DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 66 <-- 66 --> PDF |
125. obljetnica osnivanja zagrebačkog Botaničkog vrta obilježena prigodnom poštanskom markom Alojzije Frković Ovogodišnja svibanjska manifestacija „Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma“, koja se već tradicionalno održava svake godine u Zagrebu, proći će u znaku 125. obljetnice osnivanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu*.Tom značajnom jubileju pridružile su se i Hrvatske pošte izdanjem prigodnog poštanskog bloka s uspjelim grafičkim rješenjem marke Ivone Đokić Đurić, dizajnerice iz Zagreba. Tiskana u višebojnom ofsetnom tisku s dodatkom mirisa (!) marku, nominalne vrijednosti 11,00 kn, tiskala je Tiskara „Zrinski“ d.d. Čakovec u nakladi od 30.000 primjeraka. Najstariji hrvatski botanički vrt zakonom zaštićen Kako je to istaknuto u prigodnom promidžbenom listiću koji prati marku, Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, kao najstariji hrvatski vrt, treća je najpopularnija turistička znamenitost Zagreba, zakonom zaštićen kao kulturno dobro i spomenik parkovne arhitekture. Uz Botanički vrt ljekovitog bilja, jedini je sveučilišni botanički vrt u našoj metropoli i predstavnik Hrvatske u Europskom konzorciju botaničkih vrtova starog kontinenta, što ulijeva nadu da će zacrtani planovi obnove vrta biti u buduće dijelom financirani iz europskih fondova. Botanički vrt je danas smješten u samom središtu grada na Trgu Marka Marulića u produžetku Gundulićeve ulice. Gdje je vrt bio lociran prije 125 godina, kad se još nije znalo za „zelenu potkovu“? Kako je izgledao Zagreb u posljednjoj dekadi 19.st.? Odgovor na ove upite naći ćemo u članku dr.sc. Ljerke Regule Bevilacqua, zacijelo najbolje poznavateljice ovog kulturnog bisera, objavljenom u časopisu „Priroda“ prije ravno 45 godina povodom 80. godišnjice osnutka vrta: „Zagreb je u to vrijeme živio mirnim i tihim životom, sa približno 38 tisuća stanovnika i 2000 kuća. Grad Zagreb sačinjavali su tada Gornji grad, Trg bana Josipa Jelačića, Ilica i Vlaška ulica te nekoliko ulica do njih. Sve ostalo smatralo se izvangradskim područjem…I netom osnovani Botanički vrt bio je tada „izvan grada“. Okruživali su ga tratine i kukuruzišta, a jedini zvuk koji je dopirao do njegovih nasada bili su cvrkut ptica i zvona s nekoliko tornjeva, kojih je skladnu pjesmu samo kadkad prekinuo zvižduk lokomotive prolazećeg vlaka. Nije tu bilo ni buke električnog tramvaja ni mnoštva automobila, a niti velikih zgrada poput Sveučilišne knjižnice, Hrvatskog narodnog kazališta i hotela „Esplanade“. Sve su te građevine nastale kasnijim tijekom vremena.“ Profesori botanike – osnivači i predstojnici vrta Iako je još godine 1876. istaknuta potreba za osnivanjem botaničkog vrta a Bohuslav pl. Jiruš, prof. botanike, izvršio potrebne predradnje za njegovo osnivanje, do utemeljenja današnjeg Botaničkog vrta došlo je petnaest godina kasnije, točnije 1891.Njegovim osnivačem smatra se Antun Heinz, također prof. botanike, nekadašnji Jirušov asistent, a same nacrte prema njegovoj zamisli izradio je i izgradnjom rukovodio nadvrtlar Viteslav Durehanek. Iste godine podignuta je i vrtlarska kuća i staklenik.Umirovljenjem prof. Heinza (1913.) na njegovo mjesto dolazi prof. dr. Stjepan Đurašin, a dvije godine kasnije prof. Vale Vouk u svojstvu predstojnika Botaničkog zavoda i vrta. Neko je vrijeme predstojnikom Zavoda i vrta bio i prof.dr. Ivo Horvat, potom prof. dr. Stjepan Horvatić i dr. Spomenimo još da je u vrijeme osnutka Botanički vrt bio u sastavu Botaničko-fiziološkog zavoda Sveučilišta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu podignut je na površini od 4,7 ha, čije je zemljište dala tadašnja gradska općina uz uvjet „da vrt bude pristupačan pučanstvu“. Prostrani perivoj s vijugavim stazama u tzv. engleskom stilu čini najveći dio vrta, dok je vidno manji cvjetni parter strogih simetričnih linija u tzv. francuskom stilu. Tu je i vrtlarska kućica i stari vrtni paviljon u kojemu se tijekom ljetnog razdoblja godine održavaju različite botaničko-edukativne radionice, predavanja, izložbe i sl. Vrijedno je istaknuti i raskošnu željeznu ogradu vrta, a djelo je majstora zagrebačke Obrtničke škole s kraja 19. i početka 20.st. Vrt s 5000 različitih bilina Iako su izvorne biljne vrste, poglavito drveće i grmlje, u vrtu ne samo dobro zastupljene nego i raspoređene po biljno-geografskim skupinama (kraška, brdska, alpska, nizinska, mediteranska), polaznici Šumarskog fakulteta, barem u moje vrijeme, manje su vremena provodili u Botaničkom vrtu. Razlog je jednostavan: imali smo pri ruci u Maksimiru, tik do fakulteta, naš šumski vrt! No da vidimo |