DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 66     <-- 66 -->        PDF

125. obljetnica osnivanja zagrebačkog Botaničkog vrta obilježena prigodnom poštanskom markom
Alojzije Frković
Ovogodišnja svibanjska manifestacija „Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma“, koja se već tradicionalno održava svake godine u Zagrebu, proći će u znaku 125. obljetnice osnivanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu*.Tom značajnom jubileju pridružile su se i Hrvatske pošte izdanjem prigodnog poštanskog bloka s uspjelim grafičkim rješenjem marke Ivone Đokić Đurić, dizajnerice iz Zagreba. Tiskana u višebojnom ofsetnom tisku s dodatkom mirisa (!) marku, nominalne vrijednosti 11,00 kn, tiskala je Tiskara „Zrinski“ d.d. Čakovec u nakladi od 30.000 primjeraka.
Najstariji hrvatski botanički vrt zakonom zaštićen
Kako je to istaknuto u prigodnom promidžbenom listiću koji prati marku, Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, kao najstariji hrvatski vrt, treća je najpopularnija turistička znamenitost Zagreba, zakonom zaštićen kao kulturno dobro i spomenik parkovne arhitekture. Uz Botanički vrt ljekovitog bilja, jedini je sveučilišni botanički vrt u našoj metropoli i predstavnik Hrvatske u Europskom konzorciju botaničkih vrtova starog kontinenta, što ulijeva nadu da će zacrtani planovi obnove vrta biti u buduće dijelom financirani iz europskih fondova.
Botanički vrt je danas smješten u samom središtu grada na Trgu Marka Marulića u produžetku Gundulićeve ulice. Gdje je vrt bio lociran prije 125 godina, kad se još nije znalo za „zelenu potkovu“? Kako je izgledao Zagreb u posljednjoj dekadi 19.st.? Odgovor na ove upite naći ćemo u članku dr.sc. Ljerke Regule Bevilacqua, zacijelo najbolje poznavateljice ovog kulturnog bisera, objavljenom u časopisu „Priroda“ prije ravno 45 godina povodom 80. godišnjice osnutka vrta: „Zagreb je u to vrijeme živio mirnim i tihim životom, sa približno 38 tisuća stanovnika i 2000 kuća. Grad Zagreb sačinjavali su tada Gornji grad, Trg bana Josipa Jelačića, Ilica i Vlaška ulica te nekoliko ulica do njih. Sve ostalo smatralo se izvangradskim područjem…I netom osnovani Botanički vrt bio je tada „izvan grada“. Okruživali su ga tratine i kukuruzišta, a jedini zvuk koji je dopirao do njegovih nasada bili su cvrkut ptica i zvona s nekoliko tornjeva, kojih je skladnu pjesmu samo kadkad prekinuo zvižduk lokomotive prolazećeg vlaka. Nije tu bilo ni buke električnog tramvaja ni mnoštva automobila, a niti velikih zgrada poput Sveučilišne knjižnice, Hrvatskog narodnog kazališta i hotela „Esplanade“. Sve su te građevine nastale kasnijim tijekom vremena.“
Profesori botanike – osnivači i predstojnici vrta
Iako je još godine 1876. istaknuta potreba za osnivanjem botaničkog vrta a Bohuslav pl. Jiruš, prof. botanike, izvršio potrebne predradnje za njegovo osnivanje, do utemeljenja današnjeg Botaničkog vrta došlo je petnaest godina kasnije, točnije 1891.Njegovim osnivačem smatra se Antun Heinz, također prof. botanike, nekadašnji Jirušov asistent, a same nacrte prema njegovoj zamisli izradio je i izgradnjom rukovodio nadvrtlar Viteslav Durehanek. Iste godine podignuta je i vrtlarska kuća i staklenik.Umirovljenjem prof. Heinza (1913.) na njegovo mjesto dolazi prof. dr. Stjepan Đurašin, a dvije godine kasnije prof. Vale Vouk u svojstvu predstojnika Botaničkog zavoda i vrta. Neko je vrijeme predstojnikom Zavoda i vrta bio i prof.dr. Ivo Horvat, potom prof. dr. Stjepan Horvatić i dr. Spomenimo još da je u vrijeme osnutka Botanički vrt bio u sastavu Botaničko-fiziološkog zavoda Sveučilišta u Zagrebu.
Botanički vrt u Zagrebu podignut je na površini od 4,7 ha, čije je zemljište dala tadašnja gradska općina uz uvjet „da vrt bude pristupačan pučanstvu“. Prostrani perivoj s vijugavim stazama u tzv. engleskom stilu čini najveći dio vrta, dok je vidno manji cvjetni parter strogih simetričnih linija u tzv. francuskom stilu. Tu je i vrtlarska kućica i stari vrtni paviljon u kojemu se tijekom ljetnog razdoblja godine održavaju različite botaničko-edukativne radionice, predavanja, izložbe i sl. Vrijedno je istaknuti i raskošnu željeznu ogradu vrta, a djelo je majstora zagrebačke Obrtničke škole s kraja 19. i početka 20.st.
Vrt s 5000 različitih bilina
Iako su izvorne biljne vrste, poglavito drveće i grmlje, u vrtu ne samo dobro zastupljene nego i raspoređene po biljno-geografskim skupinama (kraška, brdska, alpska, nizinska, mediteranska), polaznici Šumarskog fakulteta, barem u moje vrijeme, manje su vremena provodili u Botaničkom vrtu. Razlog je jednostavan: imali smo pri ruci u Maksimiru, tik do fakulteta, naš šumski vrt! No da vidimo

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 67     <-- 67 -->        PDF

uživo močvarni čempres (Taxodium distichum), stablo vlažnih i močvarnih staništa koje tjera nad zemljom korijenje za disanje, poveću skupinu bambusa, Pančićevu omoriku, crnom boru sličnu ali ipak različitu munjiku (Pinus heldreichii) ili moliku (Pinus peuce), valjalo je ipak svratiti u Botanički vrt.
U vrtu danas raste gotovo 5000 različitih bilina. Dok se pri njegovu osnivanju težilo uzgoju egzotičnog bilja, danas su korisnicima vrta najzanimljivije domaće vrste. Naglasak je na ugroženim i zakonom zaštićenim vrstama hrvatske flore, naglašava autorica teksta promidžbenog listića dr.sc. Sanja Kovačić, koje se sakupljaju na prirodnim lokalitetima i uzgajaju na za to namijenjenim površinama-kamenjarima. U zapadnom dijelu vrta nalaze se staklenici koji nisu otvoreni za posjetitelje, ali velik dio tog bilja (palme, kaktusi i dr.) smješten je u ljetnim mjesecima na otvorenom. Zbirke se povećavaju i zamjenom sjemenja s drugim botaničkim vrtovima i arboretima iz svijeta. U Botaničkom vrtu održava se nastava iz gotovo svih područja botanike koja su uključena u nastavne planove i programe na Biološkom odsjeku PMF-a.
Botanički vrt ljekovitog bilja
Što se tiče drugog zagrebačkog sveučilišnog botaničkog vrta, spomenutog u uvodu, Botaničkog vrta ljekovitog bilja „Fran Kušan“, isti je osnovan iza Drugog svjetskog rata (1947. g.). Smješten je na gornjem sjevernom dijelu grada ponad Gubčeve zvijezde, a ime nosi po svom osnivaču prof. dr. sc. Franu Kušanu, dugogodišnjem profesoru botanike Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Vrt ima površinu od 2,4 ha i jedini je u nas i u našem okruženju specijalizirani vrt za ljekovito bilje.
Kako kao autor ovog priloga boravim u Rijeci, bio sam u prilici upoznati se s bogatim programom koji povodom značajne obljetnice, a u sklopu Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma priprema riječki Prirodoslovni muzej (PMR)*. Tako je prvog dana predviđen stručni obilazak Primorskog botaničkog vrta, uz naglasak na mediteranske vrste te kreativna edukativna radionica za organizirane grupe učenika osnovnih škola „Zeleni laboratorij“. Uz brojne druge predstave i niza poučnih radionica Tjedan okončava koncertom iznenađenja i druženja u Primorskom botaničkom vrtu PMR, kojim će se dočekati skorašnji Međunarodni dan biljaka i Europska noć muzeja.
* Četvrti „Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske“, u organizaciji Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva, održat će se od 6. do 18. svibnja 2014. u više gradova Hrvatske. Sama svečanost otvorenja Tjedna predviđena je za 12. svibnja u Botaničkom vrtu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom 125. obljetnice osnutka.