DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 13     <-- 13 -->        PDF

vrijednost mladih i srednjedobnih srnjaka bila je viša u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", dok su kod zrelih srnjaka više trofejne vrijednosti zabilježene u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA". Treba naglasiti činjenicu da postoji značajna razlika između lovišta ako promatramo srednjedobne srnjake.
4. RASPRAVA
Prikupljanjem podataka o tjelesnoj masi i trofejnoj vrijednosti srneće divljači u dva stanišno različita lovišta i kroz tri gospodarske godine, željelo se na vlastitim istraživanjima utvrditi postoje li značajnije razlike u istraživanim parametrima. Treba napomenuti da je u ovom istraživanju izostavljen utjecaj čovjeka kroz način i intenzitet lovnog gospodarenja s obzirom da se radi o istom lovoovlašteniku (HŠ d.o.o. UŠP Karlovac) odnosno istom gospodarskom pristupu i intenzitetu gospodarenja s lovištem i divljači. Dakle svi prikupljeni podaci isključivo su odraz staništa i genskog potencijala divljači (genotip x okolina). Analizom je obuhvaćena srneća divljač kroz tjelesnu masu i trofejnu vrijednost kroz tri lovnogospodarske godine. Analizom podataka ističu se sljedeće konstalacije:
Kod tjelesne mase srneće divljači ustanovili smo malo odstupanje od aritmetičke sredine u pojedinoj dobnoj kategoriji. U kategoriji mladunčadi minimalna tjelesna masa iznosila je 5 kg, dok je maksimalna bila čak 13 kg. Prikazane vrijednosti izmjerene su kod muških grla u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", s razlikom da se u prvom slučaju radilo o odstrjelu izrazito slabog grla na početku lovidbe, a u drugom slučaju o odstrjelu na kraju lovne godine. Sljedeća kategorija dvogodišnjih grla prikazuje prosječnu tjelesnu masu od 11,50 kg, s time da je minimalna vrijednost od 8 kg zabilježena kod ženke iz lovišta br. IV/22 "PETROVA GORA", a maksimalna vrijednost od 16 kg kod mužjaka iz lovišta br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN".
Prosječno odstupanje od aritmetičke sredine u kategoriji pomlatka vrlo je malo i iznosi 1,46 kg, a to nam govori o ujednačenosti perioda lanjenja, sličnoj ponudi hrane i sličnosti bez obzira na razliku u nadmorskoj visini lovišta. Krže (2000.) navodi prema Sägesseru (1966) koji je proučavao utjecaj nadmorske visine na tjelesnu masu srneće divljači, da je uočio da se tjelesna masa ne povećava u odnosu na nadmorsku visinu, već da je do 1000 m konstantna, kasnije do visine 1400 m raste 500 g na 100 m, a na većim visinama se ponovno smanjuje. U dobnoj kategoriji mladih grla minimalna tjelesna masa izmjerena je kod ženke iz lovišta br. IV/22 "PETROVA GORA" (7 kg), a maksimalna tjelesna masa kod mužjaka iz lovišta br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" (19 kg). Prosječne tjelesne mase srednjodobnih grla u oba lovišta bila su izjednačena s malim odstupanjem od aritmetičke sredine. Zrela grla kod kojih smo imali relativno visoko izlučenje prikazuju također ujednačenost tjelesne mase.
Minimalna vrijednost zabilježena je kod ženke iz lovišta br. IV/22 "PETROVA GORA" i iznosila je 11 kg, dok je maksimalna vrijednost bila 22 kg kod mužjaka iz lovišta br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN". Krže (2000) opisuje istraživanja Kleina i Strandgraada (1972) koji su predstavili podatke o ovisnosti tjelesne mase srna o gustoći populacije, plodnosti tla, rasporedu polja i dužini granice polje – šuma. Tjelesne mase srneće divljači variraju uslijed izmjene godišnjih doba, redovitog linjanja i vremenskih utjecaja, posebice mraza. (Cvenkel, 1989). Maksimalnu tjelesnu masu dostiže srnjak u mjesecima lipnju i srpnju, iznimno u svibnju. Zbog zahtjevnosti parenja tjelesna se masa u kolovozu smanjuje. U rujnu se tjelesna masa povećava, za razliku od listopada kada se ponovno smanjuje (Ueckermann, 1964). U određenim mjesecima variranja prosječnih tjelesnih masa može varirati i do 1 kg. Tjelesne mase, kako je već prije spomenuto, ovisile su i o terminu odstrjela, posebno ako gledamo grla u prvoj i drugoj godini života.
Srnjaci su prve analizirane lovne godine 2006/2007. odstrijeljeni u relativno malom broju, pa je lovne godine uzorkovano svega 13 grla u oba lovišta.
Razlog malom odstrjelu je niski propisani odstrjel planiran lovnogospodarskom osnovom i nedostatak komercijalnih lovaca. Iz malog uzorka može se očitati logični trend rasta trofejne vrijednosti s povećanjem starosti. Isto tako vidi se i određena prevaga trofejne vrijednosti u korist lovišta br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN". U dobnoj kategoriji mladih grla odstrijeljena su dva grla u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" i samo jedno grlo u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA".
Trofejne vrijednosti u ovoj dobnoj kategoriji bile su podjednake, ali je maksimalna vrijednost zabilježena u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN". Sljedećih lovnih godina povećan je odstrjel u oba lovišta, a rezultat je bio smanjenje prosječne trofejne vrijednosti. Treba istaći da su odstreljivana mlada grla koja spadaju u kategoriju uzgojno nevrijednih i neperspektivnih, pa slijedom toga, kako su izlučivana grla nositelji negativnih osobina, dolazimo do smanjenja prosječne trofejne vrijednosti. Minimalna trofejna vrijednost odstrijeljenog grla bila je 39,75 CIC točaka, a grlo je odstrijeljeno u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA". Maksimalna trofejna vrijednost mladog grla zabilježena je u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" s iznosom 82,50 CIC točaka. Srednjedobna grla odstreljivana su po sličnim uzgojnim kriterijima, tj. izlučivana su neperspektivna grla koja su promakla u uzgojnom odstrjelu mladih grla (Car, 1961.).
Odstrjel je također rastao s lovnim godinama, pa su 2006/2007. odstrijeljena svega dva srednjedobna grla, 2007/2008. pet, a 2008/2009. sedam grla. Aritmetičke sredine trofejne vrijednosti, a tako i maksimalna ocjena trofeja u ovoj dobnoj kategoriji zabilježeni su u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN". U dobnoj kategoriji zrelih bilježimo