DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Značaj šume u vizuri oko smještajnog objekta ocijenjen je sa visokom prosječnom ocjenom 4,37 (na skali od 1 do 5), dok je značaj šume pri putovanju nešto manji (3,88). Šuma im predstavlja užitak za osjetila (69 %) i estetski ugođaj (58 %). Dodatnu taksu za zaštitu, očuvanje i ekološke koristi koje šuma pruža spremno je platiti njih 44 %. Od turističke ponude ZŽ, turisti su bili najzadovoljniji sa ljepotom prirode i ekološkom očuvanosti ocijenivši sa prosječnom ocjenom 4,14.
4. Evidentiran broj posjetitelja (broj prodanih ulaznica) pokazuje velik broj posjetitelja u NP Paklenica i u PP Telaščica. Moguć razlog za slabijom posjećenošću PP Vransko jezero je slabija promidžba kao i nedovoljna ponuda izletničkih sadržaja.
5. Ispitujući osobni stav ispitanika o šumi, zaključujemo da ih šuma najviše privlači kao ambijentalni ugođaj (70 %) ali i kao prostor za rekreaciju (56 %). Međutim upravo su športsko-rekreativnu ponudu u ZŽ ocijenili sa ocjenom 3,49 na skali ocjena od 1–5, i tako je stavili na predzadnje mjesto (na zadnjem mjestu je gastronomska ponuda). Rezultati pokazuju da postoji veliki interes turista za rekreativnim boravkom u šumi, ali ponuda samo djelomično zadovoljava njihovu potražnju.
6. Svjetski je trend da razina obrazovanja u svijetu sve više raste. Poznato je da je visoka razina obrazovanja blisko povezana i sa zahtjevima i potrebama za rekreacijskim aktivnostima u vanjskim prostorima. Trend je takav da turisti danas traže aktivni odmor s kvalitetnim doživljajima, te vrlo blizak dodir s kulturnom i prirodnom baštinom i lokalnim stanovništvom. Tako bi, u cilju poboljšanja turističko-rekreativne ponude šuma, određene šumske cjeline trebalo obogatiti sadržajem (aktivan odmor, rekreacija, edukacija) ili prenamijeniti u turističke i rekreativne svrhe, bez izuzimanja iz šumskog područja.
7. Prijedlozi za poboljšanje šumskih cjelina u turističke i rekreativne svrhe su: korištenje protupožarnih prosjeka za šetnju, trčanje i vožnju biciklom, uređenje vidikovaca i odmorišta (piknik, klupe/stolovi), teleskopi na kovanice, iznajmljivanje dvogleda, poučne šumske staze, turističke karte i vodiči staza, info punktovi, informativne table, škole i radionice na otvorenom, edukacije i seminari, mali botanički parkovi, organizirani izleti. Budući da je došlo do znatnog smanjenja prihoda od naknade za korištenje OKFŠ-a, trebalo bi razmišljati o mogućnosti ulaganja u turističko-rekreativnu ponudu šuma izdvajanjem sredstava iz turističkih prihoda.
8. Ovakva sociološko-ekološka istraživanja obavljaju se u razmacima od 5 do 10 godina. Stoga su ova istraživanja predstavljala uvod u slična i opširnija istraživanja, koja se i dalje provode, a predstavljaju prvi znanstveni prilog ovoj problematici. Rezultati nas dovode do zaključka da uključujući šume u turističku ponudu pomažemo oblikovanju kvalitetnijeg turističkog proizvoda, a istovremeno pružamo nove mogućnosti stvaranja prihoda za ulaganje u mediteranske šume i financiranje mediteranskog šumarstva.
LITERATURA
References
Bartoluci, M., 1995: Razvitak sportsko-rekreacijskog turizma u Hrvatskoj. Acta Turist. 7(2):105–222., Zagreb.
Biškup, J., V. Vondra, 1995: Sociological Analysis of Public Opinion of the Inhabitants for the Coastal Forest Reconstruction and protection prodject. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1–239., Zagreb.
Biškup, J., V. Vondra, 1996: Sociološka analiza javnog mišljenja žitelja priobalnog područja za projekt zaštite i obnove priobalnih šuma. Šumarski list CXX(5-6): 243–259., Zagreb.
Čorak, S., Z. Marušić, Z. Hendija, N. Ivandić, 2005: Stavovi i  potrošnja turista u Hrvatskoj-TOMAS ljeto 2004. Izvještaj za Zadarsku županiju. Institut za turizam. Zagreb.
Golubović, U., 1978: utvrđivanje vrijednosti konkretne turističko-rekreativne šumske sastojine s raznih aspekata. Šumarstvo i prerada drva. str. 93–108., Sarajevo.  
Horak, S., P. Tadej, 1995: Vrednovanje šuma u turizmu hrvatskog priobalnog pojasa. Institut za turizam. Zagreb, 1–38.
Horak, S., 1997: Utjecaj šumskog pokrova u okolici hotela na cijene hotelskog smještaja. Turizam Vol. 45(5–6): 125–138., Zagreb.
Horak, S., 1998: Značaj šuma u obalnom turizmu južne Hrvatske.Turizam Vol. 46(2): 59–74., Zagreb.
Horak, S., S. Weber, 1997: Šume kao faktor atraktivnosti turističkih destinacija: primjer Dalmacije (Hrvatska). Turizam Vol. 45(11–12): 275–288., Zagreb.
Horak, S., Z. Marušić, 2000: Ambijentalna vrijednost priobalnih šuma u turizmu.  Institut za turizam. 1–10., Zagreb.
Horak, S., Z. Marušić, S. Weber, 2001: the Aesthetic and Recreational Value of Croatian Coastal Forests to the Local Population. Final Report. Institut za turizam. 3–47., Zagreb.
Hrvatske šume, p.o. Zagreb, 2000: Gospodarsko vrednovanje šuma. Zagreb.
Javna ustanova NP Paklenica, 2013. Starigrad-Paklenica.
Javna ustanova PP Telaščica, 2013. Sali.
Javna ustanova PP Vransko jezero, 2013. Biograd.
Jović, D., 2004: Posjetitelji u Nacionalnom parku Paklenica. Povodom 55. godišnjice NP «Paklenica». Paklenički zbornik Vol. 2, 129–134., Starigrad-Paklenica. 
Klarić, Z. E. Kušen, R. Tomljenović, D. Krešić, Z. Petrović, 2006: Lokalni master plan turizma Parka prirode «Vransko jezero» i njegove okolice. Institut za turizam. Zagreb.
Krznar, A., V. Lindić, 1999: Metodologija vrednovanja korisnosti zdrastvenih i krajobraznih usluga šuma. Radovi. Šumarski institut. 34(2): 103–119., Jastrebarsko.
Krznar, A., V. Lindić, D. Vuletić, 2000: Model vrednovanja korisnosti turističkih i rekreacijskih usluga šuma. Radovi. Šumarski institut. 35(1): 65–82., Jastrebarsko.
Marušić, Z; Horak, S. i Navrud, S., 2005: Ekonomska vrijednost obalnih šuma u turizmu: usporedba triju metoda vrednovanja. Turizam (53) 2: 153–164., Zagreb.