnosti s ekonomskim učinkom, ali u novije vrijeme sve više im se pripisuje zasluga za očuvanje vrijednosti okoliša i izgled krajolika. U prvoj fazi istraživani su odnosi građanskog korištenja zemljišta unutar talijanskih Nacionalnih parkova, posebno u N.P. Gran Sasso e Monti della Laga (PNGSML), kojega obilježava velika zastupljenost površina s pravom građanskog korištenja. Glavni cilj ovog projekta je predstavljanje operativnog prijedloga za primjenu zabrana utjecaja na okoliš u slučaju šumsko-uzgojnih i uređajnih zahvata. Realizaciju projekta pomaže i mapa terena za građansko korištenje izrađena na katastarskoj osnovi i dokumenti iz Odluke o ustanovljenju parka. PNGSML se proteže na velikoj površini (150 km2), na 44 općine koje pripadaju trima regijama i sadrži preko 50 % šumskih površina. U 38 općina koje čine 87 % parka postoje katastarske čestice koje su namijenjene građanskoj uporabi. Samo 6 općina nema toga terećenja. Pravo korištenja građana u 38 općina obuhvaća površinu od 50.792 ha (41 % površine ovih općina), što varira po općinama, tako na 19 općina ta površina prelazi 50 %, a na nekoliko općina 80 % površine. Većina toga područja su šumske površine, te oko 30 % livada i pašnjaka. Posebnim regulativama uređeno je pravo korištenja zemljišta u 12 općina, posebno su precizno ustanovljena prava opskrbe drvom i pašarenje. U ostalim općinama reguliranje prava korištenja zemljišta u različitim je fazama pripreme. Opskrba ogrjevom znači pravo iznošenja drveta i šume drugog vlasnika (u pravilu općinskog). Pravo korištenja drveta je različito regulirano u pojedinim općinama, ovisno o lokalnoj tradiciji, no uglavnom predviđa skupljanje suhog drveta sa zemlje, ovršaka, granjevine i stabala koja su prirodno srušena. Također je dozvoljeno skupljanje šušnja i neplodonosnih grmova. Korištenje pašarenja daje pravo slobodne ispaše stada stoke na komunalnom zemljištu za stanovnike te općine ili neke druge teritorijalno određene. Ta koncesija pašarenja može biti opterećena godišnjom taksom, koja ovisi o kvaliteti pašnjaka. Te odredbe razlikuju se od općine do općine, ovisno o lokalnoj tradiciji. Regulirani su i drugi oblici korištenja tuđeg zemljišta kao što su: gljive, šumsko voće, vrbovo pruće, lov i ribolov. Međusobni odnos prirodnog okružja i ljudske aktivnosti na bitan način utječe na formiranje pejzaža i održavanje kulturnog i prirodnog nasljeđa zemlje, tako je i šumski krajolik Italije rezultat promjena koje je učinio čovjek na prirodnu vegetaciju. Poljoprivredno –šumarska i pašnjačka tradicionalna aktivnost koja se događala stoljećima u obliku "građanske uporabe", može i dalje nastaviti osiguravati očuvanje prirode i zaslužna je također za stanje unutar zaštićenih površina u Nacionalnim parkovima Italije. Luigi Portoghesi i dr.: Multifunkcionalno gospodarenje planinskim pošumljenim površinama Pošumljavanje četinjačama, koje je obavljeno tijekom prošloga stoljeća, u mnogim predjelima srednje i južne Italije spasilo je od erozije tisuće hektara golih površina. Osim zaštitne uloge ovih pošumljenih površina treba |