DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 35 <-- 35 --> PDF |
i broj vrhova korijena, klasiranje podataka izvršeno je i promatrano u četiri debljinske kategorije: 0–1 mm, 1–2 mm, 2–5 mm, >5 mm. Prikupljenim biljkama mjernom su vrpcom izmjerene visine, nakon čega su iste klasirane u tri visinska razreda: do 40 cm (a), od 40 do 80 cm (b), iznad 80 cm (c). Takva klasifikacija pretpostavlja da je većina biljaka visine do 40 cm bila jednogodišnja i dvogodišnja, biljke visine od 40 do 80 cm visine bile su trogodišnje, četverogodišnje, a one više od 80 cm petogodišnje i višegodišnje (Roth 2002). U cilju usporedbe oštećenog i neoštećenoga korijena, prikupljen je, klasiran, skeniran i na jednak način analiziran određen broj biljaka neoštećenoga korijena. Razlike u prosječnim vrijednostima analiziranih parametara neoštećenog i oštećenog korijenja biljaka testirane su Studentovim t-testom, a u slučaju da uvjet homogenosti varijanci nije bio zadovoljen, korišten je neparametrijski Mann-Whintey U-test. Pri svim analizama pogreška od 5 % smatrala se statistički značajnom. Dobiveni podaci analizirani su korištenjem programskih paketa Garmin MapSource ver. 6.16.3., Microsoft Office Excel 2007 i STATISTICA 8. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Prema rezultatima utvrđivanja brojnosti glodavaca i ukupne količine biljaka prebrojanih na svih pet pokusnih ploha, u studenom 2011. g. utvrđen udio biljaka oštećenoga korijena iznosio je 4,66 % pri relativnoj brojnosti glodavaca od 16 %, pri čemu su voluharice činile 83,3 % ulovljenih glodavaca, a miševi 16,7 % (Graf 1.). U travnju 2012. g., udio biljaka oštećenoga korijena iznosio je 22 % pri relativnoj brojnosti glodavaca od 11 %, pri čemu su miševi činili 83,3 % ulovljenih jedinki, a voluharice 16,7 %. U svibnju 2013. g., pri izlovu tijekom kojega je utvrđena relativna brojnost iznosila 0,00 %, udio biljaka oštećenoga korijena iznosio je 1,45 %. Unutar pojedinačnih pokusnih ploha, udjeli biljaka oštećenog korijena kretali su se u rasponu od 0 % do 42,05 %. Najveći iznosi udjela biljaka oštećenog korijena prema pojedinačnim plohama iznosili su 8,03 %, 10,00 %, 19,27 %, 33,33 %, 42,05 %, uz napomenu da su u travnju 2012. g. na četiri od pet pokusnih ploha zabilježene navedene najveće vrijednosti, dok je na jednoj plohi najveći udio oštećenih biljaka zabilježen u studenom 2011. g. Uzorkovanjem glodavaca ulovljeno je ukupno 30 jedinki, od čega 13 (43,3 %) iz podporodice Murinae, a 17 (56,7 %) podporodice Arvicolinae. Unutar podporodice Murinae 84,62 % (11/13) ulovljenih jedinki pripadalo je vrsti poljski miš (Apodemus agrarius), dok je unutar podporodice Arvicolinae 41,18 % (7/17) ulovljenih jedinki bilo vrste riđa voluharica (Myodes glareolus). U slučaju preostalih 12 (40,0 %) jedinki, od čega dvije iz podporodice Murinae i deset iz podporodice Arvicolinae, pretpostavlja da su pripadale, u slučaju miševa, vrstama žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis) ili šumski miš (A. sylvaticus), odnosno, u slučaju voluharica, livadnoj (Microtus agrestis) ili poljskoj voluharici (M. arvalis). Prema rezultatima prostorne analize ulova glodavaca, na transektu 1 (T1) ulovljeno je 16 (53,3 %), na transektu 2 (T2) 8 (26,7 %), a na transektu 3 (T3) 6 jedinki (20,0 %), pri čemu je broj jedinki miševa ulovljenih po transektima iznosio devet na T1, dva na T2 i dva na T3, a voluharica sedam na T1, šest na T2 i četiri na T3. Tijekom pokusnog razdoblja ukupno je prikupljeno 185 biljaka hrasta lužnjaka oštećenoga korijena, od kojih su tragovi grizenja stabljike od glodavaca evidentirani na njih 33 (17,8 %). Nakon klasiranja biljaka prema visini, utvrđeno je da su prikupljene 23 (12,43 %) biljke visine manje od 40 cm (a), 124 (67,03 %) biljke visine između 40 i 80 cm (b) i 38 (20,54 %) biljaka viših od 80 cm (c). Udjeli biljaka oštećenoga korijena na kojima su evidentirane grizotine na |