DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 22     <-- 22 -->        PDF

korištenje (izuzimanje sastojina iz redovnoga gospodarenja; korištenje šumskih cjelina za neke turističke svrhe i korištenje prostora šume za različite rekreacijske sadržaje), i naknada za počinjene šumske štete.
Prirodni okoliš u turističkim destinacijama na jadranskoj obali uglavnom čini more, šume i šumsko zemljište (kamenjar ili degradacijski oblici vegetacije) najčešće je javno dobro dostupno svima. I dok pružatelji turističkih usluga koriste to javno dobro kao jedan od glavnih privlačnih faktora turističkih destinacija te tako kroz prodaju turističke usluge ubiru i stanovitu rentu, vrijednost javnog dobra u turizmu, pa tako i mediteranskih šuma u turizmu, nije sustavno istraživana u nas do 1997. godine.
Inicijativu za jedno takvo istraživanje dala je Svjetska banka, koja je preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva pokrenula projekt za vrednovanje šuma u turizmu hrvatskih priobalnih destinacija (Horak i Tadej 1995). U okviru Projekta zaštite i unapređenja obalnih šuma u Hrvatskoj, u 2000. godini, Institut za turizam iz Zagreba kao koordinator aktivnosti, došao je do rezultata koji su ukazali na zainteresiranost turističkih djelatnika da se aktivno uključe u prijedloge plana rada aktivnosti jer su obalne šume prepoznate kao važan dio privlačnosti ukupnoga turističkoga proizvoda.
Turizam i s njim povezane aktivnosti pružaju najveće gospodarske mogućnosti za razvoj obalne Hrvatske. U skladu s rastom ekološke informiranosti i osviještenosti turista nameće se nužno promišljanje o ekološkoj očuvanosti i krajobraznoj vrijednosti turističke destinacije posebice u kontekstu turističke privlačnosti i konkurencije.
Valja spomenuti neke od najznačajnijih autora i njihove radove koji se bave izučavanjem cjelovitoga problema višefunkcionalnoga značaja i vrednovanja šuma i njezinih ekoloških i socijalno-okolišnih koristi. Tako je već Golubović (1978) utvrdio vrijednost konkretne turističko-rekreacijske šumske sastojine. Prpić (1992) opisuje i razvrstava općekorisne funkcije šuma u društvene ili socijalne, te u ekološke ili zaštitne uzimajući u obzir prirodnu raznolikost Hrvatske kao i težnju za većim razvojem turizma. Važnost športskoga i rekreacijskoga turizma naglašava Bartoluci (1995), te prikazuje metodologiju vrednovanja ekonomskih učinaka športsko-rekreacijskoga turizma uz ocjenu mogućnosti njegova razvoja kao dijela ukupnoga turističkoga razvoja. Tadej (1996) ukazuje na to da šumske površine obalnog i otočnog dijela Hrvatske pripadaju turističkom području, odredištu domaćih i stranih turista 3-10 puta brojnijim od domaćega stanovništva. Vrijedan osvrt na mogućnosti i probleme pri vrednovanju šuma u njihovoj ukupnosti daje Sabadi (1997), te objašnjava sve vrijednosne komponente ukupne ekonomske vrijednosti šuma. Krznar i Lindić (1999) iznose metodologiju vrednovanja korisnosti zdravstvenih i krajobraznih socijalno-okolišnih usluga kao sastavnice definiranoga sustava ukupne gospodarske vrijednosti šuma. Za obje usluge šuma definirani su vanjski i unutarnji činitelji. Krznar, Lindić i Vuletić (2000) na primjeru otoka Korčule razvijaju metodologiju vrednovanja korisnosti turističko-rekreacijskih usluga šuma a ponovo na temelju vanjskih i unutarnjih činitelja.
Biškup i Vondra (1995) u sociološkoj analizi javnoga mišljenja stanovnika priobalnoga područja iznose stavove pojedinaca prema obnovi izgorjelih šuma, izboru vrsta za pošumljavanje, načinima korištenja prostora. Horak i Tadej (1995) vrednuju značaj šume u turističkoj ponudi i pri oblikovanju našega turističkoga proizvoda. Horak i Weber (1997) izlažu interesantne rezultate istraživanja šume kao faktora atraktivnosti primorskih turističkih destinacija na primjeru Dalmacije. Tako turisti vežu miris borove šume i zelenu boju uz ugodu godišnjeg odmora u Hrvatskoj, a upravitelji hotela smatraju da bi morali spustiti cijenu smještaja i do 30 % ako bi šuma u okolici izgorjela. Horak (1997) ukazuje na utjecaj šumskog pokrova u okolici hotela na cijene hotelskog smještaja u primorskim turističkim odredištima. Nalazi da je utjecaj šumskog pokrova, iako eksplicite neizrečen u kalkulacijama hotelskih cijena veoma bitan. Rezultati analize pokazuju da se cijena smještaja smanjuje kako se smanjuje i veličina šume oko hotela. Horak (1998) iznosi da su turisti voljni platiti veći iznos za smještaj ili boravišnu pristojbu ako bi znali da je taj iznos namijenjen zaštiti postojećih šuma i pošumljavanju izgorenih površina. Horak i Marušić (2000) prikazuju rezultate terenskoga istraživanja iz 1995. god., prema kojemu je za zaštitu šuma u vizuri 75 % turista spremno platiti u prosjeku 2,58 USD više po noćenju kad bi se taj novac iskoristio za zaštitu šuma od požara. Horak, Marušić i Weber (2001) iznose vrlo značajne i interesantne podatke o stavovima lokalnoga stanovništva prema šumskim resursima.
Obalne šume, zajedno s ostalim atributima priobalnoga pejzaža, pridonose atraktivnosti odmorišnih obalnih destinacija. Istraživanja (Weber, Marušić i dr. 2002, Čorak, Marušić i dr. 2005) potvrđuju da su prirodne  ljepote jedan od glavnih motiva za dolazak turista u priobalne destinacije u Hrvatskoj. 
Rezultate bodovnoga vrednovanja socijalnih usluga gospodarskih šuma otoka Mljeta objavljuje Vuletić (2001) gdje vrijednosti iskazuje povoljnostima za zadovoljavanje pojedinih usluga i iznosi usporedbu između pojedinih usluga i vrsta sastojina. Važno je istaknuti da su za turističko-rekreacijsku uslugu šuma povoljnijima pokazale sastojine alepskoga bora od makija i gariga.
Vuletić (2002) je u svom radu vrednovala sve nematerijalne usluge šuma, kao i pritiske mogućih korisnika šumskoga prostora u turističke i rekreacijske svrhe na području otoka Korčule. Sabadi i dr. (2005) iznose rezultate metode troškova putovanja (Travel cost method – TCM) gdje su potrošači u Hrvatskoj spremni više platiti € 2,85/ha za rekreacijsku