DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Tregubov, V., 1957: Gozdne rastlinske združbe. In: Tregubov, V., M., Čokl (Eds.), Prebiralni gozdovi na Snežniku. Kmečka knjiga, Ljubljana, pp. 23–65.
Trinajstić, I., 1982: Die Bedeutung der Hopfenbuche – Ostrya carpinifolia Scop. für die pflanzengeographische Begrenzung der mediterran-montanen Vegetationsstufe auf den adriatischen Inseln. Studia Geobotanica, 2, pp. 7–14.
Trinajstić, I., 2008: Plant communities of Croatia. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.
Trotter, A., 1927: Un relitto di flora mediterranea nell´alto Friuli occidentale. R.Ist.Ven.Sc.Lett.Ar., 86, pp. 1433–1456.
Tutin, T.G, V.H., Heywood, N.A., Burges, D.H., Valentine, S.M., Walters, D.A., Webb, 2001: Flora Europaea on CD-ROM. Cambridge University Press, Cambridge.
van der Maarel, E., 1979.: Transformation of cover-abundance values in phytosociology and its effects on community similarity. Vegetatio, 39, pp. 97–114.
Vukelić, J., 2012: Šumska vegetacija Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet & Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Vukelić, J., D., Racić, D., Baričević, 2006: Šuma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajstić 1983) u Vinodolskom zaleđu. Šumarski list, 80, pp. 387–397.
Vukelić, J., D., Racić, D., Baričević, J., Medak, 2007: Forest of silver fir and hop hornbean (Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajstić 1983) in Croatia with special reference to the hinterland of Vinodol. Periodicum Biologorum, 109, pp. 77–86.
Walter, H., 1954: Klimax und zonale Vegetation. Angewandte Pflanzensoziologie, 1, pp. 144–150.
Westhoff, V., E., van der Maarel, 1973: The Braun-Blanquet approach. In: Whittaker, R.H (Ed.), Ordination and Classification of Communities. Handbook of Vegetation Science 5. Dr. W. Junk b.v.-Publishers, The Hague, pp. 619–726.
Wraber, M., 1949: Pojav kraških mrazišč in njihova gozdarska problematika. Les, 1, pp. 208–216.
Zupančič, M., 1980. Smrekovi gozdovi v mraziščih dinarskega gorstva Slovenije. Biološki inštitut Jovana Hadžija, ZRC SAZU, Ljubljana.
Zupančič, M., M., Accetto, 1994. Ribeso alpini-Piceetum ass. nova v Dinarskem gorstvu Slovenije. Razprave IV.razreda SAZU, 35, pp. 151–175.
Sažetak
Pomoću sigmatističke metode istražili smo floristički sastav, strukturu i tipologiju šumskih sastojina razvijenih u tektonskim udolinama Pihlja i Vitra iznad Vinodola (Liburnijski krš, sjeverozapadni Jadran). U florističkom i strukturnom pogledu homogene sastojine predstavljaju zonalne šume medunca zajednice Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis (=Ostryo carpinifoliae-Quercetum pubescentis, Ostryo-Carpinion orientalis) koje pokrivaju 1,75 odnosno 2,73 ha (85 i 70 % površine udolina). Rezultati preliminarnih multivariatnih analiza su ukazali na brojna odstupanja od postojeće klasifikacije unutar sveze Ostryo-Carpinion orientalis te potrebu za opsežnom revizijom. Zbog sintaksonomske problematike unutar sveze Ostryo-Carpinion orientalis nije moguće pouzdano ustvrditi tipologiju zajednica odnosno zonalnosti vegetacijskih tipova. Ipak smo mišljenja da sastojine u kojima se javlja bijeli grab (primj. Querco pubescenti-Carpinetum orientalis) na području sjeverozapadnog Jadrana ne predstavljaju zonalan tip vegetacije, već različite sekundarne sukcesijske faze koje vode prema zonalnim sastojinama zajednice Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis. Šumske sastojine tektonskih udolina predstavljaju teže dostupne i dobro očuvane šume medunca u kojima nismo naišli na vidljive tragove sječe. Kao takve imaju veliku znanstvenu vrijednost davajući uvid u uzorke, procese i dinamiku vegetacije u sjeverozapadnom Jadranu, pa su potrebne posebne zaštite.
KLJUČNE RIJEČI: Aristolochio luteae-Quercetum pubescentis, fitocenologija, Liburnijski krš, Ostryo-Carpinion orientalis, sjeverozapadni Jadran, tektonske udoline, Vinodol, zonalna vegetacija