DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 89 <-- 89 --> PDF |
uspješne drvne industrije. Naprotiv dobivanje sirovine po cijenama ispod tržišne vrijednosti osiromašujemo poduzeće za šume, a istovremeno ne stimuliramo prerađivače na viši stupanj dorade. Dokaz tomu je velik broj pilanara i relativno mali broj finalista. Na način da, npr. hrastove visoko vrijedne trupce samo propilimo i izvezemo van, mi gubimo dragocjena radna mjesta. • Mr. sc. Pavelić rekao je u ovom trenutku mi ne kontroliramo cijene drveta već vlasnik šuma, a to je RH. Na nama je da što bolje gospodarimo onim što nam je povjereno, a to je šuma. Što se tiče turizma, mi smo dali u najam 550 kreveta koji su prosječno bili popunjeni manje od 40 dana. Kada bi netko drugi bolje koristio iste i podigao popunjenost na 90 , uposlilo bi se dvostruko više ljudi nego do sada. Mi moramo kroz radna mjesta gledati cijelu Hrvatsku, a ne samo nas. Davanjem u najam naših restorana u odmaralištima u Selcu i Malom Lošinju prvi puta smo ostvarili zaradu, a ne gubitak. • Ariana Telar, dipl. ing. šum. upozorila je na to da su cijene po kojima se ovi objekti danas iznajmljuju većini djelatnika Hrvatskih šuma nedostupni, a ta odmarališta napravili su ti isti zaposlenici odvajajući od svojih plaća. • Mr. sc. Pavelić odgovorio je kako ga pitanje nekadašnjih prava ne zanima i ti su objekti danas državna imovina kojima treba odgovorno upravljati. • Benjamino Horvat, dipl. ing. šum., predsjednik ogranka Varaždin, vratio se na problematiku sistematizacije i postavio je pitanje načina raspoređivanja radnika na razini šumarija. Dao je primjer revirnice u njegovoj šumariji koja je zbog nekih okolnosti zaposlena na pola radnog vremena. Budući da je revirnički posao terenski i vezan je za rad u šumi u punom radnom vremenu, potrebno je pronaći rješenja za takve i slične slučajeve, npr. preraspodjelom u taksaciju, gdje bi ista mogla učinkovitije obavljati poslove. • Mr. sc. Pavelić odgovorio da će poslove preraspodjele radnika na razini Uprave šuma i šumarije obavljati voditelj UŠP i upravitelji šumarija. Oni najbolje znaju kako preraspodijeliti poslove unutar pojedinih UŠP i revira u šumariji. Ponavljam ovaj Prijedlog sistematizacije radili su vaši kolege šumari. • Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., postavio je pitanje vraćanja novaca u biološku obnovu šuma. Znamo da je prijašnjih godina, baš zbog nedostatka novaca, smanjivano ulaganje, pa sada kada poduzeće posluje s povećanom dobiti pita da li će se povećati i ulaganja u BOŠ. Pitao je i da li je ovaj Prijedlog sistematizacije napravljen na temelju važećih Zakonskih i Podzakonskih akata, tj. s Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radova koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno, Ministarstva poljoprivrede, koji se primjenjuje u radu Komore, a on propisuje 1 dipl. ing. šumarstva revirnika, na svakih započetih 10.000 m3 doznake bruto mase, kao i s Pravilnikom o čuvanju šuma. Do sada je u skladu s Pravilnikom Komore u ekološkoj službi predviđen 1 izvršitelj inženjer na 60.000 ha, a prema Novom prijedlogu sistematizacije to je 1 na UŠP. Predviđenim smanjenjem izvršitelja mislim da će posebni problemi nastupiti u Komercijalnoj službi i Informatici. Malo je čudno da prvo, kao što je spomenuto „optimiziramo sustav“, a nakon toga donosimo Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Bilo bi logično da prvo napišemo što nam treba, u skladu sa Zakonskim aktima, a nakon toga idemo u konkretne promjene. • Mr. sc. Pavelić rekao je kako je ovo još uvijek prijedlog Pravilnika koji će se dorađivati u uvažavati sve promjene Zakonskih i podzakonskih akata koje slijede. Sigurno ništa nećemo učiniti suprotno Zakonu. Što se tiče organizacije i funkcioniranja poduzeća ja punu odgovornost preuzimam na sebe, dok poimence s izvršiteljima pojedinih poslova mi se nećemo baviti. Što se tiče ulaganja u BOŠ šume, bili smo u situaciji kada smo primali 400 mil. kuna naknade za OKFŠ, tj. poklona od države, danas primamo samo 160 mil. kuna. Negdje je nestalo 240 mil. kuna, ja ne znam gdje, ali to nije tema današnjega skupa. Mi ćemo ulagati u šume onoliko koliko to bude potrebno da bi dale ono što se od njih očekuje, tj. provodit ćemo propise Gospodarske osnove. Rekao je da zapošljavanje ljudi u Hrvatskim šumama nije posao kojima se treba baviti HŠD. • Nakon toga otvorena je polemika u kojoj su sudjelovali Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i Ariana Telar, dipl. ing. šum., tvrdeći kako istupaju braneći interese struke, a ne pojedinaca. • dr. sc. Vlado Topić, izrazio je zatečenost ovakvim nastupom predsjednika Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Pavelića. Jasno je da se pod ovakvim okolnostima, kolege zaposlenici Hrvatskih šuma možda ustručavaju jasnije izraziti svoje stavove, ali ja ću biti slobodan to učiniti. Na ovakav način ocjenjivati rad HŠD-a, ali i hrvatskih šumarskih znanstvenika, svakako je neprimjereno. Kolega Jurjević je svakako šumarska i moralna vertikala, zbog umora se nije kandidirao za predsjednika, no kandidat je Upravnog odbora za dopredsjednika HŠD-a. Na njegovo mjesto predložili smo mlađeg čovjeka koji svakako ima kvalitete preuzeti vodstvo HŠD-a. Htio bih se osvrnuti na Sredozemne šume koje su ustvari područje moga rada. Čitav život bavio sam se znanstveno-istraživačkim radom i u mirovinu sam iz Instituta za krš otišao kao znanstveni savjetnik. Žao mi je da Vi nastupate s pozicije vlasti, a to nije dobro. Vi kada ste došli u HŠD, došli ste među kolege, gdje bi trebali projicirati razvoj struke koju zastupate i vodite. Iskreno govoreći očekivao sam da ćete napraviti |