DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Galo, Đeni Gobić – Bravar, Saša Valenčić: KAMIK NA KUNFINU - GRANIČNE OZNAKE U ISTARSKIM ŠUMAMA Miroslav Harapin Izdavač monografije je Arheološki muzej Istre, Pula 2013 g. Cijeli tekst knjige od 287 stranica enciklopedijskog formata pisan je na hrvatskom i talijanskom jeziku. Prilozi su povijesne, geodetske i gospodarske karte šuma, kameni međaši, slike šuma i krajolika Istre. Sadržaj knjige ima sljedeća poglavlja: Predgovor, Uvod, Povijesne crtice o istarskim šumama, Istarske šume od povijesnog značaja, Materijalni ostaci graničnih oznaka, Restauratorski zahvati na graničnom kamenu, Geodetski osvrt na izradu preglednih topografskih podloga povijesnih šuma Istre, Izvori literature, Katalog nalaza i Prilozi. PREDGOVOR U projektu „Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba“ sustavno su pretraživane granične oznake i međe u cijeloj regiji. Nađeno je, zabilježeno i istraženo više od tisuću graničnih oznaka nekadašnje mletačko – austrijske granice posjeda feudalaca, seoskih općina i šuma. Posebna pozornost posvećena je šumama Motovun, Kornarija, Kontija, Vidorno, Ližnjemoro i Šijana. UVOD Pronađene su i istražene stare karte na kojima su zabilježene granične oznake koje se čuvaju u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju. U tom centru čuvaju se registri s programima gospodarenja šumama za razdoblje od 1928. do 1942. godine. Sastavni dio registra su karte na kojima je prikazana rasprostranjenost šuma, a ujedno su popisane granične kamene oznake. Za svaki granični kamen označen na karti zapisane su koordinate, pa je upotrebom GPS pronađen svaki granični kamen u istarskim šumama. Sveukupno je pronađena 441 kamena oznaka s kratkim opisom, dimenzijom i vrstom kamena. Kamene oznake su specifičnost istarskog poluotoka. POVIJESNE CRTICE O ISTARSKIM ŠUMAMA U iznimno bogatom istarskom povijesno-kulturnom nasljeđu, posebno značenje imaju mnogobrojne kamene oznake međa šuma. Već u srednjem vijeku nedostaje drva, što je povećavalo brigu za zaštitu šuma. U doba Mletačke Republike šume su podijeljene u tri kategorije: Državne šume gdje je bila najvažnija Motovunska šuma, Javne i Privatne šume. Šume koje je koristila Venecija bile su pod strogim nadzorom vlasti. Detaljni su bili propisi o sprječavanju šteta od ljudi, stoke i zaštita od požara. Godine 1541. u Pazinskoj knežiji izdan je Šumski red za Istru, Furlaniju, Kras i naputci za trgovinu drvom. Tu su bile odredbe o iskorištavanju šuma, postupanje sa šumama, načinu davanja šuma u zakup ili upravljanje, o kaznama za prekršitelje propisa, zabrani krčenja šuma, regulaciji ispaše s ciljem povećanja prihoda od šuma. Mlečani su godišnje trošili 360 000 vozova ogrijevnog drva. Šumovitost Istre je oko 40 %. Najrasprostranjenije su hrastove šume crnike i |