DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 99     <-- 99 -->        PDF

MEĐUNARODNI ZNANSTVENO STRUČNI SKUP "POPLAVNE ŠUME"
Tatjana Đuričić Kuric
U sklopu II. Dana Josipa Kozarca, u Lipovljanima je u subotu, 15. ožujka održan međunarodni znanstveno- stručni skup pod nazivom "Poplavne šume". Na njemu su govorili naši uvaženi profesori i njihovi gosti; akademik Slavko Matić (HAZU), prof dr. sc. Milan Oršanić (dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. ing. Emil Klimo, dr. sc. (Mendel university in Brno-Lesnická a dřevařská fakulta Brno), dr. sc. Martin Bobinac, vanr. prof. (Univerzitet u Beogradu), doc. dr. sc. Ivica Tikvić (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ivan Pilaš (Hrvatski šumarski institut), dr. sc. Roman Rosavec (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Anica Bilić (HAZU Vinkovci).
Prof. ing. Emil Klimo, dr. sc. predstavio je poplavne šume u europskom prostoru; njihov postanak, rasprostranjenost i specifičnosti pojedinih područja. Utjecaj ljudi na nizinski ekosustav je velik, a očitovao se najprije kroz krčenje šuma i pretvaranje u poljoprivredne površine, zatim kroz izgradnju hidroakumulacija, te kroz fragmentaciju cjelovitog šumskog areala. Sada se najviše u Europi radi na obnovi i revitalizaciji poplavnih šuma, ali čovjek se teško vraća nečemu u prošlosti, čak ako je bilo i korisno. Potkrijepio je svoje izlaganje nizom primjera, te istakao Lipovljane središtem nizinskih šuma koje služe za uzor u Europi i svijetu. Čak je i stara hrastova šuma u Moravskoj uzgojena žirom iz Hrvatske.
Akademik Matić se nadovezao na izlaganje zaključkom da je Svjetski kongres o hrastu održan upravo u Lipovljanima, te predstavio poplavne šume koje u Hrvatskoj rastu na 167470 hektara površina na području Podravine, Posavine, Podunavlja i Pomurja. Na njih se visinski nadovezuje daljnjih stotinjak tisuća hektara nizinskih šuma (na gredi) koje nisu redovito plavljene. Načelo potrajnosti (koje danas zovemo održivim razvojem) proteže se kroz svih 154 godine šumarske nastave u Hrvatskoj kao temeljno načelo hrvatskog šumarstva i tzv. Zagrebačke škole uzgajanja šuma. Vrijednost poplavnih šuma iskazana novčano iznosila bi oko 41 milijardu kuna ili 5,4 milijarde eura, što je još uvijek puno manje nego bi se cijenile u Europi.
Dr. sc. Martin Bobinac, izv. prof. prikazao je istraživanja u nizinskim jasenovim sastojinama na području specijalnog rezervata područja "Gornje Podunavlje". Radi se o dijelu nekadašnjeg lovišta "Jelen" u sjeverozapadnom dijelu Bačke u Vojvodini. Divljač je ovdje oduvjek imala prioritet zbog izvrsnog boniteta, a gospodarenje šumom bilo je potisnuto u drugi plan. Uz to, 1965. godine izvršeni su regulacijski radovi na Dunavu, koji su ostavili oko 90 % površine nekadašnjeg rita bez vode. Na području je bila intenzivno razvijena topolarska proizvodnja, koja proglašenjem rezervata "odlazi u povijest", a prostor se vraća svom "prirodnom staništu". Predstavljena istraživanja prof. Bobinca odgovaraju na ova kompleksna pitanja i ukazuju na poljski jasen kao vrstu koja je idealna za ovo stanište te na šumarske radnike kao važnu kariku u funkcioniranju ekosustava, za što se tek trebamo izboriti.
Dr. sc. Ivan Pilaš prikazao je važnost vodnog režima nizinskih šuma u potrajnom gospodarenju, te čimbenike koji remete taj režim. Ukazao je na činjenicu da silvikulturnim mjerama reguliramo vodu u tlu. Prikazao je istraživanja na širokom području nizinskih šuma u Republici Hrvatskoj, od Pokupskog bazena, Česme, Bolč-Velike, Turopoljskog luga, Varoškog luga i Žutice kao predvorja Lonjskog polja. Najveći utjecaj na vodne odnose nizinskog područja ima dobro poznati sustav obrane od poplave Srednjeg Posavlja, građen prije gotovo pola stoljeća, te općenito hidromelioracijski radovi. Tu su i klimatske promjene, RH ima najveću frekvenciju suša u EU u proteklom desetljeću. Klimatske promjene ne pokazuju jasan trend, ali pokazuju niz anomalija na koje svaka šuma reagira specifično i treba ju