DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ZAPISNIK 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HšD-a održane 30. travnja 2014. god. u 10,30 sati u velikoj dvorani Šumarskoga doma
Damir Delač
Nazočni: Akademik Igor Anić, Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl. ing., Željko Bralić, dipl. ing. umjesto mr. sc. Zorana Đurđevića, mr. sp. Mandica Dasović, Domagoj Devčić, dipl. ing., dr. sc. Tomislav Dubravac umjesto dr. sc. Dijane Vuletić, mr. sc. Josip Dundović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, Tijana Grgurić, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., Benjamino Horvat, dipl. ing., prof. dr. sc. Boris Hrašovec, mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Martina Pavičić, dipl ing., Darko Posarić, dipl. ing., Davor Prnjak, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ariana Telar, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., Ilija Gregorović, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., Josip Maradin, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, mr. sc. Damir Delač, Biserka Marković, dipl. oec., Daniela Kučinić, dipl. ing.
Ispričani: mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Ivica Grbac, prof. dr. sc. Ivica Tikvić, dr. sc. Dijana Vuletić
Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, utvrdivši kvorum, pozdravio je sve nazočne zahvalivši se na odazivu.
Nakon toga predložio je na usvajanje sljedeći
Dnevni red:
Pripreme za 118. Redovitu izbornu sjednicu Skupštine HŠD-a, koji je jednoglasno usvojen
Ad 1. Predloženo je da se 118. Redovita izborna sjednica Skupštine održi 17. lipnja 2014. godine u Novinarskom domu, Perkovčeva 1 u Zagrebu.
PS – naknadnom provjerom ustanovljeno je da je u tom terminu Novinarski dom zauzet, pa će se Skupština održati 16. lipnja 2014. godine.
• Za stručnu temu Skupštine predloženo je izlaganje: EU fondovi u šumarstvu, što je jednoglasno prihvaćeno.
• U skladu s odlukama 2. i 3. sjednice U i N odbora HŠD-a 2013. godine, o formiranju nove kategorije članstva HŠD-a, Izvanredni članovi, te o proširenju Upravnog odbora predstavnikom HKIŠDT, na Skupštini će se predložiti izmjene članaka 15., 17. i 36. Statuta HŠD-a.
Članak 15.
• Članstvo u HŠD-u može biti redovito i počasno. Redoviti članovi su državljani Republike Hrvatske, inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije, kao i drugi stručnjaci s najmanje srednjom stručnom spremom koji rade na poslovima šumarstva, prerade drva, prometa drvnim proizvodima. Počasnim članom mogu postati državljani RH i strani državljani koji svojim radom i djelovanjem posebno doprinose radu i razvoju HŠD-a. Odluku o prijemu u redovito članstvo, temeljem zahtjeva za prijem, donosi Upravni odbor ogranka kojemu je zahtjev upućen, a prima na znanje U. O. HŠD-a.
Prijedlog izmjene Članka 15.
• Članstvo u HŠD-u može biti redovito, počasno i izvanredno. Redoviti članovi su državljani Republike Hrvatske, inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije, kao i drugi stručnjaci s najmanje srednjom stručnom spremom koji rade na poslovima šumarstva, prerade drva, prometa drvnim proizvodima. Počasnim članom mogu postati državljani RH i strani državljani koji svojim radom i djelovanjem posebno doprinose radu i razvoju HŠD-a. Izvanredni članovi su, za razliku od Redovitih članova, Odlukom Upravnog odbora ogranka oslobođeni plaćanja članarine. Odluku o prijemu u redovito i izvanredno članstvo, temeljem zahtjeva za prijem, donosi

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Upravni odbor ogranka kojemu je zahtjev upućen, a prima na znanje UO HŠD-a.
Članak 17.
Prava i obveze članova su:
– da biraju i budu birani u tijela HŠD-a
– da budu obaviješteni o radu HŠD-a i njegovih tijela te o materijalno-financijskom poslovanju
– da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva HŠD-a i doprinose ostvarivanju njegove djelatnosti
– da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad HŠD-a i njegovih tijela
– da se pridržavaju Statuta i drugih općih akata HŠD-a
– da redovito plaćaju članarinu
– da prate znanstveno-stručnu literaturu, te da po mogućnosti budu pretplatnici Šumarskog lista ili Drvne industrije
– da čuvaju i podižu ugled HŠD-a.
Prijedlog izmjene Članka 17.
Prava i obveze članova su:
– da biraju i budu birani u tijela HŠD-a
– da budu obaviješteni o radu HŠD-a i njegovih tijela te o materijalno-financijskom poslovanju
– da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva HŠD-a i doprinose ostvarivanju njegove djelatnosti
– da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad HŠD-a i njegovih tijela
–da se pridržavaju Statuta i drugih općih akata HŠD-a
–da, s izuzetkom Izvanrednih članova, redovito plaćaju članarinu,
– da prate znanstveno-stručnu literaturu, te da po mogućnosti budu pretplatnici Šumarskog lista ili Drvne industrije
– da čuvaju i podižu ugled HŠD-a.
Članak 36.
• Upravni odbor HŠD-a je izvršno tijelo Skupštine koje vodi poslove HŠD-a po načelu zajedničkog odlučivanja i odgovornosti u cjelini, a u vremenu između dvije redovite Skupštine. Upravni odbor sastoji se od najmanje 25 članova. Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine. Predsjednici (predstavnici) ogranaka i predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.
Prijedlog izmjene Članka 36.
• Upravni odbor HŠD-a je izvršno tijelo Skupštine koje vodi poslove HŠD-a po načelu zajedničkog odlučivanja i odgovornosti u cjelini, a u vremenu između dvije redovite Skupštine. Upravni odbor sastoji se od najmanje 25 članova. Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine. Predsjednici (predstavnici) ogranaka i predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo nadležno za šumarstvo, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Hrvatski šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.
Verifikacija članova na 118. Redovitoj izbornoj sjednici Skupštine HŠD-a
Kandidacijsko Verifikacijsko izborno povjerenstvo predložit će delegatima na verifikaciju sljedeće članove Upravnog odbora:
Predsjednici ogranaka (1–19) izabrani na svojim Izbornim Skupštinama (trenutno stanje prije održanih svih izbornih skupština ogranaka):
Ogranak Bjelovar –Martina Pavičić, dipl. ing. šum.
Ogranak Buzet – Čedo Križmanić, dipl. ing. šum.
Ogranak Delnice – Tijana Grgurić, dipl. ing. šum.
Ogranak Gospić – mr. sp. Mandica Dasović
Ogranak Karlovac – Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.
Ogranak Koprivnica –Tihomir Kolar, dipl. ing. šum.
Ogranak Našice – Darko Mikičić, dipl. ing. šum.
Ogranak Nova Gradiška – Mario Bošnjak, dipl. ing. šum.
Ogranak Ogulin – Dubravko Hodak, dipl. ing. šum.
Ogranak Osijek – Zoran Šarac, dipl. ing. šum.
Ogranak Požega –Boris Miler, dipl. ing. šum.
Ogranak Senj – Domagoj Devčić, dipl. ing. šum.
Ogranak Sisak –Ariana Telar, dipl. ing. šum.
Ogranak Slavonski Brod – Marijan Miškić, dipl. ing. šum.
Ogranak Split – mr. sc. Zoran Đurđević
Ogranak Varaždin – Benjamino Horvat, dipl. ing. šum.
Ogranak Vinkovci – Darko Posarić, dipl. ing. šum.
Ogranak Virovitica – Davor Bralić, dipl. ing. šum.
Ogranak Zagreb – Damir Miškulin, dipl. ing. šum.
Glavni urednik Šumarskog lista, izabran bez ograničenog trajanja mandata
prof. dr. sc. Boris Hrašovec
Predsjednici Sekcija (1–6), izabrani bez ograničenog trajanja mandata
Hrvatska udruga za biomasu – mr. sc. Josip Dundović

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Sekcija Pro Silva Croatia –akademik Igor Anić
Sekcija za zaštitu šuma – prof. dr. sc. Milan Glavaš
Ekološka sekcija – prof. dr. sc. Ivica Tikvić
Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju – Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.
Predstavnici šumarskih institucija (1-6), predloženi od svojih Institucija
AŠZ – akademik Slavko Matić
Ministarstvo poljoprivrede – Davor Prnjak, dipl. ing. šum.
Šum. fakultet šum. odjel – prof. dr. sc. Josip Margaletić
Šum. fakultet drvno-teh. odjel – prof. dr. sc. Ivica Grbac
Hrvatski šum. institut – dr. sc. Dijana Vuletić
HKIŠDT – Silvija Zec, dipl. ing. šum.
Ugledni predstavnik struke
mr. sc. Petar Jurjević
Prijedlog Upravnog odbora za izbor članova predsjedništva HŠD-a
na 118. Redovitoj izbornoj sjednici Skupštine HŠD-a
Predsjednik – Oliver Vlainić, dipl. ing. šum
Dopredsjednik – mr. sc. Petar Jurjević
Dopredsjednik – prof. dr. sc. Ivica Tikvić
Prijedlog Upravnog odbora za Izbor članova Nadzornog odbora HŠD-a na 118. Redovitoj izbornoj sjednici Skupštine HŠD-a (4 člana)
Stjepan Blažičević, dipl. ing. šum.
Ilija Gregorović, dipl. ing. šum.
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
Marina Mamić, dipl. ing. šum.
Herman Sušnik, dipl. ing. šum.
dr. sc. Vlado Topić
Biraju se zaokruživanjem broja kandidata na izbornom listiću. Kandidat koji će između 4 izabrana dobiti najmanje glasove bit će pričuvni član. U skladu sa Statutom HŠD-a članovi NO među sobom biraju predsjednika.
Svi prijedlozi jednoglasno su prihvaćeni.
U 12,00 sati, predsjednik Uprave, mr. sc. Ivan Pavelić, iznosi Prijedlog sistematizacije
Hrvatskih šuma d. o. o., nakon čega slijedi rasprava.
• Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević pozdravio je predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. mr. sc. Ivana Pavelića i zahvalio mu što se odazvao pozivu na današnje izlaganje.
• Mr. sc. Ivan Pavelić, zahvalio je na pozivu i izrazio zadovoljstvo što u ovakvoj neposrednoj komunikaciji zajedno možemo prokomentirati neke aktualnosti. Želim Vam prenijeti svoja razmišljanja vezana prvo za Hrvatsko šumarsko društvo, a nakon toga za Hrvatske šume d. o. o. Želim naglasiti kako je HŠD udruga s dugogodišnjom tradicijom i vjerujem da se s najboljom namjerom brine o razvoju struke. U zadnjem Uvodniku Šumarskog lista (1-2/2014.) Uredništvo se konačno počinje baviti onim što mu je nadležnost. Dakle, Šumarski list, kao znanstveni časopis, mora se baviti znanošću, iznositi činjenice, a ne prenositi razna naklapanja. Dozvolite da se vratim malo u povijest, 2010. i 2011. godine iz Hrvatskih šuma, u svrhu raznih usluga, donacija, najmova i sl., Šumarskom fakultetu, Hrvatskom šumarskom institutu, HKIŠDT, AŠZ i HŠD-u, izdvojeno je više od 37 mil. kuna. Taj krug bio je zatvoren, no više to nije. Svatko mora preuzeti svoju ulogu u skladu sa Statutom. Posljednje dvije godine Šumarsko društvo uzelo si je pravo prozivati mene i moju Upravu za vođenje Hrvatskih šuma, a u tvrtki nikada nije bilo bolje, što ne znači da ne može biti još bolje, na čemu ova Uprava i radi. Mislim da su se u šumarstvu pomiješale uloge pojedinih djelatnosti. Većina članova HŠD-a zaposlenici su Hrvatskih šuma, a ne županija i općina. Morat ćete se prilagoditi određenim trendovima u skladu s vremenom u kojemu živimo ili ćete jednostavno nestati. Uloga radnika je da radi u skladu s ugovorom o radu, a svaki radnik ima poslodavca. Ja izuzetno cijenim vašeg predsjednika mr. sc. Petra Jurjevića koji ulaže svoje znanje i iskustvo u cilju zaštite struke. Nažalost, čujem da se mr. sc. Jurjević neće kandidirati za predsjednika na Izbornoj Skupštini HŠD-a, što smatram da je loše za šumarstvo. Može ga naslijediti samo onaj tko će isto tako predano raditi na zaštiti šumarske struke, ponavljam struke, a ne Hrvatskih šuma d. o. o., jer o Hrvatskim šumama d. o. o. brinem ja, odnosno Uprava. Šumarsko društvo treba voditi brigu o održivom gospodarenju šumama, a ne o zapošljavanju šumara u Hrvatskim šumama d. o. o. Svoje probleme ne trebamo iznositi van, već se truditi rješavati ih unutar sebe. Ako krenemo tim putem, onda ja imam puno više sredstava nego vi. Stoga se trebamo izdići iznad dnevno političke i ekonomske situacije i stvari ne rješavati putem medija. O svemu možemo diskutirati i zauzeti zajednički stav. Svi ovdje nazočni, osim časnih iznimka, radnici ste Hrvatskih šuma i kao takvi štitite svoja radnička prava, a ne šumarstvo. Pitam se što je tu loše za šumarstvo ako biološku reprodukciju šuma možemo osigurati uz 70 % troškova? Što je loše ako propise Osnova gospodarenja izvršimo uz manji trošak? Što je loše ako u javnoj nabavi uštedimo 15 %? Što je loše ako smo u prethodnoj godini kupili 200 novih vozila, a od 2008. do 2011. kupljeno ih je samo 50. Kupili smo i 30-tak novih traktora, a od 2008. do 2011. kupljeno ih je desetak? Što je loše u tome ako smo uspostavili normalne odnose s našim kupcima uz znatno veću cijenu naših proizvoda? Što je loše u tome da je sada dobit poduzeća 102 mil. kuna? Pitam se zašto HŠD nije reagiralo između 2008. i 2011. godine kako bi popravilo

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 88     <-- 88 -->        PDF

tadašnju lošu situaciju? Eto to su moji stavovi vezani na Hrvatsko šumarsko društvo.
• Što se tiče reorganizacije poduzeća Hrvatske šume d. o. o., stav Uprave je da nastavimo poslovanje poduzeća u istom obimu kao i do sada, ali da ga učinimo jeftinijim, pritom ne smanjujući prava radnika. U razgovoru s voditeljima Uprava šuma podružnica došli smo do zaključka da racionalnije obavljajući poslove možemo uštedjeti smanjujući broj zaposlenika za oko 400. Tu ne uključujemo zaposlenike u transportu. Umjesto sadašnjih 7 bit će 6 Sektora i to: Sektor za unutarnju kontrolu i reviziju postat će u stvari Ured za internu kontrolu i reviziju, Voditelj Sektora za šumsku proizvodnju ujedno je i direktor svim voditeljima UŠP, a svrha podružnice je proizvodnja u smislu realizacije BOŠ-a i proizvodnje drveta. U podružnicama se centralizira poslovanje šumarija. Zajedno s Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama i Hrvatskim željeznicama formirat će se jedno transportno poduzeće koje će obavljati usluge transporta u šumarstvu. Na taj način ćemo racionalnije koristiti transportne kapacitete. Što se tiče organizacije posla u šumariji, definirali smo 570 revira. Kriterij za određivanje veličine revira bio je 11500 kubika etata, s otprilike sličnom količinom izvršenja radova BOŠ-a. Uz to definirat će se pomoćnik revirnika, tj. poslovođa i čuvar šuma, temeljem koeficijenta koji je odredila šumarska struka, 2,7 po reviru. Od administrativnih poslova na razini šumarije ostat će samo oni koji su nužno potrebni, dok će ostali obavljati posao na razini UŠP. Turističke i ugostiteljske objekte, osim onih koji su u funkciji lova, iznajmit ćemo. Sve te objekte podijelili smo u tri kategorije: one koji rade i za vanjske i za naše goste lovce (Kunjevci, Jankovac, Zlatna Greda, Muljava, Lovački dom Delnice), objekti druge i treće kategorije koji su samo u funkciji lovstva i nisu otvorenog tipa. Od kamenoloma prodajemo onaj u Krašiću, dok ćemo ostale zadržati. Od 6 tvrtki kćeri ostati će samo dvije i to rasadnik Piket i HŠ Consult, kojeg ćemo koristiti za FSC certifikaciju i kandidiranje za fondove EU te apliciranje sredstava OKFŠ koje će prema Novom zakonu o šumama biti u Ministarstvu poljoprivrede. Šumskom biomasom bavit ćemo se mi kao tvrtka, jer je šumska biomasa naš proizvod. Ambalažu Lanišće i Drvnu galanteriju ćemo prodati.
• Mr. sc. Petar Jurjević u vezi novog Prijedloga sistematizacije pitao je Predsjednika Uprave da li je na razini Hrvatskih šuma utvrđen višak radnika, i ako je, na koji način će se on rješavati.
• Utvrđen je višak od 397 radnika i to bez djelatnika Radnih jedinica šumske mehanizacije i transporta, kojih je 13 na razini Hrvatskih šuma. Taj višak pretežito se odnosi na administrativno osoblje. Ovdje bi još napomenuo da su na razini UŠP predviđena samo 3 odjela: Ured Uprave, Šumarski odjel i Računovodstveno financijski odjel. Dakle, kolegij podružnice čine voditelj UŠP, tri rukovoditelja Odjela i upravitelji šumarija. U tijeku je postupak određivanja viška pojedinih djelatnika. Voditelji UŠP će definirati ljude koji će po posebnim uvjetima dobiti otkaz. Po sadašnjim podacima to je negdje oko 300 zaposlenika. Za ostale radit će se programi zbrinjavanja. Za neke će se to riješiti radom s polovičnim radnim vremenom. Druge ćemo riješiti prebacujući ih na poslove koji su trenutno potrebni. Ostale ćemo uvrstiti u plan zbrinjavanja. Sa sindikatima ćemo dogovoriti kriterije na temelju kojih će oni koji najmanje zadovoljavaju kriterijima dobiti otkaz.
• Hranislav Jakovac, dipl. ing. osvrnuo se na istup mr. sc. Pavelića vezan za HŠD. Napominjući da je HŠD udruga osnovana 1846. godine najstarija strukovna udruga u Hrvatskoj. Ona je oduvijek brinula o struci, od prvih zadataka da se uspostavi šumarska nastava u Hrvatskoj (Križevci), pa do toga da se sagradi ovaj Šumarski dom, osnivanje Akademije šumarskih znanosti, kao i tiskanje Šumarskog lista koji neprekidno izlazi već 138 godina. Ako se igdje može raspravljati o problemima šumarstva onda je to Šumarsko društvo, jer ono objedinjuje cijelu šumarsku struku. HŠD se često bavi i tvrtkom Hrvatske šume d. o. o. zato jer one gospodare s 80 % površine šuma Hrvatske, a po vrijednosti šuma i više od 90 %. Stoga su i Hrvatske šume d. o. o. u žiži interesa šumarske struke. Šumarski list nije samo znanstveni časopis nego i stručni i staleški. O znanstvenom dijelu časopisa dovoljno govori visoki Impact faktor međunarodne znanstvene klasifikacije. Međutim, Šumarski list uvijek je donosio članke i o šumarskoj praksi, pa ne treba čuditi i često pisanje o tvrtki Hrvatske šume d. o. o. Glede viškova ljudi moramo znati da je prije Domovinskog rata u šumarstvu radilo 16.000 ljudi. Znamo da su se tehnologije promijenile i sve je manje fizičkoga rada, ali zato je sve više stručnoga rada. Prema tomu, šumarski inženjer mora u šumi biti više nego što je bio do sada. Posebice tamo gdje se radi o visoko vrijednim šumskim sortimentima. Normirajući doznaku, npr. u krškim šumama gdje posebnu pozornost treba posvetiti svakom stabla, treba biti izuzetno oprezan. Ovdje bih postavio i pitanje proširenja poslova koje obavlja poduzeće, a tu je ponajprije biomasa. Kako se nama ne isplati ono što se većini europskog šumarstva isplati. Uvidjevši sve prednosti korištenja biomase HŠD je osnivalo i sekciju, Hrvatsku udrugu za biomasu. Poduzeli smo na tu temu brojne stručne ekskurzije, posebice u Austriju, gdje smo u pokrajini Gradišće sagledali svu problematiku korištenja obnovljivih resursa, čiji primjeri bi se kod nas itekako mogli aplicirati. Hrvatske šume bi korištenjem biomase mogle prodavati energiju kao finalni proizvod. Dobrom organizacijom rada i turizam u šumarstvu može biti isplativ. Općenito, trebali bi razmišljati kako povećati broj zaposlenih, a ne kako ga smanjiti. Ovdje postavljam pitanje cijene drveta. Jeftina sirovina pokazalo se kroz povijest nije jamstvo

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 89     <-- 89 -->        PDF

uspješne drvne industrije. Naprotiv dobivanje sirovine po cijenama ispod tržišne vrijednosti osiromašujemo poduzeće za šume, a istovremeno ne stimuliramo prerađivače na viši stupanj dorade. Dokaz tomu je velik broj pilanara i relativno mali broj finalista. Na način da, npr. hrastove visoko vrijedne trupce samo propilimo i izvezemo van, mi gubimo dragocjena radna mjesta.
• Mr. sc. Pavelić rekao je u ovom trenutku mi ne kontroliramo cijene drveta već vlasnik šuma, a to je RH. Na nama je da što bolje gospodarimo onim što nam je povjereno, a to je šuma. Što se tiče turizma, mi smo dali u najam 550 kreveta koji su prosječno bili popunjeni manje od 40 dana. Kada bi netko drugi bolje koristio iste i podigao popunjenost na 90 , uposlilo bi se dvostruko više ljudi nego do sada. Mi moramo kroz radna mjesta gledati cijelu Hrvatsku, a ne samo nas. Davanjem u najam naših restorana u odmaralištima u Selcu i Malom Lošinju prvi puta smo ostvarili zaradu, a ne gubitak.
• Ariana Telar, dipl. ing. šum. upozorila je na to da su cijene po kojima se ovi objekti danas iznajmljuju većini djelatnika Hrvatskih šuma nedostupni, a ta odmarališta napravili su ti isti zaposlenici odvajajući od svojih plaća.
• Mr. sc. Pavelić odgovorio je kako ga pitanje nekadašnjih prava ne zanima i ti su objekti danas državna imovina kojima treba odgovorno upravljati.
• Benjamino Horvat, dipl. ing. šum., predsjednik ogranka Varaždin, vratio se na problematiku sistematizacije i postavio je pitanje načina raspoređivanja radnika na razini šumarija. Dao je primjer revirnice u njegovoj šumariji koja je zbog nekih okolnosti zaposlena na pola radnog vremena. Budući da je revirnički posao terenski i vezan je za rad u šumi u punom radnom vremenu, potrebno je pronaći rješenja za takve i slične slučajeve, npr. preraspodjelom u taksaciju, gdje bi ista mogla učinkovitije obavljati poslove.
• Mr. sc. Pavelić odgovorio da će poslove preraspodjele radnika na razini Uprave šuma i šumarije obavljati voditelj UŠP i upravitelji šumarija. Oni najbolje znaju kako preraspodijeliti poslove unutar pojedinih UŠP i revira u šumariji. Ponavljam ovaj Prijedlog sistematizacije radili su vaši kolege šumari.
• Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., postavio je pitanje vraćanja novaca u biološku obnovu šuma. Znamo da je prijašnjih godina, baš zbog nedostatka novaca, smanjivano ulaganje, pa sada kada poduzeće posluje s povećanom dobiti pita da li će se povećati i ulaganja u BOŠ. Pitao je i da li je ovaj Prijedlog sistematizacije napravljen na temelju važećih Zakonskih i Podzakonskih akata, tj. s Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radova koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno, Ministarstva poljoprivrede, koji se primjenjuje u radu Komore, a on propisuje 1 dipl. ing. šumarstva revirnika, na svakih započetih 10.000 m3 doznake bruto mase, kao i s Pravilnikom o čuvanju šuma. Do sada je u skladu s Pravilnikom Komore u ekološkoj službi predviđen 1 izvršitelj inženjer na 60.000 ha, a prema Novom prijedlogu sistematizacije to je 1 na UŠP. Predviđenim smanjenjem izvršitelja mislim da će posebni problemi nastupiti u Komercijalnoj službi i Informatici. Malo je čudno da prvo, kao što je spomenuto „optimiziramo sustav“, a nakon toga donosimo Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Bilo bi logično da prvo napišemo što nam treba, u skladu sa Zakonskim aktima, a nakon toga idemo u konkretne promjene.
• Mr. sc. Pavelić rekao je kako je ovo još uvijek prijedlog Pravilnika koji će se dorađivati u uvažavati sve promjene Zakonskih i podzakonskih akata koje slijede. Sigurno ništa nećemo učiniti suprotno Zakonu. Što se tiče organizacije i funkcioniranja poduzeća ja punu odgovornost preuzimam na sebe, dok poimence s izvršiteljima pojedinih poslova mi se nećemo baviti. Što se tiče ulaganja u BOŠ šume, bili smo u situaciji kada smo primali 400 mil. kuna naknade za OKFŠ, tj. poklona od države, danas primamo samo 160 mil. kuna. Negdje je nestalo 240 mil. kuna, ja ne znam gdje, ali to nije tema današnjega skupa. Mi ćemo ulagati u šume onoliko koliko to bude potrebno da bi dale ono što se od njih očekuje, tj. provodit ćemo propise Gospodarske osnove. Rekao je da zapošljavanje ljudi u Hrvatskim šumama nije posao kojima se treba baviti HŠD.
• Nakon toga otvorena je polemika u kojoj su sudjelovali Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i Ariana Telar, dipl. ing. šum., tvrdeći kako istupaju braneći interese struke, a ne pojedinaca.
• dr. sc. Vlado Topić, izrazio je zatečenost ovakvim nastupom predsjednika Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Pavelića. Jasno je da se pod ovakvim okolnostima, kolege zaposlenici Hrvatskih šuma možda ustručavaju jasnije izraziti svoje stavove, ali ja ću biti slobodan to učiniti. Na ovakav način ocjenjivati rad HŠD-a, ali i hrvatskih šumarskih znanstvenika, svakako je neprimjereno. Kolega Jurjević je svakako šumarska i moralna vertikala, zbog umora se nije kandidirao za predsjednika, no kandidat je Upravnog odbora za dopredsjednika HŠD-a. Na njegovo mjesto predložili smo mlađeg čovjeka koji svakako ima kvalitete preuzeti vodstvo HŠD-a. Htio bih se osvrnuti na Sredozemne šume koje su ustvari područje moga rada. Čitav život bavio sam se znanstveno-istraživačkim radom i u mirovinu sam iz Instituta za krš otišao kao znanstveni savjetnik. Žao mi je da Vi nastupate s pozicije vlasti, a to nije dobro. Vi kada ste došli u HŠD, došli ste među kolege, gdje bi trebali projicirati razvoj struke koju zastupate i vodite. Iskreno govoreći očekivao sam da ćete napraviti

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 90     <-- 90 -->        PDF

jednu prezentaciju Prijedloga sistematizacije koju ćemo zajedno moći komentirati. Dio koji se odnosi na Sredozemno krško područje, tj. UŠP Split, ja sam 80- tih godina radio prve programe i tada smo krenuli s pozicije potrebnih količina s obzirom na strukturu šume i njezinu vrijednost kao osnovicu za normative i potreban broj ljudi. Dali smo projekciju za inženjere, lugare i tehničare, kolika bi to bila norma u skladu s tadašnjim vremenom i tehnologijama. Kada su kasnije rađene projekcije, 2005. godine kada je na čelu HŠ bio mr. sc. Dundović, koristili su ove podatke. Radi se o području od 250.000 ha sa 130 gospodarskih jedinica. To su šume s obzirom na zaštitni karakter i općekorisne funkcije od neprocjenjive vrijednosti. Predloženih 50 čuvara šuma na cijelom području neće moći obavljati svoju zadaću. Mi još uvijek na prostoru Sredozemnih šuma nismo napravili projekciju razvoja, nismo riješili tehnologiju pomlađivanja ovih šuma, niti rasadničarske proizvodnje i tipove kontejnera za sadnju itd. Dakle, to su samo neki od problema ovih šuma koje treba u budućnosti rješavati. Gledajući ove prostore samo na način smanjenja troškova, mislim da to nije dobro. Vi često spominjete da niste šumar, dobro ne morate to niti biti, ali zato morate više konzultirati vrhunske eksperte koji će vam reći kako gospodariti ovim prostorom. Oprostite, ali ja sam, ponavljam, zatečen vašim nastupom kojim ne poštujete niti pravila struke, niti rezultate znanstveno-istraživačkog rada.
• Mr. sc. Pavelić odgovorio je da se njegova kritika Šumarskog lista nije odnosila na znanstvene članke u Šumarskom listu, nego samo na Uvodnike, koje potpisuje Uredništvo. Ostali dio Šumarskoga lista sa znanstvenim i stručnim radovima u potpunosti uvažavam. Općenito mislim da znanost u šumarskoj struci mora biti primjenjiva, dakle ne znanost radi znanosti, već u funkciji razvoja. Što se tiče krškog prostora i tu očekujem da znanost kaže što treba učiniti, da se ne dogodi da po nekoliko puta pošumljavamo iste površine zbog krivih tehnologija. Apsolutno se slažem da trebamo razgovarati kao kolege i da trebamo više komunicirati, baš kao na ovom skupu, gdje si možemo reći što god hoćemo, ali to mora biti argumentirano i iza onoga što kažemo moramo i čvrsto stajati. Ako nešto ne valja onda to zajednički možemo raspraviti. Ja ne ističem da nisam šumar, nego se to meni stalno predbacuje. U Hrvatskom šumarstvu postoji preko 1400 diplomiranih inženjera, postoji značajan broj doktora i magistara znanosti i ovaj Prijedlog sistematizacije donijela je šumarska struka, a ne ja.
• Dr. sc. Vlado Topić rekao je da ga začuđuje da su takav Prijedlog sistematizacije donijeli šumarski stručnjaci. Predviđeni broj izvršitelja ne jamči provođenje svih zahvata, govorim ovdje samo za Sredozemno krško područje, koje ovi prostori zahtijevaju. Ponavljam ovi prostori su od izuzetnog značaja za RH s gledišta općekorisnih funkcija šuma. Svjedoci smo ataka na apsolutne šumske prostore podizanjem trajnih nasada, dok nam istovremeno na poljoprivrednim tlima raste korov. Ovakav broj izvršitelja ne jamči zaustavljanje devastacije ovih prostora zbog neprovođenja, ponajprije preventivnih radova potrebnih za očuvanje ovih prostora.
• Mr. sc. Pavelić ponovio je kako u radu Povjerenstva za Prijedlog pravilnika o sistematizaciji on osobno nije sudjelovao, nego su to bili šumarski stručnjaci.
• Boris Miler, dipl ing. šum., predsjednik ogranka Požega, pitao je da li su članovi povjerenstva njih 21imali svoja mišljenja koja su mogli iznositi, ili je to na kraju samo jedno mišljenje, predsjednika Uprave HŠ d. o. o. U vezi s tim, pitam Vas što mislite o kolegi Bedekoviću, koji nije htio sudjelovati u takvom povjerenstvu i podnio je ostavku. Još postavljam pitanje u vezi Vaše izjave da je 240 mil. kuna za bivše Uprave nestalo. Pitam, zašto niste angažirali institucije da se ispita gdje su oni nestali?
• Mr. sc. Pavelić rekao je da bi bilo žalosno da članovi povjerenstva nemaju svoje mišljenje. O kolegi Bedekoviću misli sve najbolje. On je rekao da ne želi sudjelovati u radu Povjerenstva i ja sam to uvažio.
• Prof. dr. sc. Josip Margaletić javio se ponukan istupima kolega Hranislava Jakovca, dipl. ing. i dr. sc. Vlade Topića, kao osoba koja dolazi izvan sustava HŠ. Vidim da ste se mr. sc. Paveliću kasnije ogradili od izjava o znanstvenom dijelu Šumarskoga lista. Dobro da je da ste to učinili jer niste kompetentni ocjenjivati znanstveno-istraživački rad u instituciji koja obilježava 137 godina neprekidnog rada. U Šumarskome listu objavljen je zapisnik sa 109. Redovite sjednice Skupštine HŠD-a, održane u Karlovcu 2005. godine, sa stručnom temom „Ima li u Hrvatskom šumama d. o. o. Zagreb prostora za proširenje djelatnosti i nova zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara“ autora mr. sc. Josipa Dundovića, Tomislava Starčevića, dipl. ing., i Branka Ranogajeca, prof. Tamo su izneseni normirani podaci o broju izvršitelja za jednodobne, preborne i šume Sredozemlja, te mogućnosti otvaranja novih područja djelovanja, među kojima je i bioenergija. Glavni zaključak je da bi Hrvatske šume d. o. o. u sljedećih 10 godina na taj način prosječno godišnje mogle zaposliti 45 dipl. ing. šumarstva. Pitanje je da li su šumari, koji su radili u tom povjerenstvu, imali viziju razvoja šumarske struke, a ako je nemaju, žalosno je da su primili diplomu Šumarskog fakulteta. Drugo je pitanje što s mladim ljudima koji završavaju Šumarski fakultet? Gdje će oni raditi? Iz cijele Europe i Svijeta dolaze šumarski stručnjaci i studenti i dive se našim šumama. U vrijeme Domovinskoga rata, kada je pola Hrvatske bilo okupirano, ili je bilo pod minama, bilo je novaca za zapošljavanje novoga kadra i za znanstveno-istraživački rad, bilo je dovoljno novaca za suradnju sa šumarskom operativom drugih zemalja, jer kao što je rekao akademik Matić, najvrednije što je

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Hrvatska unijela u EU su šume. Vi kao predsjednik Uprave HŠ d. o. o. imate na sebi ogromnu odgovornost, kako za opstanak ovih šuma i struke, tako i za sudbine sadašnjih i budućih zaposlenika.
• Mr. sc. Pavelić rekao kako je njegova uloga u Hrvatskim šumama d. o. o. da one rade u skladu sa zakonom. Ciljeve o kojima Vi govorite, pa i zapošljavanje novih ljudi, postavlja vlasnik, a to je RH, tj. Vlada.
• Darko Posarić, dipl. ing. postavio je pitanje, s obzirom na ranije izrečene stavove predsjednika Uprave, kako onda oni, zaposlenici Hrvatskih šuma i članovi HŠD-a, uopće mogu iznijeti svoje stavove. Kada npr. damo primjedbe na određene dijelove Prijedloga Pravilnika o sistematizaciji, Vi kažete, pa to je samo radni materijal, no drugom prilikom kažete, pa NO i Skupština dali su već na to suglasnost. Podsjetio je kako je on sudjelovao u radu Povjerenstvu za određivanje veličine revira, koje je na temelju zakonske regulative i strukovnih kriterija donijelo osnove za određivanje veličine revira, lugarije, čuvarskog područja, kao i kriterije za poslovođe. Kada smo Vam iznijeli rezultate, koji su u globalu po broju revira i izvršitelja bili nešto malo veći ili jednaki postojećem stanju, Vi ste to sve odbacili i formirali novo povjerenstvo u koje su imenovani neki zaposlenici Direkcije. Mislim da je najlošije u tom Pravilniku što se linearno pristupilo svim UŠP.
• Mr. sc. Pavelić rekao kako on snosi svu odgovornost za upravljanje poduzećem i uvažit će sve primjedbe i prijedloge koje smatra korisnim pri donošenju Pravilnika. Prijedlog je donesen na temelju deset kriterija, a ne linearno, niti iz rukava.
• Darko Posarić, dipl. ing. dodao je kako su odmarališta Hrvatskih šuma d. o. o. napravljena s razlogom da se radnici poduzeća u njima odmaraju. Glede prijedloga kandidata za novog predsjednika HŠD-a, rekao je kako je on predložen konsenzusom cijele struke.
• Mr. sc. Josip Dundović, podsjetio je kako je na prijašnjem skupu u HŠD-u (5. 12. 2012. god. na 3. Sjednici UO i NO HŠD-a), predsjednik Uprave mr. sc. Pavelić, najavio kako Hrvatske šume kreću u izgradnju 10-tak kogeneracijskih sustava za proizvodnju toplinske i električne energije iz biomase i to do 2017. godine.
• Mr. sc. Pavelić rekao kako je on to predložio ministru mr. sc. Jakovini, no to je nakon sastanka na užem Kabinetu Vlade RH odbijeno.
• Mr. sc. Josip Dundović izjavio je kako je to velika šteta i dao je primjer Austrijskih saveznih šuma d.d. (u poslovnoj 2012. god. od 236,9 mil. EUR-a otpada 71,9 % na prihod temeljne djelatnosti, odnosno od prodaje drvnih sortimenata i lovstva, a razliku čini prihod od sporednih i ostalih djelatnosti ) i Bavarskih državnih šuma d.o.o., gdje se uspješno koristi ne samo drvna masa kao obnovljivi izvor energije, nego i sunčeva energija, energija vjetra i male hidrocentrale (do 10 MWel. snage). Predložio je da se ovaj prijedlog s dopunom pošalje resornom Ministru.
• Davor Bralić, dipl. ing. podsjetio je kako je na prijašnjem skupu u vezi restrukturiranja poduzeća mr. sc. Pavelić rekao da će u fazi sječe i izvlačenja zadržati 30 % vlastitih kapaciteta, a u fazi transporta 10 % vlastitih kapaciteta. Pita da li je i dalje tog stava.
• Mr. sc. Pavelić rekao kako u fazi 1 i 2 niti jedan radnik neće biti višak.
• Na kraju je predsjednik HŠD-a, mr. sc. Petar Jurjević, zahvalio predsjedniku Uprave mr. sc. Ivanu Paveliću što se odazvao pozivu na današnji skup. Na današnjem skupu izneseno je niz dobrih i konkretnih primjedbi koje bi Povjerenstvo za donošenje Prijedloga sistematizacije trebalo uvažiti. Što se tiče stavova izrečenih kroz Uvodnike Šumarskog lista koji su ponekad možda bili i previše kritični, to je učinjeno u najboljoj namjeri. HŠD je i prošlu i pretprošlu Upravu Hrvatskih šuma upozoravalo na neispunjavanje BOŠ-a. Na kraju je rekao da jedni drugima moramo reći istinu, ali da to mora biti maksimalno korektno i nikako ne pričati „iza leđa“. Upozoravam da svaki pojedinačni istup šumara, nije ujedno i generalni stav HŠD-a. Još jednom je zahvalio predsjedniku Uprave na dolasku i izrazio nadu za još bolju suradnju.
• Budući da se mr. sc. Petar Jurjević, na Redovitoj izbornoj Skupštini HŠD-a više neće kandidirati za predsjednika i praktično mu ističe mandat, mr. sc. Ivan Pavelić zahvalio mu je na suradnji i uručio poklon, umjetničku sliku.