DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 36     <-- 36 -->        PDF

stabljici, iznosili su 13,04 % (3/23) među biljkama visine do 40 cm (a), 13,71 % (17/124) među biljkama visine od 40 do 80 cm (b) i 34,21 % (13/38) među biljkama višima od 80 cm (c). Prema rezultatima mjerenja grizotina na stabljici oštećenih biljaka, prosječna površina grizotina iznosila je 182,5 mm2, odnosno prema visinskim kategorijama biljaka: 68,2 mm2 (a), 154,2 mm2 (b) i 302,4 mm2 (c). Broj mjesta grizenja stabljike na pojedinačnoj biljci u prosjeku je iznosio 1,6, odnosno maksimalno pet. Utvrđivanje duljine korijena (cm), volumena (cm³) i broja vrhova (kom) korijena obavljeno je skeniranjem 115 od ukupno prikupljenih 185 uzoraka hrastovih biljaka oštećenog korijena i 33 uzoraka neoštećenog korijena. Skenirani uzorci klasirani su u ranije spomenute visinske razrede, prema kojima je broj skeniranih biljaka neoštećenog  korijena (+) prema visinskim razredima iznosio 4 (a), 16 (b) i 13 (c) komada, a broj skeniranih biljaka oštećenoga (–) korijena 8 (a), 82 (b) i 25 (c) komada. Volumeni korijena neoštećenih (+) i oštećenih biljaka (–) za sva tri visinska razreda (a, b, c) prikazani su na Grafu 2. Usporedbom prosječnih vrijednosti volumena neoštećenog i oštećenog korijena biljaka hrasta lužnjaka utvrđeno je da su postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 2,86, p = 0,02), biljaka visine od 40 cm do 80 cm (t = 9,19, p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 4,94, p<<0,1), statistički značajne.
Duljine korijena neoštećenih (+) i oštećenih (–) biljaka za sva tri visinska razreda (a, b, c) prikazane su na Grafu 3. Usporedbom prosječnih vrijednosti duljina neoštećenog i oštećenog korijena utvrđeno je da su postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 2,52; p = 0,03), biljaka visine od 40 cm do 80 cm (Z = 6,16, p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajne.
Duljine korijena neoštećenog i oštećenog hrastovog pomlatka prema visinskim razredima biljaka i debljinskim kategorijama korijena prikazane su na Grafu 4. Usporedbom prosječnih vrijednosti duljina neoštećenog i oštećenog korijena debljinske kategorije 0–1 mm, utvrđeno je da su postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 2,33, p = 0,04), biljaka visine od 40 cm do 80 cm (Z = 6,11, p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajne. Usporedbom prosječnih vrijednosti duljina neoštećenog i oštećenog korijena debljinske kategorije 1–2 mm, utvrđeno je da postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 1,71; p = 0,12) nisu statistički značajne, dok su te razlike između biljaka visine od 40 cm do 80 cm (Z = 6,14, p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajne. Usporedbom prosječnih vrijednosti duljina neoštećenog i oštećenog korijena debljinske kategorije 2–5 mm, utvrđeno je da su postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 4,03, p = 0,002), od 40 cm do 80 cm (Z = 5,63; p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajne. Usporedbom prosječnih vrijednosti duljina neoštećenog i oštećenog korijena debljinske kategorije >5 mm, utvrđeno je da su postojeće razlike kod biljaka visine do 40 cm (t = 5,04, p<<0,1), od 40 cm do 80 cm (Z = 6,30; p<<0,1) te onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajne.
Broj korjenovih vrhova neoštećenih (+) i oštećenih (–) biljaka za sva tri visinska razreda (a, b, c) prikazane su na Grafu 5. Usporedbom broja korijenovih vrhova neoštećenog i oštećenog korijena, utvrđeno je da je postojeća razlika između biljaka visine do 40 cm (t = 2,38; p = 0,04), biljaka visine od 40 do 80 cm (Z = 6,08; p<<0,1) onih viših od 80 cm (Z = 5,00; p<<0,01) statistički značajna.