DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Karlovački šumari u Sloveniji Oliver Vlainić Šumarska društva dvaju pograničnih i susjednih dijelova Hrvatske i Slovenije, Karlovca i Novog Mesta, uspostavila su odnose 2012. godine dolaskom slovenskih kolega u jednodnevni posjet. Tada je četrdesetak članova Društva inženjera i tehničara šumarstva iz Novog Mesta 12. listopada posjetilo područje UŠP Karlovac. Na početku susreta pozdravili su ih voditelj karlovačke podružnice Hrvatskih šuma Davorin Andrijašević, dipl. ing. šum. i predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. Gostima je prezentirano ustrojstvo Hrvatskih šuma te osnovni podaci o djelovanju i poslovanju UŠP Karlovac. Tadašnji rukovoditelj Proizvodnog odjela Marinko Matešić, dipl. ing. šum. predstavio im je osnovne djelatnosti biološku obnovu šuma i proizvodnju šumskih proizvoda, a rukovoditelj Odjela za lovstvo Albert Ofner, univ. spec. silv. upoznao ih je s lovištima i lovnim poslovanjem. Prvi dio terenskog obilaska bio je u šumariji Jastrebarsko, gdje ih je u g.j. Jastrebarski lugovi dočekao upravitelj šumarije Milan Orešković, dipl. ing. šum. Zajedno sa stručnim suradnikom za uzgajanje šuma Alenom Samaržijom, univ. spec. silv. objasnio im je tehnologiju obnove sastojina hrasta lužnjaka. U nastavku posjeta obiđeno je područje Petrove gore s dijelom ponude Turističkog centra Petrova gora u sklopu Radne jedinice Turizam i ugostiteljstvo Karlovac. Susret je završio ručkom u lovačkom domu Muljava, nakon čega su gosti nastavili put prema Plitvičkim jezerima, što su imali u programu obilaska sljedeći dan. Predsjednik slovenskog društva Viktor Turk, dipl. ing. šum. zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu i pozvao na uzvratni susret u Sloveniju. Taj uzvrat nije uslijedio 2013. godine, jer se u planiranim terminima nije poklopilo lijepo vrijeme, pa se nije htjelo forsirati s posjetom. Zato je sve prolongirano za 2014. godinu. Put je započeo iz Karlovca 11. travnja ujutro. Autobus s 38 putnika, nakon ulaska u Sloveniju na prijelazu Metlika, dočekao je kolega revirnik Radko Biličić, dipl. ing. šum., koji nas je poveo prema mjestu sastanka s ostalim domaćinima. Stigli smo do gostionice Prepih prije Novog Mesta, gdje su nas dočekali predsjednik Društva inženjera i tehničara šumarstva Novo Mesto Viktor Turk, dipl. ing. šum., direktor Šumskog gospodarstva Novo Mesto d.d. Andrej Kastelic, dipl. ing. šum., ispred Zavoda za šumarstvo Slovenije, Područne jedinice Novo Mesto Marjan Grah, dipl.ing.šum. i ispred Fonda poljoprivrednih zemljišta i šuma Republike Slovenije Damjan Golovrški, dipl.ing.šum. te Miha Zupančič, dipl. ing. šum. iz ŠG Novo Mesto. Nakon srdačnog pozdrava domaćini su u pripremljenoj dvorani počeli s prezentacijama o slovenskom šumarstvu. Prvo je Marjan Grah predstavio Zavod za šumarstvo Slovenije i slovenske šume. Šume u Sloveniji prostiru se na 1,191 milijun ha, što čini šumovitost države od 59 %. Prema vlasništvu državnih šuma je 22 %, dok je šuma ostalih vrsta vlasništva 78 %. Ukupno ima 461 tisuća vlasnika i suvlasnika šuma, a prosječna veličina šumskog posjeda je 2,5 ha. Drvna zaliha je 343 milijuna m3 , što daje prosječnu drvnu zalihu od 285 m3/ha. Godišnji prirast je 8,5 milijuna m3, a to je prosječno 7,1 m3/ha. Mogući godišnji etat je 5,7 milijuna m3 , što je 80 % prirasta, a 2012. godine ostvaren je s 4,2 milijuna m3 ili 59 % prirasta, što je 68 % mogućeg etata. U državnim šumama ostvareno je 31 % sječe. Udjel sanitarne sječe kreće se od 20 % do 45 %. Crnogorica čini 46 % drvne zalihe, a od toga smreka 31 %, jela 8 % i bor 6 %, dok među 54 % drvne zalihe bjelogorice najviše otpada na bukvu 32 %, hrast 7 %, javor 5 %, ostalu tvrdu bjelogorica 8 % i meku bjelogoricu 2 %. Šumovitost Slovenije 1875. godine iznosila je 35 %, dok je danas 59 %. Prva osnova gospodarenja izrađena je 1770. godine, prva šumarska škola otvorena je 1869. godine, pošumljavanje krša počelo je u 19. stoljeću, krčenje šuma je zabranjeno 1947. godine, a trenutni zakon o šumama vrijedi od 1993. godine. Zavod za šumarstvo Slovenije formiran je 1994. godine, a uloga mu je obavljanje javne šumarske službe u svim šumama bez obzira na vlasništvo. Ne provodi sječu, privlačenje, transport i prodaju drveta, kao niti trgovinu sa šumama. Sastoji se od središnje jedinice i 14 područnih jedinica na toliko šumskogospodarskih područja sa 680 zaposlenih. Ima 69 lokalnih jedinica, 396 revira i 10 uzgojnih lovišta. Osnovna područja rada zavoda su: • Prikupljanje i održavanje baze podataka o šumama; • Praćenje biološke ravnoteže i oštećenja šuma; • Planiranje gospodarenja šumama i planiranje lovstva; • Uzgoj šuma – obilježavanje stabala za sječu, uzgojne i zaštitne mjere, izrada programa zaštite šuma; • Sudjelovanje u regionalnom i nacionalnom planiranju korištenja zemljišta; • Planiranje izgradnje i održavanja šumskih cesta; • Subvencije u šumarstvu – planiranja i kontrole, popularizacija šuma i informiranje javnosti o šumama; • Informiranje i educiranje vlasnika šuma. Područna jedinica Novo Mesto ima 56 zaposlenih, a od toga 52 šumara. Ima 6 lokalnih jedinica i 37 revira s |