DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ponovno 2011. stao na čelo mjesne šumarije), iznijeo je podatak da se ime Šumarije Klana prvi puta spominje još daleke 1812. g. kada egzistira i Ministarstvo zaštite šuma i voda, koje je očito znalo cijeniti šume kada ih je stavilo u svoj naslov. Na ukupnoj gospodarenoj površini, prema riječima upravitelja, ustanovljene su dvije gospodarske jedinice, GJ „Dletvo“ i GJ „Suho“ s prevladavajućom bukvom (70 %). Drvna zaliha je procijenjena na 1,69 mil. kubičnih metara, s godišnji prirastom od 32,5 odnosno etatom od 24,5 tisuća kubičnih metara. U nižim čestima šumarije (raspon nadm.visina od 540 do1471 m), zastupljene su termofilnije vrste, poput hrasta kitnjaka, cera, crnog graba, lipe, trešnje. Na ciklonom poharanim površinama unašani su crni i obični bor, ariš, smreka, duglazija (u 2013. g. na površini od 10 ha posađeno je 15.000 kom sadnica smreke i crnog bora). Što je i za očekivati, glavninu sječivog etata čini bukva, od čega 10.000 kub. metara u obliku ogrjevnog drveta, dok se oblovina pretežito isporučuje lokalnoj Drvnoj industriji Klana, najvećem proizvođaču stolica u širem okruženju.
Kako se iz samih toponima šumskih predjela na višim nadmorskim visinama može zaključiti (Veliko i Malo pakleno, Bela škalja, Tetrijebovac, Ceclje, Željezna vrata), tereni šumarije vrlo su razvedeni, prepuni vrtača, škrapa, ponikava, kraških uvala i isturenih glavica. Njih je bilo nemoguće privesti gospodarenju bez dobrih šumskih cesta i traktorskih vlaka. Tog mukotrpnog, skupog i pionirskog posla započelo je još daleke 1955. Kotarsko šumsko poduzeće Klana (prvo poslijeratno ime šumarije), a okončala današnja garnitura mladih šumara, kada otvorenost šuma danas premašuje 21 km/1000 ha. Šumarija Klana zapošljava trideset dvoje ljudi, od dipl. ing. šumarstva do sjekača, traktorista i administrativnog osoblja. Više od polovice svih radova, od sječe i izrade drvnih sortimenata, izvlačenja, radova na pošumljavanju, njezi šuma i zaštiti od požara uspijevaju izvršiti vlastitim snagama, dok ostatak obavljaju privatni poduzetnici.
Uzorno lovište „Gumance“ u sklopu lovišta „Smrekova draga“
Ono po čemu je Šumarija Klana poznata i izvan granica naše zemlje to su ne samo njeni živopisni šumski predjeli, značajni krajolici, atraktivni vidikovci i zaštićeni objekti prirode, već nadasve divljač, a s njom i razvijeni lovni turizam. Uz divlju svinju u posljednje vrijeme od krupne trofejne divljači najzastupljeniji su jelen obični i smeđi medvjed, kao zajednička divljač sa susjednom Notranjskom. Zahvaljujući brižnom gospodarenju, redovitom zimskom prihranjivanju i zaštiti, bivše lovište „Gumance“, danas u sklopu velikog otvorenog lovišta „Smrekova draga“ (18.000 ha), jedno je od najatraktivnijih planinskih lovišta RH. U njemu se stiče (odstrjeljuje) ne samo brojem, nego i trofejnom kvalitetom najveći broj jelenske divljači unutar delničke Podružnice Uprave šuma, a sav odstrjel realiziraju isključivo domaći i strani lovci turisti. Zahvaljujući ljubavi prema šumi i divljači, tu su ponikle lovne legende, poput nadlugara Toneta Rudina i Pavla Pavića Sušnika koji su današnjem lovniku Damiru Prokopoviću, dipl.inž. zaštite prirode i lovstva uzor i poticaj da nastavi njihovo djelo. Da bi dokazao prisnost lovne klijentele i osoblja Šumarije Klana, upravitelj Sušnik pozvao je na današnje druženje šumara umirovljenika talijanskog lovca dr. Giovannija Padovanija, koji već punih četvrt stoljeća lovi u revirima delničke uprave, (najduže u lovištu „Gumance“), pozdravivši ga ne samo kao gosta, nego i kao prijatelja. Kako na području lovišta klanske šumarije obitavaju, pored smeđeg medvjeda, i ostale dvije krupne zvijeri – vuk i ris, lovnik Prokopović uključen je u veliki projekt „DinaRis“ što ga provode