DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Škvareninová, J., 2008: Start of spring phenophases in pedunculate oak (Quercus robur L.) in the Zvolenská Basin, in relation to temperature sums. Meteorological Journal, 11 (1–2): 15–20.
Thomas, F.M., R. Blank and G. Hartmann, 2003: Abiotic and biotic factors and their interactions as causes of oak decline in Central Europe. Forest Pathology, 32 (4–5): 277–307.
Tikvić, I., D. Ugarković, J. Gašpar, (2011): Spatial analysis of pedunculate oak mortallity rate for adaptive forest ecosystem management in Croatia. Croatian Journal of Forest Engineering, 32 (1): 43–56.
Unkašević, M., D. Vujović, I. Tošić, 2002: Problems in applied meteorology and climatology. Federal Hydro meteorological Institute, Belgrade, p. 232.
Valladares, F., Sanchez-Gomez, D., M.A. Zavala, 2006: Quantitative estimation of phenotypic plasticity: bridging the gap between the evolutionary concept and its ecological applications. Journal of Ecology, 94: 1103–1116.
Visser, M.E., L.J.M. Holleman, 2001: Warmer spring disrupt the synchrony of and winter moth phenology. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, 268 (1464): 289–294.
Sažetak
U radu je analizirana individualna i populacijska varijabilnost polinacije kao međufaze fenofaze cvjetanja lužnjaka. Istraživanja su obavljena na 58 stabala u dvije populacije lužnjaka na dva lokaliteta na području Beograda (Srbija) tijekom tri uzastopne godine (2004, 2005, 2006). Populacije se nalaze u oblasti umjereno-kontinentalne klime, na staništima koja odgovaraju lužnjaku, mješovite su strukture, raznodobne, vegetativnog i sjemenog porjekla, starosti 60–120 g. Promatranje je vršeno jedanput tjedno u travnju/svibnju. Lužnjak na analiziranim lokalitetima, uzimajući u obzir sva stabla i godine promatranja, počinje cvjetati najranije 7. travnja a najkasnije 2. svibnja. Cvjetanje na lokalitetu "Bojčinska šuma" događa se oko tjedan dana ranije u odnosu na lokalitet "Ada Ciganlija". Statističkom obradom potvrđen je značajan učinak lokaliteta, godine i individue. Prema fenološkom obrascu populacija i podeli u odnosu na vrijeme cvjetanja, većina stabala na lokalitetu "Bojčinska šuma" pripada fenološkoj grupi "rani" lužnjak, a na lokalitetu "Ada Ciganlija" grupi "kasni" lužnjak. Tijekom godina promatranja, najveći broj stabala ostajao je u istoj fenološkoj grupi ili se mijenjao samo za jednu razinu. S obzirom da se populacije nalaze u sličnim sredinama i stanišnim uvjetima, dobivene razlike mogu se smatrati posljedicom unutarvrsne varijabilnosti lužnjaka i genetičke strukture populacije. Genetička stabilnost fenofaze cvjetanja korisna je u odabiru "ranih" i "kasnih" formi lužnjaka u procesu individualne selekcije pod utjecajem promjene klimatskih čimbenika.