DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Liu, C-C., Y-G. Liu, K. Guo, Y-R. Zheng, G-Q. Li, L-F. Yu, R. Yang, 2010: Influence of drought intensity on the response of six woody karst species subjected to successive cycles of drought and rewatering. Physiologia Plantarum 139: 39–54.
Nikolaeva, M. K., S. N. Maevskaya, A. G. Shugaev, N. G. Bukhov, 2010: Effect of Drought on Chlorophyll Content and Antioxidant Enzyme Activities in Leaves of Three Wheat Cultivars Varying in Productivity. Russian Journal of Plant Physiology 57 (1): 87–95.
Peñuelas, J., J.G. Canadell, R. Ogaya, 2011: Increased water-use efficiency during the 20th century did not translate into enhanced tree growth. Global Ecology and Biogeography 20: 597–608.
Waring, R. H., J. J. Landsberg, 2011: Generalizing plant–water relations to landscapes. Journal of Plant Ecology 4(1–2): 101–113.
Ruiz-Labourdette, D., D. Nogués-Bravo, H. Sáinz Ollero, M.F Schmitz, F.D. Pineda, 2012: Forest composition in Mediterranean mountains is projected to shift along the entire elevational gradient under climate change. Journal of Biogeography 39, 162–176.
Saxe, H., M.G.R. Cannell, Ø. Johnsen, M.G. Ryan, G. Vourlitis, 2001: Tree and forest functioning in response to global warming. New Phytologist 149: 369–399.
Schär, C., P.L.,Vidale, D. Lüthi, C. Frei, C. Häberli, M.A Liniger, C. Appenzeller, 2004: The role of increasing temperature variability in European summer heat waves. Nature 427: 332–336.
Schulze, E.D., P. Ciais, S. Luyssaert, M. Schrumpf, I.A. Janssens, B. Thiruchittampalam, J. Theloke, M. Saurat, S. Bringezu, J. Lelieveld, A. Lohila, C. Rebmann, M. Jung, D. Bastviken, G. Abril, G. Grassi, A. Leip, A. Freibauer, W. Kutsch, A. Don, J. Nieschulze, A. Börner, J.H. Gash, A.J. Dolman, 2010: The European carbon balance. Part 4: integration of carbon and other trace-gas fluxes. Global Change Biology 16, 1451–1469.
Shen, H., J.A. Klein, X. Zhao, Y. Tang, 2009: Leaf photosynthesis and simulated carbon budget of Gentiana straminea from a decade-long warming experiment. Journal of Plant Ecology 2 (4): 207–216.
van Mantgem, P. J., N. L. Stephenson, J. C. Byrne, L. D. Daniels, J. F. Franklin, P. Z. Fulé, M. E. Harmon, A. J. Larson, J.M. Smith, A.H. Taylor, T. T. Veblen, 2009: Widespread increase of tree mortality rates in the Western United States. Science 323, 521–524.
Wettstein, von D., 1957: Chlorophyll-letale und der Submikroskopische Formwechsel der Plastiden. Experimental Cell Research 3: 427–433.
Woodward, F.I., M.R. Lomas, 2004: Vegetation dynamics – simulating responses to climate change. Biol. Rev. 79: 643–670.
Sažetak
Glavni elementi globalnih klimatskih promjena su povećanje temperature, porast atmosferskih koncentracija CO2 i redistribucija oborina, zbog čega se tijekom vegetacijskog razdoblja na nekim staništima češće javlja suša. Kao važni rezervoar ugljika, šume mogu djelomice kompenzirati rast atmosferskog CO2, zbog čega je praćenje asimilacije CO2 u šumama u 21. stoljeću od izuzetne važnosti. U radu su praćeni fiziloški parametri bukve (Fagus sylvatica L.), jele (Abies alba Mill) i smreke (Picea abies (L.) Karsten) u 4 zaštićena šumska planinska područja sa različitim osobinama staništa (Slika 1 i Tablica 1.). Mjerenja na svim lokalitetima su provedena tri puta u 2011. godini: prvo mjerenje između 29.06. i 01.07 (Termin 1)., drugo između 01.08. i 03.08. (Termin 2), a treće od 13.09. do 15.09. (Termin 3). Na odabranim stablima obavljena su mjerenja intenziteta fotosinteze i transpiracije pomoću LC Pro+ Portable Photosynthesis System-a (proizvođač ADC BioScientific Ltd), dok je učinkovitost korištenja vode (WUE) izračunata iz odnosa fotosinteze i transpiracije. Koncentracija fotosintetskih pigmenata bila je određena u 100% acetonskom ekstraktu pigmenata primjenom spektrofotometra metodom Wettsteina (1957). Podaci o količini oborina i temperaturi za ove lokalitete su dobiveni od Republičkog Hidrometerološog Zavoda Srbije.
Temeljem analize dobivenih podataka utvrđena je korelacija između niske količine oborina i smanjenje fotosintetske aktivnosti, koja je bila najizrazitija na Vidliču i na Fruškoj gori tj. na staništima smještenim na grebenskom dijelu ili uzvišenom dijelu planinske padine (Tablica 2 i slika 2). Zbog male količine oborina najmanji intenzitet fotosinteze izmjeren je u rujnu unatoč optimalnijoj temperaturi. Slična pojava je primijećena kod smreke na Tari ali ne i kod jele (Tablica 3), što se može povezati sa vlažnošću tla i smanjenom otjecanju vode. Na Kopaoniku gdje se ispitivane populacije bukve i smreke nalaze u dolini, pored potoka (Slika 1) nedostatak oborina nije izazvao značajno smanjenje intenziteta fotosinteze (Tablica 2 i 3). Vrijednost WUE je bila u pozitivnoj korelaciji sa količinom oborina i intenzitetom fotosinteze, ali u negativnoj korelaciji sa temperaturom, što ukazuje na poremećaj učinkovitosti korištenja vode zbog suše praćene povećanjem temperature (Tablica 6). Količina fotosintetskih pigmenata u rujnu se smanjila skoro kod svih promatranih populacija, ali je ovo smanjenje bilo statistički signifikantno jedino kod bukve na Vidliču i kod smreke na Tari (Tablice 4, 5). Mogući uzroci ovakvog smanjenja su kraj vegetacijske sezone ili suša. Izuzetno male količine oborina, kao posljedica poremećene klime, svakako djeluje na smanjenje asimilacije CO2 pa samim tim i na smanjenje bioprodukcije.