DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Galo, Đeni Gobić – Bravar, Saša Valenčić: KAMIK NA KUNFINU - GRANIČNE OZNAKE U ISTARSKIM ŠUMAMA
Miroslav Harapin
Izdavač monografije je Arheološki muzej Istre, Pula 2013 g.
Cijeli tekst knjige od 287 stranica enciklopedijskog formata pisan je na hrvatskom i talijanskom jeziku. Prilozi su povijesne, geodetske i gospodarske karte šuma, kameni međaši, slike šuma i krajolika Istre. Sadržaj knjige ima sljedeća poglavlja: Predgovor, Uvod, Povijesne crtice o istarskim šumama, Istarske šume od povijesnog značaja, Materijalni ostaci graničnih oznaka, Restauratorski zahvati na graničnom kamenu, Geodetski osvrt na izradu preglednih topografskih podloga povijesnih šuma Istre, Izvori literature, Katalog nalaza i Prilozi.
PREDGOVOR
U projektu „Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba“ sustavno su pretraživane granične oznake i međe u cijeloj regiji. Nađeno je, zabilježeno i istraženo više od tisuću graničnih oznaka nekadašnje mletačko – austrijske granice posjeda feudalaca, seoskih općina i šuma. Posebna pozornost posvećena je šumama Motovun, Kornarija, Kontija, Vidorno, Ližnjemoro i Šijana.
UVOD
Pronađene su i istražene stare karte na kojima su zabilježene granične oznake koje se čuvaju u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju. U tom centru čuvaju se registri s programima gospodarenja šumama za razdoblje od 1928. do 1942. godine. Sastavni dio registra su karte na kojima je prikazana rasprostranjenost šuma, a ujedno su popisane granične kamene oznake. Za svaki granični kamen označen na karti zapisane su koordinate, pa je upotrebom GPS pronađen svaki granični kamen u istarskim šumama. Sveukupno je pronađena 441 kamena oznaka s kratkim opisom, dimenzijom i vrstom kamena. Kamene oznake su specifičnost istarskog poluotoka.
POVIJESNE CRTICE O ISTARSKIM ŠUMAMA
U iznimno bogatom istarskom povijesno-kulturnom nasljeđu, posebno značenje imaju mnogobrojne kamene oznake međa šuma.
Već u srednjem vijeku nedostaje drva, što je povećavalo brigu za zaštitu šuma. U doba Mletačke Republike šume su podijeljene u tri kategorije: Državne šume gdje je bila najvažnija Motovunska šuma, Javne i Privatne šume. Šume koje je koristila Venecija bile su pod strogim nadzorom vlasti. Detaljni su bili propisi o sprječavanju šteta od ljudi, stoke i zaštita od požara.
Godine 1541. u Pazinskoj knežiji izdan je Šumski red za Istru, Furlaniju, Kras i naputci za trgovinu drvom. Tu su bile odredbe o iskorištavanju šuma, postupanje sa šumama, načinu davanja šuma u zakup ili upravljanje, o kaznama za prekršitelje propisa, zabrani krčenja šuma, regulaciji ispaše s ciljem povećanja prihoda od šuma. Mlečani su godišnje trošili 360 000 vozova ogrijevnog drva. Šumovitost Istre je oko 40 %. Najrasprostranjenije su hrastove šume crnike i

ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 65     <-- 65 -->        PDF

lužnjaka, ali ima i bukve, bora, crnog graba, smreke, ariša, johe, breze i topole. Najznačajniji lokaliteti, odnosno kompleksi šuma : Motovun, Kornarija, Kontija, Vidorno, Ližnjemoro i Šijana
ISTARSKE ŠUME OD POVIJESNOG ZNAČAJA
Stav prema šumama se u prošlosti mijenjao od negativnog do pozitivnog pristupa. U mitološkom smislu šume su dom različitih strašnih stvorenja. Često su drveća hodala, a grane hvatale ljude. Šume su nekad krčene i paljene da bi se osiguralo zemljište za poljoprivredu, naselja i druge namjene. Konačno je prihvaćena šuma kao izvor građe, ogrijeva i sirovine, a otkrivene su i općekorisne funkcije šuma.
1. Motovunska šuma: Prostire se uz dolinu rijeke Mirne na području grada Buzeta i općina Motovun i Oprtalj na površini od 1100 ha. Od kraja 13. do kraja 18. stoljeća šumom gospodari Venecija. Zbog posebnog interesa i značaja Venecija ju je tri puta omeđila kamenim međama. Od 18. stoljeća tim prostorima vlada Austrija. Za čuvanje šuma bila je organizirana šumska policija te je strogim nadzorom i kaznama održavan red i gospodarenje. Na Mirni su bili drveni mostovi i mlinovi . Motovunska šuma je danas poznata po tartufima.
2. Kornarija : Šumski kompleks se nalazi na području općine Grožnjan uz naselje Marušići površine 160 ha kojim gospodari Šumarija Buje. Površina omeđena kamenim graničnicima iznosi 79 ha. Vegetaciju čine dvije šumske zajednice: hrasta medunca i bijelog graba i medunca i crnog graba. Tu ima i hrasta cera, pitomog kestena, crnog i običnog bora. Crni bor postiže visinu do 30 m i drvnu masu preko 600 m3/ha.
3. Kontija : Kontija se nalazi između mjesta Kloštar, Gradina, Flengi i Vrsara površine 700 ha. Spada u Šumariju Poreč. Spušta se do obala Limskog kanala. Zaštićena je po dvije kategorije: Poseban rezervat šumske vegetacije i značajan krajobraz. Limski zaljev predstavlja prvorazrednu pojavu od velike naučne i estetske vrjednosti: Dvije su šumske zajednice dominantne: hrast crnika i crni jasen i hrast medunac i bijeli grab. Tu ima bijelog graba starosti 100 god. Šezdesetih godina prošlog stoljeća sađene su alohtone vrste četinjača kao američki borovac, duglazija koja je postigla zadivljujuće dimenzije.  
4. Vidorno: Taj šumski kompleks udaljen je kilometar od mjesta Baderna kraj grada Poreča površine 90 ha. To je zajednica medunca i bijelog graba. Fabija da Canala navodi 1566. g. da je Istra uništena i požderana od stoke i spaljena od pastira. Danas je ta šuma u progresiji.
5. Šijana je smještena na sjeveroistočnom rubu Pule na površini od 150 ha. Tu rastu razne mediteranske egzote. Pula je bila glavna ratna luka Habsburške Monarhije. Tada se je Šijanska šuma zvala Keiserwald (Carska Šuma). Od 1964. Šijana je park – šuma isključena iz gospodarenja. Tu rastu alpski i crni bor, atlaski i himalajski cedar, grčka i španjolska jela, duglazija, kakijevac i hrast plutnjak. Tu raste 116 vrsta drvenog bilja.
6. Ližnjemoro Nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Pule na području grada Vodnjana površine 100 ha. Tu su dvije zajednice: hrast crnika i crni jasen i hrast medunac i bijeli grab. To je pretežito panjača. Zbog širenja Pule to će biti urbana šuma.
MATERIJALNI OSTACI GRANIČNIH OZNAKA
Za pozicioniranje kamena međaša korišteni su: 1. Plan gospodarenja šumskim dobrom Sv. Marko – Kornarija od 1933. do 1942., 2. Plan gospodarenja šumskim dobrom Lim – Vidorno od 1928. do 1942. i 3. Plan gospodarenja šumskim dobrom Šijana – Ližnjemorno od 1928. do 1942. g. Dokumentirane su granične oznake: Motovunska šuma 237, u Kornariji 73, u Kontiji 283, u Vidorno 42, u Šijani 62, i u Ližnjemoro 12. Ukupno je nađeno i pozicionirano 709 graničnih oznaka.
RESTAURATORSKI ZAHVATI NA GRANIČNOM KAMENU
Na terenu su pronađene međe i njihove kamene oznake pokretne ili označene na živom kamenu.
Ugrožene kamene oznake pohranjene su u muzeju, gdje se otklanjaju alge, lišajevi i korozija, lijepe polomljeni dijelovi. Nakon konzervatorske obrade vraćeni su na odgovarajuće mjesto.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 66     <-- 66 -->        PDF

GEODETSKI OSVRT NA IZRADU PREGLEDNIH TOPOGRAFSKIH PODLOGA POVIJESNIH ŠUMA I ISTRE
Za pronalaženje međa i kamenih oznaka korištene su pregledne karte i sustav GPS s točnošću 1 do 10 m. Određivane su prostorne koordinate i nadmorska visina svakog medaša.
IZVORI I LITERATURA
Korišteno je 13 talijanskih i 6 hrvatskih izvornih dokumenata i 58 navoda literature na talijanskom i pretežito hrvatskom jeziku.
KATALOG NALAZA
U katalogu nalaza su fotografije graničnih kamena za Motovunsku šumu 109, za Kornariju 68, za Kontiju 103, za Vidorno, 33, za Šijanu 31, za Ližnjemoro 18, ukupno za šume u Istri 441 fotografija.
Svaki kamen je opisan kakvog je oblika i iz kakvog je materijala s dimenzijama visine, širine, debljine. Na gornjoj površini kamena označen je smjer pružanja šume.
IZVORI
Za svaku istraživanu šumu priložene su dvije karte: Plan gospodarenja šumskim dobrom i Pregledna podloga povijesne šume za Motovun, Kornariju, Kontiju, Vidorno, Šijanu i Ližnjemoro.
Navedeni projekt i njegova realizacija rezutat su istraživanja arheologa, povjesničara, geodeta, šumara i zemljoposjednika s ciljem očuvanja od uništenja i zaborava zanimljive i dragocjene građe materijalne, kulturne baštine i krajolika Istre. U ime svih šumara u Hrvatskoj čestitamo i zahvaljujemo autorima što su nam podarili tekstom i slikom izuzetno interesantnu i dragocjenu knjigu lijepe i drage nam Istre.