DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 88 <-- 88 --> PDF |
tadašnju lošu situaciju? Eto to su moji stavovi vezani na Hrvatsko šumarsko društvo. • Što se tiče reorganizacije poduzeća Hrvatske šume d. o. o., stav Uprave je da nastavimo poslovanje poduzeća u istom obimu kao i do sada, ali da ga učinimo jeftinijim, pritom ne smanjujući prava radnika. U razgovoru s voditeljima Uprava šuma podružnica došli smo do zaključka da racionalnije obavljajući poslove možemo uštedjeti smanjujući broj zaposlenika za oko 400. Tu ne uključujemo zaposlenike u transportu. Umjesto sadašnjih 7 bit će 6 Sektora i to: Sektor za unutarnju kontrolu i reviziju postat će u stvari Ured za internu kontrolu i reviziju, Voditelj Sektora za šumsku proizvodnju ujedno je i direktor svim voditeljima UŠP, a svrha podružnice je proizvodnja u smislu realizacije BOŠ-a i proizvodnje drveta. U podružnicama se centralizira poslovanje šumarija. Zajedno s Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama i Hrvatskim željeznicama formirat će se jedno transportno poduzeće koje će obavljati usluge transporta u šumarstvu. Na taj način ćemo racionalnije koristiti transportne kapacitete. Što se tiče organizacije posla u šumariji, definirali smo 570 revira. Kriterij za određivanje veličine revira bio je 11500 kubika etata, s otprilike sličnom količinom izvršenja radova BOŠ-a. Uz to definirat će se pomoćnik revirnika, tj. poslovođa i čuvar šuma, temeljem koeficijenta koji je odredila šumarska struka, 2,7 po reviru. Od administrativnih poslova na razini šumarije ostat će samo oni koji su nužno potrebni, dok će ostali obavljati posao na razini UŠP. Turističke i ugostiteljske objekte, osim onih koji su u funkciji lova, iznajmit ćemo. Sve te objekte podijelili smo u tri kategorije: one koji rade i za vanjske i za naše goste lovce (Kunjevci, Jankovac, Zlatna Greda, Muljava, Lovački dom Delnice), objekti druge i treće kategorije koji su samo u funkciji lovstva i nisu otvorenog tipa. Od kamenoloma prodajemo onaj u Krašiću, dok ćemo ostale zadržati. Od 6 tvrtki kćeri ostati će samo dvije i to rasadnik Piket i HŠ Consult, kojeg ćemo koristiti za FSC certifikaciju i kandidiranje za fondove EU te apliciranje sredstava OKFŠ koje će prema Novom zakonu o šumama biti u Ministarstvu poljoprivrede. Šumskom biomasom bavit ćemo se mi kao tvrtka, jer je šumska biomasa naš proizvod. Ambalažu Lanišće i Drvnu galanteriju ćemo prodati. • Mr. sc. Petar Jurjević u vezi novog Prijedloga sistematizacije pitao je Predsjednika Uprave da li je na razini Hrvatskih šuma utvrđen višak radnika, i ako je, na koji način će se on rješavati. • Utvrđen je višak od 397 radnika i to bez djelatnika Radnih jedinica šumske mehanizacije i transporta, kojih je 13 na razini Hrvatskih šuma. Taj višak pretežito se odnosi na administrativno osoblje. Ovdje bi još napomenuo da su na razini UŠP predviđena samo 3 odjela: Ured Uprave, Šumarski odjel i Računovodstveno financijski odjel. Dakle, kolegij podružnice čine voditelj UŠP, tri rukovoditelja Odjela i upravitelji šumarija. U tijeku je postupak određivanja viška pojedinih djelatnika. Voditelji UŠP će definirati ljude koji će po posebnim uvjetima dobiti otkaz. Po sadašnjim podacima to je negdje oko 300 zaposlenika. Za ostale radit će se programi zbrinjavanja. Za neke će se to riješiti radom s polovičnim radnim vremenom. Druge ćemo riješiti prebacujući ih na poslove koji su trenutno potrebni. Ostale ćemo uvrstiti u plan zbrinjavanja. Sa sindikatima ćemo dogovoriti kriterije na temelju kojih će oni koji najmanje zadovoljavaju kriterijima dobiti otkaz. • Hranislav Jakovac, dipl. ing. osvrnuo se na istup mr. sc. Pavelića vezan za HŠD. Napominjući da je HŠD udruga osnovana 1846. godine najstarija strukovna udruga u Hrvatskoj. Ona je oduvijek brinula o struci, od prvih zadataka da se uspostavi šumarska nastava u Hrvatskoj (Križevci), pa do toga da se sagradi ovaj Šumarski dom, osnivanje Akademije šumarskih znanosti, kao i tiskanje Šumarskog lista koji neprekidno izlazi već 138 godina. Ako se igdje može raspravljati o problemima šumarstva onda je to Šumarsko društvo, jer ono objedinjuje cijelu šumarsku struku. HŠD se često bavi i tvrtkom Hrvatske šume d. o. o. zato jer one gospodare s 80 % površine šuma Hrvatske, a po vrijednosti šuma i više od 90 %. Stoga su i Hrvatske šume d. o. o. u žiži interesa šumarske struke. Šumarski list nije samo znanstveni časopis nego i stručni i staleški. O znanstvenom dijelu časopisa dovoljno govori visoki Impact faktor međunarodne znanstvene klasifikacije. Međutim, Šumarski list uvijek je donosio članke i o šumarskoj praksi, pa ne treba čuditi i često pisanje o tvrtki Hrvatske šume d. o. o. Glede viškova ljudi moramo znati da je prije Domovinskog rata u šumarstvu radilo 16.000 ljudi. Znamo da su se tehnologije promijenile i sve je manje fizičkoga rada, ali zato je sve više stručnoga rada. Prema tomu, šumarski inženjer mora u šumi biti više nego što je bio do sada. Posebice tamo gdje se radi o visoko vrijednim šumskim sortimentima. Normirajući doznaku, npr. u krškim šumama gdje posebnu pozornost treba posvetiti svakom stabla, treba biti izuzetno oprezan. Ovdje bih postavio i pitanje proširenja poslova koje obavlja poduzeće, a tu je ponajprije biomasa. Kako se nama ne isplati ono što se većini europskog šumarstva isplati. Uvidjevši sve prednosti korištenja biomase HŠD je osnivalo i sekciju, Hrvatsku udrugu za biomasu. Poduzeli smo na tu temu brojne stručne ekskurzije, posebice u Austriju, gdje smo u pokrajini Gradišće sagledali svu problematiku korištenja obnovljivih resursa, čiji primjeri bi se kod nas itekako mogli aplicirati. Hrvatske šume bi korištenjem biomase mogle prodavati energiju kao finalni proizvod. Dobrom organizacijom rada i turizam u šumarstvu može biti isplativ. Općenito, trebali bi razmišljati kako povećati broj zaposlenih, a ne kako ga smanjiti. Ovdje postavljam pitanje cijene drveta. Jeftina sirovina pokazalo se kroz povijest nije jamstvo |