DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 49     <-- 49 -->        PDF

gozdov, Gozdarski inštitut Slovenije, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire BF, 5 pp., Ljubljana.
Jurc, M., G. Mlinšek, 2009: Zapredkarice (Cephalcia spp.) na vejah navadne smreke na Koroškem pri Prevaljah. Novice iz varstva gozdov, 2, 12–13.
Jurc, M., D. Hladnik, G. Mlinšek, D. Borkovič, G. Meterc, A. Repe, 2010: Web-spinning sawflies of the genus Cephalcia Panzer (Hymenoptera, Pamphiliidae) in the Picea abies forests of Slovenia. In: Programme and book of abstracts; IXth European Congress of Entomology, 104, Budapest.
Jurc, M., 2012: Namnožitev poljske zapredkarice (Cephalcia arvensis) v Sloveniji. Novice iz varstva gozdov, 5, 3–4.
Klepec, U., 2013: Bioekologija poljske zapredkarice (Cephalcia arvensis Panzer. 1805) v smrekovih altimontanskih gozdovih Slovenije (graduation thesis – university studies). Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire, Ljubljana. (K.U.; 50pp.)
Kovač, M., F. Batič, A. Japelj, G. Kušar, B. Polanšek, M. Skudnik, P. Krma, Š. Planinšek, D. Kastelic, 2007: Popis poškodovanosti gozdov in gozdnih ekosistemov – priročnik za terensko snemanje podatkov. Gozdarski inštitut Slovenije, 74 pp., Ljubljana
Křístek, J., M. Švestka, 1986: Gradace ploskohřbetky severské (Cephalcia arvensis Pz.) na severní Moravě. In: Sborník referátov z konferencie Uplatňovanie výsledkov výskumu v ochrane lesov, 103–108, Zvolen.
Liška, J., M. Knížek, P. Kapitola, 2001: Outbreak of Cephalcia arvensis (s.l.) (Hymenoptera, Pamphiliidae) in Czechia from 1997 to 1999. In I. S. Otvos, S. L. C. Otvos (Eds.), Proceedings: integrated management and dynamics of forest defoliating insects, 104–107, Victora.
Marchisio, C., A. Cescatti, A. Battisti, 1994. Climate, soils and Cephalcia arvensis outbreaks on Picea abies in the Italian Alps. Forest Ecology and Management, 68: 375–384.
Martinek, V., 1980: Zum Problem der Übervermehrung der Gemeinen Fichtengespinstblattwespe Cephalcia abietis (L.) (Hym., Pamphiliidae) in Bohmen. Razpravy CSAV, Academia Praha, 4(90): 1–165.
Martinek, V., 1991: An outbreak of the web-spinning sawfly (Cephalcia arvensis Panz.) (Hym., Pamphiliidae) in Eastern Bohemia. Lesnictví, 37: 541–568.
Martinek, V., 1992: Nový škůdce smrku, ploskohřbetka černá (Cephalcia falleni (Dalm.)) (Hym., Pamphiliidae), v Orlických horách. Lesnictví, 38: 205–220.
Pschorn-Walcher, H., 1982: Symphyta, Planzenwespen. In W. Schwenke (Ed.), Die Forstschädlinge Europas. Bd. 4, Paul Parey, 188-191, Hamburg and Berlin.
Schwenke, W., 1982:  Die Forstschädlinge Europas- Hautflüger und Zweiflügler. Band 4. Verlag Paul Parey, 392 pp., Hamburg and Berlin.
Slovenian Agency for the environment. Observed and measured weather data in Slovenia 2007, 2008, 2009, 2010, 2011.
Zanocco, D., A. Battisti, 1995: Infestazioni di Cephalcia arvensis in peccete delle Prealpi Venete. III Note su altre specie di Cephalcia della picea e guida al riconoscimento practico. Monti e Boschi, 2: 23–30.
Sažetak
U Sloveniji je prvi jak napad ose predivice iz roda Cephalcia (Hymenoptera, Symphyta, Pamphilidae) zabilježen u srpnju 2009. godine na padini Riflov vrh (koordinate: x = 492607, y = 155471) iznad grada Prevalje u sjevernom dijelu Slovenije. Napadnuto područje prostiralo se na površini od 106 ha u 60–90 godina staroj sastojini obične smreke (Picea abies) smještenoj na sjevernoj padini s nagibom 20 % i nadmorskoj visini između 600 i 800 metara. Drvna zaliha varira između 321 m3/ha i 408 m3/ha, s udjelom smreke u drvnoj zalihi od 70% te s pojedinačnom primjesom obične bukve (Fagus sylvatica), gorskog javora (Acer pseudoplatanus), gorskog jasena (Fraxinus excelsior), običnog bora (Pinus sylvestris) i europskog ariša (Larix decidua). Ova staništa pripadaju kiselim bukovim šumama, s pripadnom šumskom zajednicom Omphalodo-Fagetum.
U Europi je poznato više od 10 vrsta roda Cephalcia koje uzrokuju defolijacije četinjača unutar porodice Pinaceae, posebno na vrstama roda Picea, Pinus, Larix, a povremeno i Cedrus i Abies. Štete uzrokuju ličinke koje se hrane iglicama i tako kroz višegodišnje defolijacije mogu oslabiti četinjače, smanjiti njihov prirast i stvoriti uvjete za dodatnu štetu zbog drugih biotskih i abiotskih čimbenika.
Cilj istraživanja bio je utvrditi dominirajuću vrstu roda Cephalcia koja je uzrokovala defolijaciju na sjeveru Slovenije i istražiti neka njena bioekološka obilježja (temperature aktivacije najvažnijih fenoloških razdoblja), brojnost pretkukuljica u tlu i utjecaj vrsta Cephalcia na defolijaciju drveća.
U 2009. i 2010. godini prikupljeni su uzorci tla (25 ˟ 25 ˟ 20 cm) s površina ispod krošanja na šest lokacija, raspoređenim uzduž cijele padine, a s namjerom taksonomske identifikacije i fotografiranja pretkukuljica različitih vrsta roda Cephalcia. Na taj je način ukupno fotografirano i identificirano 147 jedinki.
Broj pretkukuljica u uzorcima tla 2009. godine iznosio je od 160 do 944 jedinki/m2 tla, dok je brojnost pretkukuljica iz 2010. godine bila manja, ali još uvijek visoka i iznosila je od 64 do 320 primjeraka/m2 tla. Prema Battisti i Rodeghiero (1988), intenzitet defolijacije pri kojoj nastaje štetni učinak na smreci nastaje kada brojnost iznosi 20 pretkukuljica/m2 tla. Na lokaciji Prevalje 2010. godine prosječan broj pretkukuljica iznosio je 189 jedinki/m2 tla, što upućuje na posljedičnu defolijaciju.
Determinacija vrsta na temelju prikupljenih pretkukuljica ukazala je na dominaciju vrste C. arvensis (71 %). Ostatak pretkukuljica pripadao je drugim vrstama roda Cephalcia ili ih se zbog nejasnih uzoraka nije moglo preciznije odrediti.