DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Nakon ove prezentacije uslijedila su pitanja i rasprava o razlikama hrvatskoga i slovenskoga šumarstva. Bogati novim saznanjima okrenuli smo se švedskom stolu gdje nas je čekao topao doručak s raznovrsnom ponudom. Nakon objeda i okrjepe krenuli smo preko Kočevskog roga prema Snežniku. S nama u autobus sjeli su i domaćini te nas preko mikrofona upoznavali s krajevima kroz koje smo prolazili. Radko nas je obasipao brojnim informacijama, pa smo tako saznali da je Kočevski rog u 14. stoljeću nastanjen brojnim Nijemcima poznatim po izradi suhe robe, uglavnom drvenih posuda koje su prodavali po većim mjestima. Nakon Drugog svjetskoga rata Nijemci su protjerani, pa je od tada Rog uglavnom nenaseljen, što smo i vidjeli vozeći se cestom. (slika 2.) Poslije sata vožnje, direktor gospodarstva Andrej skrenuo je autobus u gostionicu Tušek na okrjepu uz piće. Gostionica nas je podsjećala na Macoline restorane u Korenici i Ziru, jer isto ima dosta životinja u malom zoološkom vrtu, među kojima su bili medvjedi i konji. Uslijedio je nastavak vožnje te smo nakon više od sata stigli do starog grada Snežnika, gdje su nas dočekali domaćini iz Zavoda za šumarstvo Slovenije, Područne jedinice Postojna, Lokalne jedinice Stari Trg: voditelj lokalne jedinice Janez Škerbec, ing. šum. i revirnik Janez Antončič, ing. šum. Uz piće dobrodošlice ušli smo u stari grad i zatekli stol pun hrane i pića. Dok smo se mi s ponuđenim „oporavljali“ od vožnje autobusom, domaćini iz Lokalne jedinice Stari Trg počeli su s prezentacijom svoga područja djelovanja, šumskogospodarskog područja Postojna. Na tom području u razdoblju od 30. siječnja do 10. veljače 2014. dogodili su se veliki ledolomi te su u tijeku radovi sanacije. U dobrom dijelu šuma oštećenja drvne zalihe su veća od 30 %. Kako na području Novog Mesta nije bilo takvih šteta, Šumsko gospodarstvo Novo Mesto u dogovoru sa Zavodom za šumarstvo Slovenije prenijelo je svoju koncesiju na iskorištavanje državnih šuma u područje ledoloma Područne jedinice Postojne te sa svojim radnicima i strojevima izvodi radove na sanaciji, što smo otišli pogledati nakon obilaska dvorca (slika 3.). Šumskogospodarsko područje Postojne nalazi se u jugozapadnom dijelu Slovenije i pripada krškom području. Obuhvaća ukupno 107.365 ha. Šume su na 73.774 ha što čini šumovitost područja od 69 % koja je prije stotinjak godina iznosila 49 %. Državnih šuma ima 35.911 ha (49 %) i privatnih 37.863 ha (51 %). Na području se nalazi 17 šumskih rezervata ukupne površine 1.566 ha. Drvna zaliha državnih šuma iznosi 8,8 milijuna m3 (244 m3/ha), a privatnih šuma 7,4 milijuna m3 (197 m3/ha) što čini ukupnu drvnu zalihu od 16,2 milijuna m3 (220 m3/ha). U strukturi drvne zalihe prevladava crnogorica s 55 % (jela 32 %, smreka 19 %, crni bor 2 %, obični bor 1 % i ostala crnogorica 1 %), dok je bjelogorice 45 % (bukva 35 %, plemenite listače 5 %, hrast 2 %, i ostala bjelogorica 3 %). Ukupni godišnji prirast iznosi 396.800 m3 (5,4 m3/ha), od toga u državnim šumama 192.300 m3 (5,4 m3/ha), a u privatnim šumama 204.500 m3 (5,4 m3/ha). Područje se nalazi između 440 m i 1.796 m nadmorske visine. Prva osnova gospodarenje unutar područja izrađena je 1864. godine za šume na Snežniku. Šumama ovoga područja upravlja Područna jedinica Postojna koja je podijeljena na 5 lokalnih jedinica i 29 revira. Unutar područja se nalazi lovište s posebnom namjenom Jelen. U području obitavaju velike zvijeri predatori: vuk, medvjed i ris. Godišnji odstrijel iznosi 600 jelena, 1.800 srna, 220 divljih svinja, 400 lisica, 20 divokoza i 13 medvjeda. Po završetku upoznavanja s aktualnim stanjem šumarstva na ovom području, krenuli smo u obilazak grada Snežnika uz stručno vodstvo. To je najbolje sačuvani dvorac u Notranjskoj s autentičnim interijerom koji uglavnom potječe iz 19. stoljeća te se predstavlja kao živa kultura toga stoljeća. Obnovljen je 2008. godine i otvoren za javnost, a s njim upravlja Narodni muzej Slovenije. Nalazi se na strateškom mjestu unutar Loške doline i sagrađen je vjerojatno na temeljima nekadašnje rimske utvrde koja je služila kao zaštita |