DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 75     <-- 75 -->        PDF

SUSRETI GORANA ŠUMARA-UMIROVLJENIKA POSTAJU TRADICIONALNI
Alojzije Frković
Nakon prvog druženja u Šumariji Delnice 2011.(Gospodska bajta), drugog u Šumariji Crni Lug 2012. (Pjetlićev vrh) i trećeg, godinu dana kasnije u Šumariji Vrbovsko 2013. (Litorić), na sam Dan zaštite okoliša 5. lipnja 2014. upriličen je četvrti po redu susret Gorana šumara-umirovljenika bivšeg Šumskog gospodarstva Delnice, odnosno današnje Uprave šuma Podružnice Delnice Hrvatskih šuma članova Sekcije umirovljenika HŠD Ogranak Delnice. Domaćin je ovoga puta bila Šumarija Klana, koja na ukupnoj gospodarenoj površini od 6.698 ha obuhvaća dijelom gorsko, dijelom submediteransko područje Primorsko-goranske županije. Dok smo onaj neoficijelni dio druženja redovito znali provesti u jednoj od šumarijskih lovačkih kuća (njihova su imena navedena u zagradi), zbog kašnjenja radova na opremanju novopodignute lovačke kuće na Suhom, ovogodišnji i službeni i neslužbeni dio druženja odvijao se u lovačkoj kući Lovačkog društva „Zec“ Klana u Liscu nedaleko Klane.
Od ukupno pozvanih 39 šumara-umirovljenika i njihovih gostiju, skupu se odazvalo njih 17 (43 %), od toga sve više mlađih kolega koji su se od aktivne službe oprostili prije godinu dvije. Kako ostaje samo ono što je zapisano, evo imena sudionika, sve redom dipl. ing. šumarstva: Marijan Abramović, Ivan Citković, Josip Crnković, Alojzije Frković, Željko Gjukić, Željko Golik, Tomislav Heski, Josip Janeš, Nikola Jugović, Ivan Malnar, Zdravko Mihelčić, Slavko Milošević, Momčilo Ostojić, Božidar Pleše, Berta Spudić, Alojzije Štimac i Milan Zdjelar.
Spasimo naše šume od lošeg gospodarenja
Imajući na umu današnji svjetski dan posvećen zaštiti okoliša, predsjednik Sekcije Josip Crnković, dipl. ing. šum. u svom je obraćanju, uz zahvalu domaćinu na gostoprimstvu a prisutnim kolegama na odazivu, podsjetio na osnovne ciljeve zaštite okoliša: educiranje javnosti o problematici onečišćenja okoliša i poticanja na rješavanje tih problema, pri čemu i mi šumari kao ekolozi možemo dati značajan doprinos. I naše šume mogu biti ugrožene ne samo od šumskih požara, onečišćenja zraka, poremećene klime, nego i od lošeg gospodarenja odnosno neprimjerenog iskorištavanja, naglasio je Crnković. Odajući minutom šutnje počast našim pokojnicima, prema predviđenom dnevnom redu skupu se obratio upravitelj delničke podružnice Uprave šuma Srećko Petranović, dipl. ing. šum. Podsjetivši svoje kolege, danas umirovljenike, na štete koje je šumama Gorskog kotara minule zime nanijela „ledena kiša“, za čelnog čovjeka delničke uprave za šume i šumarstvo Gorskog kotara (i ne samo Gorskog kotara!) daleko veća opasnost proizlazi iz u posljednje vrijeme često spominjane konkurentnosti, tržišnih uvjeta privređivanja i slično. Podsjetivši na najavljeni Prijedlog sistematizacije Hrvatskih šuma d.o.o., koji će ako ne doživi potrebne izmjene i dopune izazvati nesagledive štetne posljedice ne samo za daljnji prosperitet naše „zelene struke“, nego, još gore, i na i onako sve to prisutniju depopulaciju Gorskog kotara. Imamo i snage i umijeća da štete od „ledene kiše“ relativno brzo saniramo,ali za rješenje problema kojemu su primjerice uzgajanje i zaštita šuma postale nerentabilne djelatnosti, ostajemo nemoćni.
Bukva dominantna vrsta drveća
Izrazivši zadovoljstvo da je u svojoj rodnoj Klani mogao ugostiti delničku Sekciju umirovljenika – svoje dojučerašnje kolege, novi/stari upravitelj Šumarije Klana Herman Sušnik, dipl. ing. šum. (dužnost upravitelja najprije je obavljao od 1965. do 1996., da bi nakon stanke od 15 godina kada je obnašao visoke dužnosti u Upravi šuma Delnice, odnosno u resornom Ministarstvu bivše Vlade RH

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ponovno 2011. stao na čelo mjesne šumarije), iznijeo je podatak da se ime Šumarije Klana prvi puta spominje još daleke 1812. g. kada egzistira i Ministarstvo zaštite šuma i voda, koje je očito znalo cijeniti šume kada ih je stavilo u svoj naslov. Na ukupnoj gospodarenoj površini, prema riječima upravitelja, ustanovljene su dvije gospodarske jedinice, GJ „Dletvo“ i GJ „Suho“ s prevladavajućom bukvom (70 %). Drvna zaliha je procijenjena na 1,69 mil. kubičnih metara, s godišnji prirastom od 32,5 odnosno etatom od 24,5 tisuća kubičnih metara. U nižim čestima šumarije (raspon nadm.visina od 540 do1471 m), zastupljene su termofilnije vrste, poput hrasta kitnjaka, cera, crnog graba, lipe, trešnje. Na ciklonom poharanim površinama unašani su crni i obični bor, ariš, smreka, duglazija (u 2013. g. na površini od 10 ha posađeno je 15.000 kom sadnica smreke i crnog bora). Što je i za očekivati, glavninu sječivog etata čini bukva, od čega 10.000 kub. metara u obliku ogrjevnog drveta, dok se oblovina pretežito isporučuje lokalnoj Drvnoj industriji Klana, najvećem proizvođaču stolica u širem okruženju.
Kako se iz samih toponima šumskih predjela na višim nadmorskim visinama može zaključiti (Veliko i Malo pakleno, Bela škalja, Tetrijebovac, Ceclje, Željezna vrata), tereni šumarije vrlo su razvedeni, prepuni vrtača, škrapa, ponikava, kraških uvala i isturenih glavica. Njih je bilo nemoguće privesti gospodarenju bez dobrih šumskih cesta i traktorskih vlaka. Tog mukotrpnog, skupog i pionirskog posla započelo je još daleke 1955. Kotarsko šumsko poduzeće Klana (prvo poslijeratno ime šumarije), a okončala današnja garnitura mladih šumara, kada otvorenost šuma danas premašuje 21 km/1000 ha. Šumarija Klana zapošljava trideset dvoje ljudi, od dipl. ing. šumarstva do sjekača, traktorista i administrativnog osoblja. Više od polovice svih radova, od sječe i izrade drvnih sortimenata, izvlačenja, radova na pošumljavanju, njezi šuma i zaštiti od požara uspijevaju izvršiti vlastitim snagama, dok ostatak obavljaju privatni poduzetnici.
Uzorno lovište „Gumance“ u sklopu lovišta „Smrekova draga“
Ono po čemu je Šumarija Klana poznata i izvan granica naše zemlje to su ne samo njeni živopisni šumski predjeli, značajni krajolici, atraktivni vidikovci i zaštićeni objekti prirode, već nadasve divljač, a s njom i razvijeni lovni turizam. Uz divlju svinju u posljednje vrijeme od krupne trofejne divljači najzastupljeniji su jelen obični i smeđi medvjed, kao zajednička divljač sa susjednom Notranjskom. Zahvaljujući brižnom gospodarenju, redovitom zimskom prihranjivanju i zaštiti, bivše lovište „Gumance“, danas u sklopu velikog otvorenog lovišta „Smrekova draga“ (18.000 ha), jedno je od najatraktivnijih planinskih lovišta RH. U njemu se stiče (odstrjeljuje) ne samo brojem, nego i trofejnom kvalitetom najveći broj jelenske divljači unutar delničke Podružnice Uprave šuma, a sav odstrjel realiziraju isključivo domaći i strani lovci turisti. Zahvaljujući ljubavi prema šumi i divljači, tu su ponikle lovne legende, poput nadlugara Toneta Rudina i Pavla Pavića Sušnika koji su današnjem lovniku Damiru Prokopoviću, dipl.inž. zaštite prirode i lovstva uzor i poticaj da nastavi njihovo djelo. Da bi dokazao prisnost lovne klijentele i osoblja Šumarije Klana, upravitelj Sušnik pozvao je na današnje druženje šumara umirovljenika talijanskog lovca dr. Giovannija Padovanija, koji već punih četvrt stoljeća lovi u revirima delničke uprave, (najduže u lovištu „Gumance“), pozdravivši ga ne samo kao gosta, nego i kao prijatelja. Kako na području lovišta klanske šumarije obitavaju, pored smeđeg medvjeda, i ostale dvije krupne zvijeri – vuk i ris, lovnik Prokopović uključen je u veliki projekt „DinaRis“ što ga provode

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 77     <-- 77 -->        PDF

znanstvene ustanove iz Zagreba i Ljubljane, kao i u telemetrijska istraživanja predatora odnosno njihovog plijena (srna.) Kako se bližilo vrijeme domjenku, svoje je interesantno izlaganje upravitelj šumarije okončao stihovima iz pjesme simboličnog naslova „Po domjenku s prijateljima“ kojoj je autor nitko drugi do prvi poslijeratni upravitelj Šumarije Klana Zvonimir Tomac[3]:
                „Nazdravljam svima:Živjeli prijatelji moji,
                Domjenak je radost budimo si kakti svoji
                Pak, naš domjenak, nek je bil kakti šala,
                A kaj smo se skup radovali, najljepša hvala“
Zbog profita ugrožen značaj općekorisnih funkcija šume
Prema zacrtanom dnevnom redu, skup šumara-umirovljenika u Klani pozdravili su tajnik središnjice Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu mr.sc. Damir Delač, dipl.ing. šum. i novoizabrani predsjednik HŠD-a Ogranak Delnice Goran Bukovac, dipl.ing. šum. Pozvavši se na odredbe važećeg Zakona o šumama, posebno na ključne stavke iz kojih proizlazi da je šuma specifično prirodno bogatstvo („od posebnog interesa za RH“!), a time bi trebale imati „njezinu osobitu zaštitu“, Delač se upitao provodimo li ta načela u praksi ili nam je to političkom obstrukcijom onemogućeno? U težnji za profitom sve se više gube iz vida općekorisne funkcije šuma, načela potrajnosti prihoda i dr. Podsjetivši slušateljstvo na skorašnju značajnu obljetnicu naše zelene struke – 250. godišnjicu organiziranog šumarstva RH (1765–2015) te na neke aktualnosti koje će biti razmotrene na skorašnjoj izbornoj skupštini HŠD-a., tajnik Delač poklonio je svakom umirovljeniku primjerak knjige Ane Horvat Stablopis – hrvatski pjesnici o stablu i šumi, koju je HŠD izdalo u povodu UN-ovog proglašenja 2011. godine Međunarodnom godinom zaštite šuma na prijedlog RH. Od više pobrojenih aktivnosti rada i djelovanja Podružnice Delnice, kolega Bukovac je izdvojio: permanentno stručno uzdizanje članstva, organizaciju zanimljivog posjeta Parku prirode Lonjsko polje, prisnu suradnju s učenicima područnih osnovnih škola te, na što je posebno ponosan, svesrdnu suradnju članova Podružnice na besprijekorno održanom 45. EFNS-u na Vrbovskoj poljani (Mrkopalj) 2013. g.
Općina bez nezaposlenih
Pozdravljen burnim pljeskom za riječ se javio Matija Laginja, dipl. ing. šum. načelnik Općine Klana, jedne od, kako je istakao, najmanje ali i najuspješnije općine riječkog prstena. Bilo je ugodno čuti od mladog agilnog kolege podatak da ova općina, koja godišnje prihoduje oko 10 mil.kuna, nema ni jednog nezaposlenog! Izvore prihoda za svoj rad i ulaganja općina crpi od više uspješnih tvrtki koje djeluju na njenom području, poput Drvne industrije, asfaltne baze, kamenoloma, šumarije, transporta. Kako je načelnik kao pasionirani lovac ujedno i predsjednik mjesnog Lovačkog društva „Zec“ Klana, to je i korištenje njihove lovačke kuće na Liscu za današnje druženje bio samo znak pažnje i dobre

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 78     <-- 78 -->        PDF

suradnje općine i Društva. Ono po čemu je Klana jedinstvena na području Primorsko-goranske županije pa i šire je njeno Prvo lovačko pjevačko društvo „Matko Laginja“ koje djeluje već više desetljeća. Jedan od njenih osnivača i članova zbora te dugogodišnji tajnik Društva za povjesnicu Klana Anton Starčić, dipl. upravni pravnik, pojasnio nam je brojne zanimljivosti iz povijesti ovoga naselja, čije se ime prvi puta spominje još u 12. st. Više pozornosti posvećujući blagu nego sebi, Klančani su svoje održanje i prosperitet temeljili na drvu, prijevozu i poljoprivredi. Za potrebe željeznice bili su na glasu kao izvrsni „šveljari“, izrađivači pragova. Starčić se predstavio i kao etnograf i modelar, čiji ručni radovi danas krase mnoge etnografske zbirke, pa tako i nedavno otvoreni stalni postav šumarstva i lovstva u Brodu na Kupi.
Sljedeći susret u Lividragi
Zaključujući današnji vrlo opsežan program službenog dijela susreta, nakon četverogodišnjeg uspješnog vođenja Sekcije, staro je „rukovodstvo“ zamijenjeno novim. Jednoglasnom odlukom Sekciju će voditi: Željko Golik, Zdravko Mihelčić i Momčilo Ostojić. Domaćin sljedećeg druženja bit će Šumarija Gerovo, čije su šume pretrpjele najveće štete od „ledene kiše“, a čiji upravitelj dr. sc. Josip Malnar zbog brojnih obveza nije mogao nazočiti susretu u Klani.
Kako nam vremenske prilike nisu bile naklonjene da se uputimo na obilazak terena (učestali naleti kiše), druženje je nastavljeno na prostoru ispred lovačke kuće, gdje smo uz delicije na žaru još dugo razmjenjivali sjećanja i događanja.