DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 70 <-- 70 --> PDF |
35. SIMPOZIJ EASTERN ALPINE AND DINARIC SOCIETY FOR VEGETATION ECOLOGY (EADSVE 2013) Jozo Franjić, Željko Škvorc U razdoblju od 2-6. 7. 2013. godine sudjelovali smo na 35. Simpoziju Istočno-alpsko dinarskoga društva za istraživanje vegetacije (Eastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology, EADSVE 2013) koji je održan u Ohridu (Makedonija). Simpozij su organizirale Makedonska akademija znanosti i umjetnosti i Znanstveno-istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Simpoziju je bilo nazočno ukupno 83 sudionika iz 13 europskih zemalja. Na Simpoziju smo imali prezentaciju pod naslovom Plant functional trait responses to secondary succesion in N Croatia (Odgovor funkcionalnih značajki biljaka na sekundarnu sukcesiju u sjevernoj Hrvatskoj). Tijekom održavanja simpozija održane su tri stručne ekskurzije. Na prvoj ekskurziji smo se upoznali s obalnom vegetacijom Ohridskoga jezera i s kulturno-povijesnim znamenitostima Ohrida i okolice, na drugoj smo boravili u Nacionalnom parku Pelister, a na trećoj smo bili u Nacionalnom parku Galičica. Ohridsko je jezero nastalo prije ledenoga doba. U vodama ovoga jezera sačuvano je oko 200 endemičnih vrsta biljaka i životinja, od kojih su neke stare do 3.000.000 godina i odavno su izumrle u ostalim dijelovima svijeta. Jezero počinje tamo gdje vode Prespanskoga jezera, koje se nalazi na višoj nadmorskoj visini za oko 155 m, kod manastira Sv. Nauma, nevidljivim kanalima silaze u ravnicu. Površina jezera je oko 358 km2, a nalazi se na nadmorskoj visini od 693 m. Njegova obala je duga 96 km (60 km u Makedoniji i 36 km u Albaniji). Dužina jezera iznosi 30,4 km, a širina 14,8 km. Najveća dubina je 294 m (prosječna 155 m) izmjerena je na oko 5 km od obale, što ujedno predstavlja i jednu od najvećih jezerskih dubina u Europi. Zapremina jezera je 55,4 km3. Pri lijepom i sunčanom danu prozirnost jezerske vode doseže do dubine od 22 m. Na obalama jezera nalaze se gradovi Ohrid i Struga u Makedoniji, te Pogradec u Albaniji. Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih značajki, 1980. godine Ohridsko jezero i grad Ohrid proglašeni su Svjetskom baštinom i pod zaštitom su UNESCO-a. Nacionalni park Pelister jedan je od tri makedonska nacionalna parka, a nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Makedonije. Prostire se na površini od 171,5 km2. Proglašen je nacionalnim parkom 1948. godine kao prvo makedonsko zaštićeno prirodno dobro. Karakterističan je po mnogobrojnim vrhovima višim od 2000 m, razdvojenim dubokim dolinama. Najviši je vrh Pelister (2601 m). Od svih reljefnih oblika u Parku najpoznatije su tzv. kamene rijeke. Najveći se dio nacionalnoga parka nalazi u Baba-Planini. Obilježje Parku daju šume endemičnih vrsta – molike (Pinus peuce Griseb.) i borisova jele (Abies borisii-regis Mattf.). Jela je puno agresivnija i potiskuje moliku, tako da se rade projekti revitalizacije šuma molike. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Nacionalni park Galičica proglašen je 1958. godine, a nalazi se na makedonskoj strani planine Galičice (najviši vrh Magaro 2254 m), između dva najveća makedonska jezera – Ohridskoga i Prespanskoga. Park obuhvaća 227,5 km2. Tu živi 1742 biljne vrste, od kojih su njih 11 endemične i rastu samo na Galičici. Ovdje od prirode rastu – divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), munika (Pinus leucodermis Antoine), medvjeđa lijeska (Corylus colurna L.), pitoma (Juniperus foetidissima Willd.) i divlja foja (J. excelsa M. Bieb.) i dr. Životinjski je svijet također vrlo bogat (mrki medvjed, divlja svinja, srna, vuk, lisica, jarebice, orlovi i dr.), a posebnost predstavlja 30-35 jedinki risa (Lynx lynx Linné, 1758). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 72 <-- 72 --> PDF |
U okviru Simpozija održana je izborna skupština društva na kojoj je izv. prof. dr. sc. Željko Škvorc izabran za predsjednika, a dr. sc. Daniel Krstonošić za tajnika društva na mandat od četiri godine. Također je odlučeno da će 2015. godine Hrvatska biti domaćin 36. Simpozija (Flora i vegetacija Slavonije, Požega). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 73 <-- 73 --> PDF |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 74 <-- 74 --> PDF |