DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Karlovački šumari u Sloveniji
Oliver Vlainić
Šumarska društva dvaju pograničnih i susjednih dijelova Hrvatske i Slovenije, Karlovca i Novog Mesta, uspostavila su odnose 2012. godine dolaskom slovenskih kolega u jednodnevni posjet. Tada je četrdesetak članova Društva inženjera i tehničara šumarstva iz Novog Mesta 12. listopada posjetilo područje UŠP Karlovac. Na početku susreta pozdravili su ih voditelj karlovačke podružnice Hrvatskih šuma Davorin Andrijašević, dipl. ing. šum. i predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. Gostima je prezentirano ustrojstvo Hrvatskih šuma te osnovni podaci o djelovanju i poslovanju UŠP Karlovac. Tadašnji rukovoditelj Proizvodnog odjela Marinko Matešić, dipl. ing. šum. predstavio im je osnovne djelatnosti biološku obnovu šuma i proizvodnju šumskih proizvoda, a rukovoditelj Odjela za lovstvo Albert Ofner, univ. spec. silv. upoznao ih je s lovištima i lovnim poslovanjem. Prvi dio terenskog obilaska bio je u šumariji Jastrebarsko, gdje ih je u g.j. Jastrebarski lugovi dočekao upravitelj šumarije Milan Orešković, dipl. ing. šum. Zajedno sa stručnim suradnikom za uzgajanje šuma Alenom Samaržijom, univ. spec. silv. objasnio im je tehnologiju obnove sastojina hrasta lužnjaka. U nastavku posjeta obiđeno je područje Petrove gore s dijelom ponude Turističkog centra Petrova gora u sklopu Radne jedinice Turizam i ugostiteljstvo Karlovac. Susret je završio ručkom u lovačkom domu Muljava, nakon čega su gosti nastavili put prema Plitvičkim jezerima, što su imali u programu obilaska sljedeći dan. Predsjednik slovenskog društva Viktor Turk, dipl. ing. šum. zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu i pozvao na uzvratni susret u Sloveniju.
Taj uzvrat nije uslijedio 2013. godine, jer se u planiranim terminima nije poklopilo lijepo vrijeme, pa se nije htjelo forsirati s posjetom. Zato je sve prolongirano za 2014. godinu. Put je započeo iz Karlovca 11. travnja ujutro. Autobus s 38 putnika, nakon ulaska u Sloveniju na prijelazu Metlika, dočekao je kolega revirnik Radko Biličić, dipl. ing. šum., koji nas je poveo prema mjestu sastanka s ostalim domaćinima. Stigli smo do gostionice Prepih prije Novog Mesta, gdje su nas dočekali predsjednik Društva inženjera i tehničara šumarstva Novo Mesto Viktor Turk, dipl. ing. šum., direktor Šumskog gospodarstva Novo Mesto d.d. Andrej Kastelic, dipl. ing. šum., ispred Zavoda za šumarstvo Slovenije, Područne jedinice Novo Mesto Marjan Grah, dipl.ing.šum. i ispred Fonda poljoprivrednih zemljišta i šuma Republike Slovenije Damjan Golovrški, dipl.ing.šum. te Miha Zupančič, dipl. ing. šum. iz ŠG Novo Mesto.
Nakon srdačnog pozdrava domaćini su u pripremljenoj dvorani počeli s prezentacijama o slovenskom šumarstvu. Prvo je Marjan Grah predstavio Zavod za šumarstvo Slovenije i slovenske šume. Šume u Sloveniji prostiru se na 1,191 milijun ha, što čini šumovitost države od 59 %. Prema vlasništvu državnih šuma je 22 %, dok je šuma ostalih vrsta vlasništva 78 %. Ukupno ima 461 tisuća vlasnika i suvlasnika šuma, a prosječna veličina šumskog posjeda je 2,5 ha. Drvna zaliha je 343 milijuna m3 , što daje prosječnu drvnu zalihu od 285 m3/ha. Godišnji prirast je 8,5 milijuna m3, a to je prosječno 7,1 m3/ha. Mogući godišnji etat je 5,7 milijuna m3 , što je 80 % prirasta, a 2012. godine ostvaren je s 4,2 milijuna m3 ili 59 % prirasta, što je 68 % mogućeg etata. U državnim šumama ostvareno je 31 % sječe. Udjel sanitarne sječe kreće se od 20 % do 45 %. Crnogorica čini 46 % drvne zalihe, a od toga smreka 31 %, jela 8 % i bor 6 %, dok među 54 % drvne zalihe bjelogorice najviše otpada na bukvu 32 %, hrast 7 %, javor 5 %, ostalu tvrdu bjelogorica 8 % i meku bjelogoricu 2 %. Šumovitost Slovenije 1875. godine iznosila je 35 %, dok je danas 59 %. Prva osnova gospodarenja izrađena je 1770. godine, prva šumarska škola otvorena je 1869. godine, pošumljavanje krša počelo je u 19. stoljeću, krčenje šuma je zabranjeno 1947. godine, a trenutni zakon o šumama vrijedi od 1993. godine.
Zavod za šumarstvo Slovenije formiran je 1994. godine, a uloga mu je obavljanje javne šumarske službe u svim šumama bez obzira na vlasništvo. Ne provodi sječu, privlačenje, transport i prodaju drveta, kao niti trgovinu sa šumama. Sastoji se od središnje jedinice i 14 područnih jedinica na toliko šumskogospodarskih područja sa 680 zaposlenih. Ima 69 lokalnih jedinica, 396 revira i 10 uzgojnih lovišta.
Osnovna područja rada zavoda su:
• Prikupljanje i održavanje baze podataka o šumama;
• Praćenje biološke ravnoteže i oštećenja šuma;
• Planiranje gospodarenja šumama i planiranje lovstva;
• Uzgoj šuma – obilježavanje stabala za sječu, uzgojne i zaštitne mjere, izrada programa zaštite šuma;
• Sudjelovanje u regionalnom i nacionalnom planiranju korištenja zemljišta;
• Planiranje izgradnje i održavanja šumskih cesta;
• Subvencije u šumarstvu – planiranja i kontrole, popularizacija šuma i informiranje javnosti o šumama;
• Informiranje i educiranje vlasnika šuma.
Područna jedinica Novo Mesto ima 56 zaposlenih, a od toga 52 šumara. Ima 6 lokalnih jedinica i 37 revira s

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 80     <-- 80 -->        PDF

prosječnom površinom od 2.135 ha. Upravlja na svom šumskogospodarskom području s 97 tisuća ha šuma što čini 67 % šumovitosti područja. Privatnih šuma je 77 %, a državnih 23 %. U drvnoj zalihi crnogorice ima 30 % (smreka 21 % i jela 7 %) i bjelogorice 70 % (bukva 35 %, hrast 14 %, grab 7 % i javor 4 %). Mogući etat je 575 tisuća m3 ili 83 % prirasta, a u 2012. godini je posječeno 434 tisuće m3 ili 76 % prirasta. U državnim šumama je posječeno 98 % i u privatnim 76 % prirasta. (slika 1.)
Damjan Golovrški u svojoj prezentaciji predstavio je Fond poljoprivrednih zemljišta i šuma Republike Slovenije. Fond je osnovan 11. 3. 1993. sa svrhom gospodarenja poljoprivrednim zemljištima, farmama i šumama Slovenije te vraćanja poljoprivrednih zemljišta i šuma u postupku denacionalizacije.
Zadaci Fonda su:
• Trajno gospodarenje s poljoprivrednim zemljištima i šumama u vlasništvu države;
• Zaokruživanje poljoprivrednih zemljišta i šuma;
• Davanje poljoprivrednih zemljišta u zakup (10 godina);
• Davanje šuma u koncesiju (20 godina);
• Promet sa zemljištem (otkup i prodaja);
• Vraćanje zemljišta u skladu sa zakonskim propisima (denacionalizacija);
• Isplata odšteta za nemogućnost upravljanja.
Krajem 2012. godine Fond je raspolagao s 309.604 ha sa sljedećom strukturom:
• 57.800 ha poljoprivrednih zemljišta:
– 25.545 ha njiva
– 1.097 ha hmeljišta
– 4.029 ha vinograda
– 2.549 ha voćnjaka
– 19.561 ha livada
– 4.359 ha zaraslih poljoprivrednih zemljišta
– 660 ha neobrađenog zemljišta
• 240.160 ha šuma
• 11.644 ha ostalog zemljišta.
Fond na čelu ima Upravu te ispod toga šest sektora i jednu službe. Unutar Sektora za šumarstvo postoje četiri Upraviteljstva: središnje, istočne, zapadne i južne Slovenije.
Koncesije za iskorištavanje državnih šuma daju se 20 godina na temelju Zakona o Fondu poljoprivrednih zemljišta i šuma Republike Slovenije i Uredbe o koncesiji za iskorištavanje šuma u vlasništvu Republike Slovenije. Iskorištavanje je regulirano Kolektivnim ugovorom o šumama Slovenije te nizom pravilnika o sječi, zaštiti šuma, šumskim cestama i minimalnim uvjetima za izvoditelje radova.
Gospodarenje državnim šumama funkcionira tako da Fond izdaje zahtjev za doznaku Zavodu za šumarstvo, koje nakon doznake dostavlja podatke o doznaci Fondu. Na temelju toga Fond daje plan rada šumskim gospodarstvima koje imaju koncesiju za iskorištavanje državnih šuma, a one izvještavaju Fond o izvršenim radovima. Fond obavlja preuzimanje po izvještajima i radi konačni obračun radova.
Ispred Šumskog gospodarstva Novo Mesto d.d. prikaz gospodarstva iznio je Miha Zupančič. Gospodarstvo je osnovano 1945. godine s ciljem gospodarenja šumama na području Dolenjske i Bele Krajine. Od tada je doživjelo nekoliko organizacijskih promjena. Danas je javno dioničko društvo u privatnom vlasništvu. Većinu dionica imaju zaposlenici, bivši zaposlenici i umirovljenici. Ima tri poslovne jedinice šumarstva, jednu poslovnu jedinicu transporta i građevinarstva, jednu poslovnu jedinicu vrtlarstva i hortikulture, jedan vrtni centar i tri cvjećarne. Tvrtka ima viziju biti organizirana tvrtka koja prati razvoj u području svojih aktivnosti te imati fer odnos prema zaposlenicima, lokalnoj zajednici i državi. Osposobljena je za sve radove u šumarstvu, šumskom građevinarstvu i rasadničarstvu, kao i za nadzor u radovima šumskog građevinarstva. Ima dobro organiziranu mrežu za otkup i prodaju svih drvnih sortimenata. Kadrovski, tehnološki i tehnički je kvalitetno opremljena. Trenutno zapošljava 180 radnika i lokalne podizvoditelje radova. Godišnje sudjeluje na tržištu s približno 200 tisuća m3 drvnih sortimenata i 35 tisuća m3 kamena svih frakcija. Održava većinu šumskih cesta na području, a godišnje izgrađuje i održava 120 km šumskih vlaka. Uzgojne radove godišnje odradi s 20 tisuća radnih sati. U vlastitoj pilani godišnje preradi 20 tisuća m3 drvnih sortimenata. Posjeduje FSC certifikat za sve pilanske proizvode. Ima vlastiti rasadnik, gdje na površini od 1 ha proizvodi vrtne i hortikulturne sadnice. Opremljena je s tri kompleta za strojnu sječu i izvoz (harvesteri i forvarderi), četiri traktora PKT Massey Ferguson, 17 traktora PKT John Deere i pet zglobnih traktora Woody.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Nakon ove prezentacije uslijedila su pitanja i rasprava o razlikama hrvatskoga i slovenskoga šumarstva. Bogati novim saznanjima okrenuli smo se švedskom stolu gdje nas je čekao topao doručak s raznovrsnom ponudom. Nakon objeda i okrjepe krenuli smo preko Kočevskog roga prema Snežniku. S nama u autobus sjeli su i domaćini te nas preko mikrofona upoznavali s krajevima kroz koje smo prolazili. Radko nas je obasipao brojnim informacijama, pa smo tako saznali da je Kočevski rog u 14. stoljeću nastanjen brojnim Nijemcima poznatim po izradi suhe robe, uglavnom drvenih posuda koje su prodavali po većim mjestima. Nakon Drugog svjetskoga rata Nijemci su protjerani, pa je od tada Rog uglavnom nenaseljen, što smo i vidjeli vozeći se cestom. (slika 2.)
Poslije sata vožnje, direktor gospodarstva Andrej skrenuo je autobus u gostionicu Tušek na okrjepu uz piće. Gostionica nas je podsjećala na Macoline restorane u Korenici i Ziru, jer isto ima dosta životinja u malom zoološkom vrtu, među kojima su bili medvjedi i konji. Uslijedio je nastavak vožnje te smo nakon više od sata stigli do starog grada Snežnika, gdje su nas dočekali domaćini iz Zavoda za šumarstvo Slovenije, Područne jedinice Postojna, Lokalne jedinice Stari Trg: voditelj lokalne jedinice Janez Škerbec, ing. šum. i revirnik Janez Antončič, ing. šum. Uz piće dobrodošlice ušli smo u stari grad i zatekli stol pun hrane i pića. Dok smo se mi s ponuđenim „oporavljali“ od vožnje autobusom, domaćini iz Lokalne jedinice Stari Trg počeli su s prezentacijom svoga područja djelovanja, šumskogospodarskog područja Postojna. Na tom području u razdoblju od 30. siječnja do 10. veljače 2014. dogodili su se veliki ledolomi te su u tijeku radovi sanacije. U dobrom dijelu šuma oštećenja drvne zalihe su veća od 30 %. Kako na području Novog Mesta nije bilo takvih šteta, Šumsko gospodarstvo Novo Mesto u dogovoru sa Zavodom za šumarstvo Slovenije prenijelo je svoju koncesiju na iskorištavanje državnih šuma u područje ledoloma Područne jedinice Postojne te sa svojim radnicima i strojevima izvodi radove na sanaciji, što smo otišli pogledati nakon obilaska dvorca (slika 3.).
Šumskogospodarsko područje Postojne nalazi se u jugozapadnom dijelu Slovenije i pripada krškom području. Obuhvaća ukupno 107.365 ha. Šume su na 73.774 ha što čini šumovitost područja od 69 % koja je prije stotinjak godina iznosila 49 %. Državnih šuma ima 35.911 ha (49 %) i privatnih 37.863 ha (51 %). Na području se nalazi 17 šumskih rezervata ukupne površine 1.566 ha. Drvna zaliha državnih šuma iznosi 8,8 milijuna m3 (244 m3/ha), a privatnih šuma 7,4 milijuna m3 (197 m3/ha) što čini ukupnu drvnu zalihu od 16,2 milijuna m3 (220 m3/ha). U strukturi drvne zalihe prevladava crnogorica s 55 % (jela 32 %, smreka 19 %, crni bor 2 %, obični bor 1 % i ostala crnogorica 1 %), dok je bjelogorice 45 % (bukva 35 %, plemenite listače 5 %, hrast 2 %, i ostala bjelogorica 3 %). Ukupni godišnji prirast iznosi 396.800 m3 (5,4 m3/ha), od toga u državnim šumama 192.300 m3 (5,4 m3/ha), a u privatnim šumama 204.500 m3 (5,4 m3/ha). Područje se nalazi između 440 m i 1.796 m nadmorske visine. Prva osnova gospodarenje unutar područja izrađena je 1864. godine za šume na Snežniku.
Šumama ovoga područja upravlja Područna jedinica Postojna koja je podijeljena na 5 lokalnih jedinica i 29 revira. Unutar područja se nalazi lovište s posebnom namjenom Jelen. U području obitavaju velike zvijeri predatori: vuk, medvjed i ris. Godišnji odstrijel iznosi 600 jelena, 1.800 srna, 220 divljih svinja, 400 lisica, 20 divokoza i 13 medvjeda.
Po završetku upoznavanja s aktualnim stanjem šumarstva na ovom području, krenuli smo u obilazak grada Snežnika uz stručno vodstvo. To je najbolje sačuvani dvorac u Notranjskoj s autentičnim interijerom koji uglavnom potječe iz 19. stoljeća te se predstavlja kao živa kultura toga stoljeća. Obnovljen je 2008. godine i otvoren za javnost, a s njim upravlja Narodni muzej Slovenije. Nalazi se na strateškom mjestu unutar Loške doline i sagrađen je vjerojatno na temeljima nekadašnje rimske utvrde koja je služila kao zaštita

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 82     <-- 82 -->        PDF

uz stari rimski put. Prvi put se spominje u dokumentima 1268. godine, a postojeći dvorac formiran je do 1462. godine. Promijenio je više vlasnika iz reda uglavnom uglednih kranjskih plemićkih obitelji. Pošto se nalazi na rubu šuma jedan od vlasnika dvorca knez Juraj iz obitelji Schönburg-Waldenburg bio je pokrovitelj prve slovenske šumarske škole, koja je djelovala na imanju od 1869. do 1875. godine. (slika 4.) Podignuta je i pilana koja je poslužila razvoju drvne industrije. Na imanju je radilo lokalno stanovništvo. Zadnji skrbnik Leon Schauta spasio je dvorac od uništenja krajem 2. svjetskog rata. Nakon 1945. godine dvorac je nacionaliziran i služio je za protokolarne svrhe u Jugoslaviji i neovisnoj Sloveniji do 2004. godine kada ga je preuzelo Ministarstvo kulture Republike Slovenije. Danas se na njegova četiri kata može vidjeti autentični namještaj iz 19. stoljeća, a ima i bogatu zbirku lovačkih trofeja. U prizemlju zgrade nalaze se rimski nadgrobni spomenici i velika tiskana karta Kranjske iz 1744. godine. Izvan grada se nalaze ribnjak i obnovljeni park. (slika 5.)
Završivši s putovanjem u prošlost, krenuli smo prema radilištu vidjeti sanaciju sastojina nastradalih u zadnjim ledolomima. Tamo smo se uvjerili u dobru organizaciju radilišta, vidjeli kombinaciju strojne sječe s harvesterom i sjekačem koji obara stabla nezgodna za obaranje harvesterom na vrtačastom krškom terenu. Izrađene sortimente izvoze forvarderi. Rad se odvija u dvije smjene kako bi se sanacija napravila u što kraćem vremenu. Poslove obavljaju radnici ŠG Novo Mesto. U stručnoj diskusiji dotakli smo se niza pitanja, pa smo saznali da među radnicima ima i šumarskih inženjera koji rade na strojnoj sječi. Slično kao i u Hrvatskoj postoji problem zapošljavanja mladih šumarskih inženjera (slika 6., 7. i 8.).
Sljedeća postaja bilo je Cerkniško jezero, dio Notranjskog regionalnog parka ustanovljenog 2002. godine. Putem do jezera mogli smo se još uvjeriti u posljedice ledoloma i koliko su uznapredovali radovi na sanaciji.
Cerkniško jezero je najveće jezero u Sloveniji. Nalazi se u južnom dijelu Cerkniškog polja, najvećeg krškog polja u Sloveniji. Jezero je dio sliva krš Ljubljanice. Jedini površinski

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 83     <-- 83 -->        PDF

pritok jezera je potok Cerkniščica. Jezero nema površinski odljev vode, nego voda iz jezera ponire i vraća se u vrtaču Rakov Škocjan. Dugo je 10,4 km, široko 4,7 km s maksimalnom dubinom od 10 m. Kada je krško polje poplavljeno površina dostiže do 38 km2. Nivo vode u jezeru naraste poslije jesenjih kiša i u proljeće kada se topi snijeg, dok za ljetnih mjeseci presušuje. (slika 9. i 10.)
U odlasku s jezera otvorio nam se prekrasan pogled na Snežnik, planinu visine 1.796 m, koju smo tijekom dana imali priliku više puta vidjeti. (slika 11.)
Obilaskom jezera završili smo naš program i krenuli na ručak u gostionicu Mlakar u Starom Trgu pri Lozu. Opet smo imali prilike isprobati lokalne slovenske specijalitete. Nakon poučnog i edukativno provedenog dana svi su bili zadovoljni doživljenim. Kroz razgovore saznali smo još o iskustvima naših domaćina kako u struci, tako i o životu u njihovoj zajednici. Iako je atmosfera bila više nego ugodna, morali smo se zahvaliti svima koji su nas dočekali i organizirali naš izlet. Tradicionalno darivali smo ih drvenim satovima ogranka te monografijom o UŠP Karlovac i drugim manjim darovima. Uslijedio je povratak za Karlovac, ali drugim putem nego u dolasku, preko Čabra, Delnica i riječkom autocestom te smo naše putovanje završili oko ponoći. (slika 12.)