DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 90 <-- 90 --> PDF |
jednu prezentaciju Prijedloga sistematizacije koju ćemo zajedno moći komentirati. Dio koji se odnosi na Sredozemno krško područje, tj. UŠP Split, ja sam 80- tih godina radio prve programe i tada smo krenuli s pozicije potrebnih količina s obzirom na strukturu šume i njezinu vrijednost kao osnovicu za normative i potreban broj ljudi. Dali smo projekciju za inženjere, lugare i tehničare, kolika bi to bila norma u skladu s tadašnjim vremenom i tehnologijama. Kada su kasnije rađene projekcije, 2005. godine kada je na čelu HŠ bio mr. sc. Dundović, koristili su ove podatke. Radi se o području od 250.000 ha sa 130 gospodarskih jedinica. To su šume s obzirom na zaštitni karakter i općekorisne funkcije od neprocjenjive vrijednosti. Predloženih 50 čuvara šuma na cijelom području neće moći obavljati svoju zadaću. Mi još uvijek na prostoru Sredozemnih šuma nismo napravili projekciju razvoja, nismo riješili tehnologiju pomlađivanja ovih šuma, niti rasadničarske proizvodnje i tipove kontejnera za sadnju itd. Dakle, to su samo neki od problema ovih šuma koje treba u budućnosti rješavati. Gledajući ove prostore samo na način smanjenja troškova, mislim da to nije dobro. Vi često spominjete da niste šumar, dobro ne morate to niti biti, ali zato morate više konzultirati vrhunske eksperte koji će vam reći kako gospodariti ovim prostorom. Oprostite, ali ja sam, ponavljam, zatečen vašim nastupom kojim ne poštujete niti pravila struke, niti rezultate znanstveno-istraživačkog rada. • Mr. sc. Pavelić odgovorio je da se njegova kritika Šumarskog lista nije odnosila na znanstvene članke u Šumarskom listu, nego samo na Uvodnike, koje potpisuje Uredništvo. Ostali dio Šumarskoga lista sa znanstvenim i stručnim radovima u potpunosti uvažavam. Općenito mislim da znanost u šumarskoj struci mora biti primjenjiva, dakle ne znanost radi znanosti, već u funkciji razvoja. Što se tiče krškog prostora i tu očekujem da znanost kaže što treba učiniti, da se ne dogodi da po nekoliko puta pošumljavamo iste površine zbog krivih tehnologija. Apsolutno se slažem da trebamo razgovarati kao kolege i da trebamo više komunicirati, baš kao na ovom skupu, gdje si možemo reći što god hoćemo, ali to mora biti argumentirano i iza onoga što kažemo moramo i čvrsto stajati. Ako nešto ne valja onda to zajednički možemo raspraviti. Ja ne ističem da nisam šumar, nego se to meni stalno predbacuje. U Hrvatskom šumarstvu postoji preko 1400 diplomiranih inženjera, postoji značajan broj doktora i magistara znanosti i ovaj Prijedlog sistematizacije donijela je šumarska struka, a ne ja. • Dr. sc. Vlado Topić rekao je da ga začuđuje da su takav Prijedlog sistematizacije donijeli šumarski stručnjaci. Predviđeni broj izvršitelja ne jamči provođenje svih zahvata, govorim ovdje samo za Sredozemno krško područje, koje ovi prostori zahtijevaju. Ponavljam ovi prostori su od izuzetnog značaja za RH s gledišta općekorisnih funkcija šuma. Svjedoci smo ataka na apsolutne šumske prostore podizanjem trajnih nasada, dok nam istovremeno na poljoprivrednim tlima raste korov. Ovakav broj izvršitelja ne jamči zaustavljanje devastacije ovih prostora zbog neprovođenja, ponajprije preventivnih radova potrebnih za očuvanje ovih prostora. • Mr. sc. Pavelić ponovio je kako u radu Povjerenstva za Prijedlog pravilnika o sistematizaciji on osobno nije sudjelovao, nego su to bili šumarski stručnjaci. • Boris Miler, dipl ing. šum., predsjednik ogranka Požega, pitao je da li su članovi povjerenstva njih 21imali svoja mišljenja koja su mogli iznositi, ili je to na kraju samo jedno mišljenje, predsjednika Uprave HŠ d. o. o. U vezi s tim, pitam Vas što mislite o kolegi Bedekoviću, koji nije htio sudjelovati u takvom povjerenstvu i podnio je ostavku. Još postavljam pitanje u vezi Vaše izjave da je 240 mil. kuna za bivše Uprave nestalo. Pitam, zašto niste angažirali institucije da se ispita gdje su oni nestali? • Mr. sc. Pavelić rekao je da bi bilo žalosno da članovi povjerenstva nemaju svoje mišljenje. O kolegi Bedekoviću misli sve najbolje. On je rekao da ne želi sudjelovati u radu Povjerenstva i ja sam to uvažio. • Prof. dr. sc. Josip Margaletić javio se ponukan istupima kolega Hranislava Jakovca, dipl. ing. i dr. sc. Vlade Topića, kao osoba koja dolazi izvan sustava HŠ. Vidim da ste se mr. sc. Paveliću kasnije ogradili od izjava o znanstvenom dijelu Šumarskoga lista. Dobro da je da ste to učinili jer niste kompetentni ocjenjivati znanstveno-istraživački rad u instituciji koja obilježava 137 godina neprekidnog rada. U Šumarskome listu objavljen je zapisnik sa 109. Redovite sjednice Skupštine HŠD-a, održane u Karlovcu 2005. godine, sa stručnom temom „Ima li u Hrvatskom šumama d. o. o. Zagreb prostora za proširenje djelatnosti i nova zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara“ autora mr. sc. Josipa Dundovića, Tomislava Starčevića, dipl. ing., i Branka Ranogajeca, prof. Tamo su izneseni normirani podaci o broju izvršitelja za jednodobne, preborne i šume Sredozemlja, te mogućnosti otvaranja novih područja djelovanja, među kojima je i bioenergija. Glavni zaključak je da bi Hrvatske šume d. o. o. u sljedećih 10 godina na taj način prosječno godišnje mogle zaposliti 45 dipl. ing. šumarstva. Pitanje je da li su šumari, koji su radili u tom povjerenstvu, imali viziju razvoja šumarske struke, a ako je nemaju, žalosno je da su primili diplomu Šumarskog fakulteta. Drugo je pitanje što s mladim ljudima koji završavaju Šumarski fakultet? Gdje će oni raditi? Iz cijele Europe i Svijeta dolaze šumarski stručnjaci i studenti i dive se našim šumama. U vrijeme Domovinskoga rata, kada je pola Hrvatske bilo okupirano, ili je bilo pod minama, bilo je novaca za zapošljavanje novoga kadra i za znanstveno-istraživački rad, bilo je dovoljno novaca za suradnju sa šumarskom operativom drugih zemalja, jer kao što je rekao akademik Matić, najvrednije što je |